Marković: Poslanici i ja ne pričamo istim jezikom

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je poslanicima poručio da "ne pričaju istim jezikom".

On je to poručio prilikom današnje sjednice Skupštine na kojoj se raspravljalo o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta.

"Veoma je teško danas govoriti sa Vama. Posebno zbog toga što danas, umjesto o izvještaj, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica", istakao je vrhovni državni tužilac.

On je dodao da ni jedan podatak nije procurio u medije dok je trajala istraga, te da individualnu odgovornost tužilaca može utvrđivati samo Tužilački savjet ili sud ako je riječ o krivičnoj odgovornosti, ali i osporio tvrdnje lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da mu je "slao emisara da bi ga ubijedio da mu da glas".

"Ja nisam rekao da ste mi slali emisare, već da su dolazili da me ubijede da glasam za Vas. I mogu reći imena", odgovorio mu je lider DNP.

Knežević je Markovića podsjetio na "sastanak kad je bio samo kandidat, a koji je protežirao aktuelni ministar pravde Andrej Milović".

"Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu", istakao je lider DNP i dodao da neće da uečstvuje u tome jer je "prošao kroz lavirint besuđa kad su pravosuđem upravljali Vesna Medenica, Milivoje Katnić, Ivica Stanković i mnogi drugi".

On je poručio i da je tad kazao da neće glasati za izbor Markovića, ali da je ipak, kad je glasanje došlo na red, dao uslovnu podršku, te da on nije spominjao državni udar, već da se postupa po Zakonu i Ustavu.

Najveći problem pravosudnih institucija je hipoteka ružne prošlosti, a najveći uspjeh oslobađanje od nje, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović.

"Svjedoci smo velikog broja novinskih prepiski i sudskih postupaka koji ukazuju da sudije tokom perioda bivše vlasti nisu bile nezavisne u svom radu, te da su postupale po nalozima nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda (Vesne Medenice), a sve u cilju ostvarenja interesa pojedinaca bliskih prethodnoj vlasti. Takođe, svjedoci smo i velikog broja krivičnih postupaka u kojima se kao osumnjičeni za teška krivična djela pojavljuju nekadašnji čelnici državnog tužilaštva i policije. To ukazuje da su, umjesto da budu najjača brana protiv kriminala i korupcije, državni tužioci, čast izuzecima, postali dio kriminalne mreže", kazao je poslanik PES-a.

Dragović je dodao da postoji dobra saradnja između svh grana vlasti, te da su Državno tužilaštvo i sudski sistem učestvovali u izradi zakona u cilju poboljšanja kvaliteta pravosudnih organa.

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je ocijenio da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) "politički instrumentalizovano".

"Građani će se sjetiti da su, nakon promjene vlasti 2020. godine izglasane izmjene Zakona o tužilačkom savjetu sa idejom da se promijeni struktura unutar savjeta, tj. da se obezbijedi prevlast uglednih pravnika u odnosu na tužioce. Tada je parlamentarna većina, suprotno mišljenju Venecijanske komisije (VK) postavila politički podobne ugledne pravnike sa namjerom da osiguraju većinu u tužilačkom savjetu i da se obračuanju sa prethodnim sistemom. Sve se svelo na to kako smijeniti Milivoja Katnića, a da Brisel to ne primijeti i kako postaviti podobnog specijalnog državnog tužioca, a da crnogorska javnost to ne primijeti", poručio je on i dodao da "nikad iz DPS-a nije došla poruka da ne treba utvrđivati odgovornost bilo kog pojedinca, ukoliko za to postoji osnovana sumnja".

Kako je kazao, dvije godine nisu komentarisali rad SDT-a i rad glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.

"Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene rakod a se kriminalizuje bivša vlast DPS-a? Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltiika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju, nespremno da se ogradi od ovog ili onog klana pojačava se činjenicom da je DPS, uprkos toj kampanji, danas najjača politička struja u Crnoj Gori i da je njen rejting stabilan", istakao je Nikolić.

Šef poslaničkog DPS-a je ukazao da "sa gnušanjem gledaju na ubistva koja imaju potpis nekog kriminalnog klana", ali i na transkripte u Skaj aplikacijama.

"Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju Skaj transkripata. Šta je sa transkriptima o nabavci kalašnjikova za izborni dan 30. avgusta 2020. godine gdje kriminalci komuniciraju između sebe i kažu da treba nabaviti kalašnjikove, sakriti ih u manastire i hramove, te da treba biti spreman da se izazove oružana pobuna i da se napadnu institucije u slučaju da na izborima ne pobijedi opcija koju podržavaju kriminalci? Šta je sa prepiskama koje govore da su pripadncii klanova imali svoje ljude u štabovima pojedinih političkih partija pobjednica nakon 30. avgusta?", pitao je Nikolić.

On je podsjetio i na prepiske u kojima pojedini kriminalci kažu da su kupovali glasove za političke partije.

"Šta je sa Rudnikom uglja Pljevlja (RUP) koji je zaključen sa novoosnovanom firmom koja ima jednog zaposlenog u iznosu od 62 miliona eura? Šta je sa ugovorom o prodaji uglja Elektroprivredi Srbije po sumnjivo niskim cijenama dok su sujedne države isti taj ugalj prodavale po većim? Je li neko ispitao kako tadašnji direktor RUP-a nezakonito dijeli ugovore po svadbama? Šta je sa transakcijama u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) i kupovinom Željezare od državnog novca za 20 miliona eura? Šta je sa putem Meljine - Petijevići, gdje je vještačenjem utvrđena šteta po državu? Šta je sa ulogom predsjednika Vlade u tom poslu? Šta je sa štelovanim kupovanjem akcija u Luci Bar? Šta je sa kockanjem o trošku države karticom od 20.000 eura? Je li neko saslušao tog čovjeka, a sjećam se kako su mediji brujali 'Ko je pušio o trošku države'? Šta je sa kupovinom trajekta '30. avgust'?", istakao je Nikolić.

Šef poslaničkog kluba DPS-a je ukazao i na duple negativne izvještaje koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala na poslovanje Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Montefarma, kao i na završni račun tadašnjeg ministrta finansija, a današnjeg premijera Milojka Spajića za 2022.

"Tačno je da su tokom prethodnih pet godina uhapšeni neki funkcioneri iz vremena vladavine DPS-a. Nema savjesnog građanina u Crnoj Gori kod kog to ne izaziva zabrinutost. I nikome to nije prijatno. Ali ono što je za nas presudno je to da su ti ljudi dostupni pravdi, tj. da nigdje nisu pobjegli iz Crne Gore. Njima se sudi i ne bih ih proglašavao krivim prije nego što to uradi sud. Međutim, ovo što se danas radi u Crnoj Gori nije ni etički, ni profesionalno, ni u skladu sa najboljim međunarodnim standardima. Ovo se u Crnoj Gori nikad nije radilo - da se ljudi slade tuđom mukom", kazao je Nikolić i dodao da svako ko je kriv ima porodicu, a da se danas zloupotrebljavaju privatne prepiske koje su u posjedu tužilaštva i koje izlaze u javnost "kako bi se politički kompromitovala određena struktura ljudi".

Kako je dodao, "besmisleno" je tvrditi da te prepiske medijima dostavljaju advokati odbrane, te da na taj način kompromituju svoje štićenike.

"Danas se policija, zbog prijema Veselina Veljovića u Klinički centar Crne Gore bavi isljeđivanjem doktora", rekao je Nikolić.

On je vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, koji prisustvuje sjednici, poručio da će, ukoliko nema odgovore na ova pitanja, doći dan kad će insistirati na individualnoj odgovornosti tužilaca.

Lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović je poručio da je "sudska grana vlasti na samrti" jer svake godine imaju 20.000 predmeta više nego prethodne, što govori da će ih za 10 godina biti 200.000.

On je dodao da je potrebno naći model, u saradnji Sudskog savjeta i parlamenta, koji bi doveo do bržeg rješavanja slučajeva.

Abazović je istakao da se ne mogu sve aktivnosti tužilaštva svesti na čitanje prepiski sa Skaj aplikacije, jer postoje slučajevi koji u njima nisu zastupljeni.

