Nepristojna brzina može skupo koštati - reakcije na amandman na predlog izmjena zakona o državnoj imovini

Vlada treba da uradi detaljnu analizu sadašnjeg stanja državne imovine sa posebnim osvrtom na izuzetke koji su omogućili prodaju imovine bilo novostvorene vrijednosti, bilo državne imovine koja je pod režimom zakupa i na osnovu tih analiza da se vidi šta dalje, umjesto što se predlažu amandmani sa nepristojnom brzinom u vezi sa ovom ozbiljnim pitanjem sa moguće dalokosežnim posljedicama.

Ovo je za “Vijesti” istakao pravnik Boris Marić povodom amandmana na Vladin predlog izmjena zakona o državnoj imovini, koji je predložio poslanik Pokreta “Evropa sad” (PES) Vasilije Čarapić.

Amandanima je predloženo da svi investitori koji zakupe državno zemljište odlukom Skupštine na periode do 90 godina, mogu da preprodaju i na druge načine otuđe objekte koje izgrade na tom zemljištu.

Sadašnji zakon to je predviđao samo za turističke komplekse koji se izgrade na zakupljenom državnom zemljištu, a ako prođe rješenje Čarapića tu privileguju bi imali i investitori koji ulažu i u sve druge djelatnosti - proizvodnju, trgovinu, saobraćaj, skladištenje... Poslanik PES-a predlaže i da se Državno tužilaštvo isključi iz dostavljanja zaključenih ugovora o sticanju i raspolaganju nepokretnim stvarima i pokretnim stvarima i drugim dobrima veće vrijednosti u državnoj imovini što je važeće zakonsko rješenje.

Amandmani Čarapića došli su nepun mjesec nakon što su u skupštinsku proceduru stigle Vladine izmjene ovog krovnog zakona kojim izvršna vlast namjerava da bez Skupštine raspolaže državnom imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Granica je sada 150 miliona.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, državne imovine i urbanizma za “Vijesti” su juče kazali da im amandmani Čarapića nijesu dostavljen na izjašnjenje i kada se to desi Skupština i cijela javnost će biti upoznati sa njihovim stavom.

Mladen Grgić, savjetnik predsjednika države Jakova Milatovića, za “Vijesti” je kazao da razumije da se želi izvršiti intervencija u članu 39 Zakona o državnoj imovini koji se bavi mogućnošću otuđenja imovine date u zakup kako bi se prava koja važe za hotelsko-turističke komplekse proširila na ostale djelatnosti, što stavlja investitore iz različitih oblasti u ravnopravan položaj.

“Ipak, treba imati na umu da je ta stavka možda i najproblematičnija u cijelom zakonu i često je bila kritikovana”, poručio je Grgić.

Opozicija je juče optužila PES da ovim predlozima krčme državnu imovinu i nadaju se da u parlamentu neće biti većine i da se ”neće omogućiti interesnim grupacijama da uzmu novac na štetu građana”.

Čarapić je juče na presu poručio da amandman na Zakon o državnoj imovini se odnosio na izjednačavanje investitora u Crnoj Gori, poboljšavanje ambijenta za ulaganja, kako ne bi bilo privilegovanih investitora. Naglasio je da kroz ove amandmane ne pokušavaju da prodaju državnu zemlju, da ne ulaze u sukobe, rade časno i u javnom interesu i da zemljištem upravljaju na pravi način... On je istakao da je osnovni cilj amandmana privlačenje investicija, što smatra da će se i desiti.

NVO MANS je apelovao na poslanike da bez odlaganja odbiju predloge zakonskih rješenja koji su direktan podsticaj za korupciju i koja mogu imati dugoročne negativne posljedice po javni interes i vladavinu prava.

Kružni tok oko parlamenta

“Mora se uraditi analiza sadašnjeg stanja državne imovine sa posebnim osvrtom na izuzetke koji su omogućili prodaju imovine bilo novostvorene vrijednosti, bilo državne imovine koja je pod režimom zakupa. Moramo dobiti odgovore na jednostavna pitanja, koliko je prihodovao investitor, koliko država, kakav je posredni efekat investicije? Na osnovu tih analiza i iskustava možemo razmišljati šta raditi dalje? Ovo je inicijativa bez vizije, bez afirmacije državnog sistema. Umjesto da se bavimo analizama, negdje i istragama dosadašnjeg raspolaganja državnom imovinom, donošenjem razvojnog ustava uslovno rečeno, mislim na Prostorni plan Crne Gore, pokušava se afirmisati kontinuitet stvaranja uslova za špekulativne poslove, sa dugoročnim posljedicama”, ocijenio je Marić.

