Rusija američke rakete u Njemačkoj vidi kao prijetnju
Moskva saopštila da će odgovoriti na novo raspoređivanje oružja dugog dometa u Evropi i na pomjeranje NATO infrastrukture ka ruskoj granici
Rusija će djelovati kako bi se suprotstavila planiranom američkom raspoređivanju raketa dugog dometa u Njemačkoj jer takve postupke NATO vojne alijanse smatra ozbiljnom prijetnjom za rusku nacionalnu bezbjednost, saopšteno je juče iz Kremlja.
Sjedinjene Države i Njemačka saopštile su na NATO samitu u Vašingtonu u srijedu da će početi s raspoređivanjem oružja dugog dometa u Njemačkoj 2026. godine kako bi demonstrirale svoju posvećenost NATO-u i evropskoj odbrani.
Rekli su da je u pripremi "sporadično raspoređivanje" za dugoročnije stacioniranje koje će uključivati SM-6, krstareće rakete tomahavk i hipersonično oružje sa dužim dometom od trenutnih kapaciteta u Evropi.
Njemački kancelar Olaf Šolc pohvalio je plan koji omogućava raspoređivanje američkih raketa dugog dometa u njegovoj zemlji, rekavši da se savršeno uklapa u njemačku strategiju odvraćanja.
"Ova odluka je dugo pripremana i ne predstavlja nikakvo iznenađenje za one koji su uključeni u politiku bezbjednosti i mira", istakao je Šolc. "Uostalom, savršeno se uklapa u bezbjednosnu strategiju njemačke vlade" dodao je juče.
Njemačka je jedna od nekoliko NATO zemalja u kojima je stacionirano američko nuklearno oružje, ali postoji protivljenje dijela domaće javnosti koje datira još iz vremena kada je tadašnja Zapadna Njemačka bila na prvoj liniji fronta tokom Hladnog rata.
Unutar Šolcove vladajuće koalicije najveće protivljenje, prema pisanju Rojtersa, izražava partija Zeleni iz koje su kazali da nijesu bili adekvatno upućeni i da je odluka suprotna budžetnom sporazumu koji je dogovoren nakon dugih i teških pregovora.
NATO je u srijedu takođe objavio da je spremna nova američka baza vazdušne odbrane u sjevernoj Poljskoj, dizajnirana da detektuje i presretne napade balističkim projektilima u okviru šireg NATO raketnog štita.
Na pitanje o ishodu NATO samita portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kazao: "Sjeverna atlantska alijansa je ponovo jasno potvrdila svoju suštinu. To je savez stvoren u eri sukoba sa ciljem održavanja sukoba".
"Tenzije na evropskom kontinentu eskaliraju" kao rezultat toga, kazao je i dodao da Kremlj prati približavanje NATO vojne infrastrukture. "Vidimo odluke donijete u NATO-u da se stvore zasebni logistički centri u gradovima na Crnom moru, otvaranje dodatnih objekata u Evropi, i vidimo da se, zapravo, vojna infrastruktura NATO-a konstantno i postepeno pomjera ka našim granicama", rekao je Peskov.
"To nas obavezuje da veoma duboko analiziramo donijete odluke. To je veoma ozbiljna prijetnja za nacionalnu bezbjednost naše zemlje. Sve to zahtijeva da primijenimo promišljen, koordinisan, efikasan odgovor kako bismo odvratili i suprotstavili se NATO-u".
Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov kazao je da je Moskva predvidjela američko-njemački potez u vezi s raketama za koji je kazao da je osmišljen kako bi zastrašio Rusiju i izazvao dodatnu destabilizaciju regionalne bezbjednosti i strateških odnosa.
"Neophodni rad na pripremi balansiranja kontramjera relevantnih ruskih agencija počeo je unaprijed i sprovodi se na sistemskoj osnovi", navodi se u saopštenju Rjabkova objavljenom na sajtu ministarstva.
"Bez nervoze, bez emocija, razvićemo vojni odgovor, prije svega, na ovu novu igru", kazao je on za agenciju Interfaks.
Prošlog mjeseca Putin je kazao da Rusija treba da obnovi proizvodnju nuklearnih raketa srednjeg i kratkog dometa, a zatim da razmotri gdje će ih rasporediti, nakon što su SAD rasporedile slične rakete u Evropi i Aziji.
On je ranije govorio da je dogovoreno da se takve rakete ne raspoređuju u ruskoj baltičkoj eksklavi Kalinjingrad, ali je kazao da su SAD obnovile njihovu proizvodnju, rasporedile ih u Danskoj za vježbe i takođe na Filipine.
Rojters podsjeća da je raspoređivanje raketa sa dometom većim od 500 km bilo zabranjeno do 2019. godine prema Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji su 1987. godine potpisali Mihail Gorbačov ispred Sovjetskog Saveza i tadašnji predsjednik SAD Ronald Regan.
Međutim, Sjedinjene Države su se povukle iz Sporazuma INF 2019. godine, navodeći da Moskva krši sporazum, što je Kremlj negirao.
( N. Bogetić )