"Kad je riječ o pitanjima iz 2023. godine, ja želim da se vratim na slučaj 'Do Kvon'. Podnijeta je krivična prijava još prije parlamentarnih izbora koja je bila usmjerena protiv tadašnjih premijera i ministra unutrašnjih poslova, kao i protiv N.N. lica. Ja ne mogu da vjerujem, i lično mislim da je to dokaz ove subjektivnosti koja djelimično postoji u toj organizaciji, da do sad mi nemamo nikakav autput vezan za tu prijavu. Ja sam obuhvaćen tom prijavom i ako sam odgovoran, želim da odgovaram. Ja tvrdim da nisam. Mislim da je tužilaštvo sad, preko Amerikanaca, otkrilo ko je jedan od glavnih investitora u taj prevarantski fond, a to je aktuelni premijer Milojko Spajić. Tvrdim ovdje pred građanima, nije htio da odgovori, da je imao firmu Das Capital zajedno sa ljudima iz Singapura. Ja sam ga to pitao ovdje i sumnjam da SDT staje njemu u zaštitu", poručio je on i dodao da se "Kvonov kompjuter još uvijek nije istražio".

Odgovarajući na Abazovićeve navode o Spajiću, poslanik PES-a Miloš Pižurica ga je pozvao da, kad god bude imao neki dokaz da je premijer bio umiješan u kriminalne radnje, isti iznese javno, a da će zajedno podnijeti krivičnu prijavu.

Lider GP URA je rekao da mu smeta što "Pižurica pokušava da odbrani neodbranjivo".

Miodrag Laković je ukazao da "današnja tema nije premijerski sat", a da će "poslanici koji imaju problem sa premijerom, imati priliku da mu postave pitanja".

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je istakao da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca "preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića".

"Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki", poručio je on i dodao da ono što radi SDT prethodnih nedjelja "predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude".

Knežević je istakao da ponašanje tužiteljske Jelene Protić, koja se "naprasno razboljela" uoči čitanja završnih riječi u slučaju "Državni udar", zaslužuje direktnu disciplinsku kaznu od strane Markovića i Novovića.

On je dodao da slučaj dobija dva nova tužioca - Zorana Vučinića i Sinišu Milića.

"Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za 'državni udar' - da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina... Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću", poručio je Knežević.

Lider DNP-a je postavio pitanje "da li je on terorista 2021. kad treba da glasa za Vladimira Novovića za glavog specijalnog tužioca"?

"Svako ko je kriv - i iz Demokratskog fronta (DF) i iz DPS neka odgovara. Ali se nećeet baviti politikom", poručio je Knežević Markoviću.

Poslanik DPS Jevto Eraković je Markoviću poručio da je morao pokazati autoritet kad je riječ o Šavniku i Andrijevici.

Jovan Vučurović (NSD) je kazao da nema pravde u Crnoj Gori dok se se "ne izvedu pred lice pravde svi koji su montirali 'lažni državni udar'".

Marković je poslanicima poručio da "ne pričaju istim jezikom".

"Veoma je teško danas govoriti sa Vama. Posebno zbog toga što danas, umjesto o izvještaj, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica", istakao je Vrhovni državni tužilac.

On je dodao da ni jedan podatak nije procudio u medije dok je trajala istraga, te da individualnu odgovornost tužilaca može utvrđivati samo Tužilački savjet ili sud ako je riječ o krivičnoj odgovornosti, ali i osporio da je "Kneževiću slao emisara da bi ga ubijedio da mu da glas".

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić odredio je da svi klubovi imaju po tri minuta da se obrate Markoviću.

Danijel Živković (DPS) je kazao da su i vrhovni državni tužilac, ali i glavni specijalni tužilac ranije bili pozvani.

Mandić je konstatovao da je crnogorski zakon takav da glavni specijalni tužilac i vrhovni državni tužilac nisu u obavezi da dođu akd ih poslancii pozovu i pozvao Živkovića da pokrene inicijativu za izmjene Zakona.

