Jelena Vicković dobija mural na Cetinju: "Zaslužna za opismenjavanje velikog broja žena u Crnoj Gori"
"Jelenu pamtimo kao revolucionarku i prosvetiteljku koja je kršila patrijarhalne tabue preuzevši na sebe zadatak obrazovanja djevojčica u vrijeme kada je jedina uloga žena bila briga o domaćinstvu i rađanje, po mogućnosti, isključivo muške djece", navodi se u saopštenju
Centar za ženska prava, Ambasada Holandije i Prijestonica saopštili su da će Jelena Vicković, učiteljica sa Cetinja, "zaslužna za opismenjavanje velikog broja žena u Crnoj Gori", dobiti mural u tom gradu.
Mural u Ulici vojvode Batrića Martinovića, čija je autorka likovna umjetnica Ksenija Borozan, biće otvoren u srijedu, 10. jula u 19 časova.
Tom prilikom će govoriti gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, koordinatorka Programa za kulturu CŽP-a Tanja Markuš i predstavnik Ambasade Holandije Korvin van Strin.
"Nakon otvaranja, u 19:30 časova, u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, organizujemo panel diskusiju na kojoj ćemo razgovarati o značaju Jeleninog životnog djela, ali i stanju u oblasti obrazovanja danas. U diskusiji učestvuju Svetlana Koprivica, profesorica književnosti, Tanja Burzan, učiteljica i likovna umjetnica Ksenija Borozan", navodi se u saopštenju.
Mural je rezultat saradnje između Ambasade Holandije, Centra za ženska prava i Prijestonice Cetinje, u sklopu projekta „Izuzetne žene Crne Gore“.
"Projekat 'Izutetne žene Crne Gore', kroz koji razvijamo saradnju sa gradovima u Crnoj Gori, sastoji se u izradi murala koji predstavljaju najznačajnije žene Crne Gore 19. i 20. vijeka. Projektom želimo da odamo svojevrsno priznanje njihovoj autentičnosti i nepokolebljivom duhu u borbi za emancipaciju žena. Među njima je i Jelena Vicković, učiteljica sa Cetinja, koja je zaslužna za opismenjavanje velikog broja žena u Crnoj Gori", navodi se u saopštenju, te dodaje:
"Jelenu pamtimo kao revolucionarku i prosvetiteljku koja je kršila patrijarhalne tabue preuzevši na sebe zadatak obrazovanja djevojčica u vrijeme kada je jedina uloga žena bila briga o domaćinstvu i rađanje, po mogućnosti, isključivo muške djece. Njenim dolaskom na Cetinje se prvi put u istoriji naše zemlje posvećuje pažnja obrazovanju ženske djece. U svom malom stanu na Cetinju okupljala je djecu iz siromašnih porodica i besplatno ih podučavala čitanju, pisanju, računanju i ručnom radu. Prvu privatnu školu za djevojčice Jelena je osnovala 1872. godine na Cetinju, a dvije godine kasnije odlučeno je da ona preraste u državnu školu. Jelena Vicković zaslužna je za neposredno opismenjavanje stotina djevojčica, djevojaka i žena u Crnoj Gori i otvaranje puta ka emancipaciji žena. Njena smrt je, u 'Glasu Crnogorca' zabilježena kao odlazak 'duhovne majke našeg pismenog ženskog svijeta', kako je pamtimo i danas".
Kažu kako se nadaju da će mural koji joj posvećuju doprinijeti da njen rad ostane upamćen, da će inspirisati nove generacije i dati podstrek društvu da prepozna i njihova dostignuća.
( B.H. )