Demokrate o izmjenama Zakona o državnoj imovini: Vlada ne može imati veća ovlašćenja od Skupštine

Demokratska Crna Gora smatra da ne treba povećavati granicu po kojoj Vlada namjerava da bez Skupštine raspolaže državnom imovinom vrijednom do 300 miliona eura, kao i da Državno tužilaštvo ne treba isključiti iz dostavljanja zaključenih ugovora o sticanju i raspolaganju nepokretnim stvarima i pokretnim stvarima i drugim dobrima veće vrijednosti u državnoj imovini.

To su za “Vijesti” kazali iz ove partije koja je članica aktuelne vladajuće koalicije na državnom nivou iz koje poručuju da su im isti stavovi u vezi s državnom imovinom, kao i kada su bili u opozicionim klupama.

U skupštinskoj proceduri od sredine prošlog mjeseca se nalaze Vladine izmjene i dopune zakona o državnoj imovini kojima Vlada namjerava da bez Skupštine raspolaže državnom imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Granica je sada 150 miliona.

Uz to, poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić ove sedmice je predao amandmane na ove izmjene zakona kojima je predloženo da svi investitori, koji zakupe državno zemljište odlukom Skupštine na period do 90 godina, mogu da preprodaju i na druge načine otuđe objekte koje izgrade na tom zemljištu. Poslanik PES-a predlaže i da se Državno tužilaštvo isključi iz dostavljanja zaključenih ugovora o sticanju i raspolaganju nepokretnim stvarima i pokretnim stvarima i drugim dobrima veće vrijednosti u državnoj imovini što je važeće zakonsko rješenje.

Iz Demokrata nijesu precizirali hoće li glasati za ova zakonska rješenje.

“Nakon rečenog na press konferenciji uvaženih kolega iz Pokreta Evropa sad, uvjereni da ne postoje bilo kakve skrivene namjere, kako su neki željeli predstaviti, stav nas iz Demokratske Crne Gore u vezi s mogućnošću prodaje objekata izgrađenih nad zakupljenjim zemljištem u trajanju do 90 godina, a čiji je zakup prethodno odobrila Skupština Crne Gore, je da takvo postupanje nije u duhu zaštite interesa države Crne Gore, kao i njenih građana. Praksa koju smo imali do sada s potpisanim ugovorima o dugoročnom zakupu iziskuje ozbiljnu mjeru opreza, s obzirom da je prostor najvažniji resurs naše države nakon ljudskog potencijala i kapitala. Takođe smo stava da ne treba povećavati ovlašćenja odlučivanja o ovako važnim i vrijednim pitanjima sa Skupštine na Vladu Crne Gore, a sve u interesu transparentnog odlučivanja i postizanja što šireg konsensusa u odnosu na pitanja od javnog interesa”, rekla je “Vijestima” potpredsjednica Demokrata Dragana Kaženegra.

Ona je kazala da kontrolni mehanizam dostave potpisanih ugovora tužilaštvu ne prepoznaju kao suvišan korak jer je on u interesu višeg stepena sigurnosti obezbjeđenja interesa naših građana, odnosno smanjivanja potencijalnih štetnih posljedica proizašlih iz nepovoljnih ugovora po državu.

“Prosto naši stavovi u odnosu na predmetna i slična pitanja su poznati duži niz godina, još iz vremena opozicione borbe, tako da je u pitanju samo konzistentnost i principijelnost, uz, naravno, pravo svakog na sopstvene stavove i inicijative. Jasan je i više puta istican stav da se Crna Gora raznim izmjenama i dopunama zakona, kao i drugim pravnim aktima usklađenim s evropskim regulativama pozicionira kao država koja će biti prepoznata od strane investitora kao sigurna i poželjna destinacija i koja će svojim unutrašnjim uređenjem garantovati sigurnost investitora i realizacije njihovih investicija. U tom odnosu država Crna Gora takođe mora štiti svoje sopstvene interese, a sve u dobroj vjeri i namjeri saradnje sa svim stranama”, poručila je sagovornica “Vijesti”.

Opozicija je povodom novih zakonskih rješenja u vezi s državnom imovinom optužila PES da ovim predlozima krčmi državnu imovinu i nadaju se da u parlamentu neće biti većine i da se “neće omogućiti interesnim grupacijama da uzmu novac na štetu građana”.

Iz Bošnjačke stranke (BS) su ranije “Vijestima” najavili da će zbog mogućnosti negativnog uticaja na državnu imovinu ovako postavljenog zakonskog rješenja, amandmanski djelovati kako bi se zaštitili interesi države i dodatno precizirali mogućnost, način i uslovi prodaje.

Kontrolni mehanizam dostave potpisanih ugovora tužilaštvu ne prepoznajemo kao suvišan korak jer je on u interesu višeg stepena sigurnosti obezbjeđenja interesa naših građana, odnosno smanjivanja potencijalnih štetnih posljedica proizašlih iz nepovoljnih ugovora po državu, istakla je Kaženegra

( Marija Mirjačić, Mirko Kotlaš )