On je istakao da posebno zabrinjava pokušaj pravljenja svojevrsnog kružnog toka oko parlamenta, jer osim što bi granica za odlučivanje parlamenta o višedecenijskom zakupu ili otuđenju državne imovine bila dignuta na 300 miliona eura, aktuelnom inicijativom parlament bi bio samo paravan koji odobrava zakup.

“A, nakon toga otvaraju se sve važne poslovne kombinacije, gdje se svojinsko pravni odnos zemljišta formalno pod zakupom transformiše u mogućnost raspolaganja kupoprodaje novih knjiženja u katastru i slično. Trenutno za posljedicu imamo da smo ostali bez dijela morske obale, koja je trebalo da u zoni Morskog dobra bude neprikosnovena javna državna imovina. Investitori su vlasnici objekata i najčeŝće se dešava prodaja i preprodaja stanova, a zemljište ispod objekta može biti državno. To je jedan od slučajeva iz prakse koji omogućava zakon. Tako da je neophodna analiza postojećeg stanja i jasan smjer koji bi zaštitio državnu imovinu, primarno zemljište a istovremeno omogućio materijalnu i procesnu izvjesnost za investitore”, kazao je Marić.

Prvi korak popis imovine

Grgić naglašava da je sporno što država, kao zakupodavac, može dati saglasnost zakupcu-investitoru da proda objekat i zemljište ispod objekta.

“To je praksa koja je u nekim slučajevima omogućila kvalitetne projekte, ali u drugim je nanijela štetu državnoj svojini. Mora se naći model koji će investitorima omogućiti pravičan i predvidiv ambijent, a za to su potrebne izmjene niz zakona, kao i profesionalizacija institucija. Kako je to težak i dug put, kratkoročnost politika gura vlade u prečice koje dodatno stvaraju probleme u sistemu”, ocijenio je Grgić.

On je ocijenio spornim predlog za povećanje granice za raspolaganje državnom imovinom od strane Vlade sa 150 miliona na 300 miliona eura, te da se postavlja pitanje kako prošlim vladama nije palo na pamet da sebi daju toliko prostora, pogotovo imajući u vidu nekadašnje izuzetno problematično rukovođenje državnom imovinom?

“Razumijem da određene koncesije, poput aerodroma ili energetskih projekata, mogu imati poteškoće da prođu kroz parlament, ali to je sastavni dio demokratije. Stoga, povećanje granice nije opravdano, već se tako pokušava izbjeći rasprava unutar parlamenta o ovako bitnim pitanjima”, naglasio je Grgić.

On je kazao da su Crnoj Gori potrebne temeljne reforme u oblasti upravljanja državnom imovinom, a prvi korak ka tome treba da bude dugo čekani transparentan i detaljan popis državne imovine.

BS sprema svoje amandmane

Iz Bošnjačke stranke (BS) su “Vijestima” najavili da će zbog mogućnosti negativnog uticaja na državnu imovinu ovako postavljenog zakonskog rješenja, amandmanski djelovati kako bi se zaštitili interesi države i dodatno precizirali mogućnost, način i uslovi prodaje.

“BS načelno podržava prvi dio namjere amandmana koji planira izjednačavanje investitora, ali se ne slaže sa drugim dijelom kojim se država odriče svojih prava u korist investitora. BS će u cilju sprečavanja diskriminacije investitora, a uz to zaštite državnih interesa uložiti amandman kojim se precizira način raspolaganja državnom imovinom koja se daje u zakup prilikom prodaje, kako bi se državnom imovinom raspolagalo na odgovoran način”, kazao je poslanik BS-a Damir Gutić.

On je rekao da amandman koji je predložen izgleda kao mala izmjena, ali u stvari nameće velike suštinske izazove upravljanja državnom imovinom, oko kojih treba povesti ozbiljnu raspravu.

Gutić je kazao da je postojećim rješenjem već data mogućnost prodaje objekata od strane investitora na zakupljenom zemljištu za određenu vrstu djelatnosti, te da nije jasno zašto u postojećem rješenju već tada nije data ista mogućnost svima.