Knežević je istakao da je njegova kritika bila u potpunosti utemeljena i dodao da je Marković izabran u parlamentu, te da nema pravo da prijeti bilo kome.

Poslanik Socijaldemorkata (SD) Nikola Zirojević je pitao da li je vrhovni državni tužilac uslovljen presudom za tzv. državni udar.

Knežević je odgovorio da je klub poslanika DNP zahtijevao od Markovića da se odredi po pitanju tzv. državnog udara, a da su on i Novović "postali rigidniji od Čađenovića i Katnića".

"Marković i Novović su mogli u bilo kom trenutku da odustanu od optužnice, već su je zastupali bolje nego Katnić i Čađenović", istakao je predsjednik DNP.

Ustanovljen dnevni red za sjednicu u utorak, rasprava o izvještajima Tužilačkog savjeta i Sudskog savjeta

U nastavku sjednice ustanovljen je dnevni red za Šestu sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2024. godini, a zatim je nastavljena rasprava o izvještajima Tužilačkog savjeta i Sudskog savjeta.

Dnevni red je dopunjen predlogom Zakona o inspekcijskom nadzoru koji je predložila Vlada.

Obrazlažući predlog izmjene Zakona o radu , poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović je kazao da, prema istom, rješenje na neodređeno radnicima daje nakon dvije godina rada na određeno.

Drugi predlog koji je predložen iz poslaničkog kluba SNP-Civis odnosi se na zakon o PIO, tj. na radnike koji su radili u zoni teških metala, a gdje bi oni imali pravo na penziju nakon 25 godina rada.

Oba predloga su osvojena.

Poslanik GP URA Miloš Konatar je, objašnjavajući preldog zakona kojim se uvećava dječiji dodatak za 50 odsto, istakao da su cijene porasle od trenutka kad su te nakande uvedene.

Predlog nije usvojen jer je za njega glasalo deset poslanika.

Konatar je ukazao da parlamentarna većina ne glasa za predloge Zakona koje dostavlaj opozciija, a da njemu nije bio problem da podrži određene njihove predloge,kao što je predlog koji se tiče lučkih radnika.

Govoreći o svom drugom predlogu, predlogu Zakona izmjenama i dopunama Zakona o PIO, poslanik GP URA je istakao da se odnose na srazmjerne penzionere koji primaju najmanje penzije u Crnoj Gori.

"Naš predlog je bio inicijalno u decembru prošle godine kad se usvajao budžet i podizala minimalna penzija, da važi i za njih. Na ovaj način testiramo parlamentarnu većinu koja je najavila da će, od 1. januara 2025. i srazmjerni penzioneri primati minmalnu penziju u iznosu 450 eura", poručio je Konatar.

Ni ovaj predlog nije prihvaćen, jer je za njega galsalo 18 poslanika.

Predlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečeen kriminalom i korupcijom obrazložio je drugi poslanik GP URA Filip Adžić.

On je istakao da je "pod plaštom IBAR-a došlo do usvajanja rješenja koja nisu adekvatna momentu u kom živimo i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja je započeta prije par godina, a koja je svoj vrhunac doživjela 2023. godine".

"Očekivali smo da ćemo novim zakonskim rješenjima pomoći ljudima koji se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije da dobiju određene alate i mehanizme da do kraja isporuče rezultate i da stanu na put mafiji koja je, vidjeli ste, ranije vladala Crnom Gorom, a sad se ponovo vraća i zauzima institucije", poručio je Adžić.

On je dodao da je njegova partija predložila prošle godine zakon koji je odbijen jer "nije dovoljno jak", a da je , u sklopu tzv. IBAR zakona, usvojeno slabije rješenje.

Nakon njegovog izlaganja, Mandić je dodao da taj predlog nije prošao Zakonodavni odbor i zatražio da se glasa za kompletan dnevni red.

Knežević je tražio da se da pauza, jer njegov poslanički klub ima sastanak stranačkih organa, a da danas ili sjutra nastave.

Mandić je kazao da sjutra (utorak 8. jul) u 12 sati nastavljaju sa izvještajima Tužilačkog savjeta i Sudskog savjeta.

( Aljoša Turović )