“Ono što nije definisano ni postojećim zakonom ni amandmanom koji je predložen, je nelogičnost koju pokreće intencija davanja zemljišta u zakup od strane države ako će investitor da ga prodaje? Država ne treba da se odriče instrumenata kontrole nad svojim zemljištem, ne treba da davanjem u zakup odmah ostaje bez vlasništva jer predloženim rješenjima daje tu mogućnost investitorima koju će oni sigurno iskoristiti. Crna Gora je prostorno mala država, te smatramo da tim resursom moramo pažljivo raspolagati”, poručio je Gutić.

Iz URA za “Vijesti” kažu da poručuju da niko ko želi dobro Crnoj Gori ne može podržati rasprodaju sopstvene države kako to predlažu poslanici PES -a, te da to neće podržati. Poslanik te partije Miloš Konatar najavljuje da će se boriti protiv i u Skupštini i van nje zajedno sa građanskim aktivistima kako bi spriječili namjeru PES-a da rasprodaju zemlju i na kraju odu iz Crne Gore.

“Zvuči nevjerovatna činjenica da PES predlaže poklanjanje državnog zemljišta tajkunima uz mogućnost da oni nesmetano grade na toj zemlji i objekte zbog kojih nisu dobili zakup i na kraju prodajom tih objekata zarade veliki novac. To je obrazac kako se država pljačka i rasprodaje imovina, bez ikakve koristi za građane i to se PES-u ne smije dozvoliti”, istakao je Konatar.

Poslanik SD-a Boris Mugoša je na društvenoj mreži X kazao da se nada da neće postojati većena u parlamentu za ovo zakonsko rješenje, te da se o ozbiljnim stvarima mora voditi transparentna javna rasprava.

Iz DPS-a su pozvali stručnu javnost i poslanike da zajedno zaustave krčmljenje državne imovine, spriječe socijalne nemire i onemoguće interesnim grupacijama da uzmu novac na štetu građana.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je na presu saopštio da je PES predložio amandman na ovaj zakon kako bi svi investitori koji zakupe državnu zemlju na 90 godina mogli da prodaju objekte koje izgrade i samo zemljište.

“A da mogu postojati osnovi sumnje i za koruptivne radnje, da se ovi amandmani podnose zbog određenih interesnih grupacija najbolje govori i to što se u drugom amandmanu predlaže da se iz postojećeg zakona izbriše obaveza da se državnom tužilaštvu po automatizmu dostavljaju ovakve vrste ugovora”, naveo je Anđušić.

Promjena jednog zakona ne može da dovede do veće konkurentnosti

Iz Savjeta stranih investitora su “Vijestima” kazali da trenutno ne mogu da procijene u kojoj mjeri predloženo zakonsko rješenje Čarapića može uticati da Crna Gora bude atraktivnija za kredibilna strana ulaganja.

Naglasili su da smatraju da promjena jednog zakona ne može dovesti do veće

konkurentnost zemlje i privlačenja novih investicija.

“Ovaj cilj je moguće ostvariti kroz sprovođenje suštinskih reformi na koje Savjet u kontinuitetu ukazuje. U okviru “Bijele knjige” članice Savjeta jasno navode koji segmenti treba da budu prioritet u radu donosilaca odluka, kako bi se unaprijedila poslovna klima u zemlji. Prema mišljenju naših članica koje generišu oko 30 odsto crnogorskog BDP-a, napredak u rješavanju prepoznatih biznis barijera nije na zadovoljavajućem nivou”, istakli su iz Savjeta.

Tužilaštvo se uskraćuje za direktan pristup o prodaji imovine

Iz MANS-a poručuju da suprotno javno iskazanoj podršci tužilaštvu, ovim izmjenama se ta institucija uskraćuje za direktan pristup informaciji o prodaji državne imovine.

Dodali su da Čarapićevo obrazloženje da tužilaštvo “nije nadležno da postupa u skladu sa odredbama kojima se uređuje građanska i upravna materija”, demantuje Zakon o obligacionim odnosima koji u članu 107 jasno definiše ulogu državnog tužioca i njegovo pravo da zahtijeva utvrđivanje ništavosti ugovora.

( Marija Mirjačić, Mirko Kotlaš )