Kina vojnim vježbama sa Bjelorusijom šalje poruku NATO-u
Vježbe se održavaju samo nekoliko dana nakon što je Bjelorusija postala 10. članica Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), regionalnog odbrambenog bloka na čijem su čelu Kina i Rusija.
Dok su se lideri NATO-a okupili u Vašingtonu na ključnom samitu izražavajući "neupitnu" podršku Ukrajini, pri tom žestoko kritikujući Peking zbog podrške Rusiji, Kina učestvuje u manevrima sa bjeloruskim trupama na istočnoj granici Alijanse.
Jedanaestodnevne zajedničke vojne vježbe pod nazivom "Orlov napad 2024" (Eagle Assault) počele su 8. jula – uoči samita NATO-a – u blizini bjeloruskog grada Bresta, nekih pet kilometara od poljske granice.
Prve vježbe te vrste sa učešćem Kine i Bjelorusije odražavaju rastuće odbrambene veze između dvije zemlje i osmišljene su da pošalju poruku odlučnosti prema NATO-u, rekli su analitičari i zvaničnici.
"Tajming teško da je slučajnost", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sari Arho Havren, saradnik na londonskom Royal United Services Institute.
"Postoji mnogo elemenata na jednom mjestu koji šalju jasnu poruku da Kina produbljuje svoje veze sa zemljom istomišljenicom u Evropi koja podržava njene šire ciljeve", istakao je Havren.
Na brifingu 5. jula uoči vježbi -- koje su bjelorusko i kinesko ministarstvo odbrane označile kao antiterorističke - Vladimir Kuprijanjuk, zamjenik načelnika generalštaba bjeloruskih oružanih snaga, rekao je da su manevri odgovor na "agresivnu zapadnu politiku prema Bjelorusiji" i "ukrajinske provokacije".
"Prisustvo NATO snaga na granici sa Bjelorusijom ubrzano raste, što povećava tenzije u regionu", navelo je Ministarstvo odbrane Bjelorusije u postu na Telegramu, upozoravajući na "oštru reakciju" ako neko "pređe bjelorusku granicu".
Vježbe se održavaju samo nekoliko dana nakon što je Bjelorusija postala 10. članica Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), regionalnog odbrambenog bloka na čijem su čelu Kina i Rusija.
Na samitu u Vašingtonu, NATO je nakon ranijih blagih komentara otvoreno optužio Kinu za snabdijevanje ruskih oružanih snaga angažovanih u Ukrajini.
U zajedničkoj deklaraciji svih 32 članice NATO-a, Peking je nazvan "odlučujućim pomagačem ruskog rata" u Ukrajini i upozoren na neodređene posljedice po "njegove interese i reputaciju".
Peking je te optužbe odmah nazvao "lažima i klevetama" i rekao da vježbe nisu usmjerene ni na jednu zemlju. Ali deklaracija i vježbe koje su u toku vjerovatno će doprinijeti rastu tenzija između Kine i NATO-a.
"Zapadni saveznici su sporo uviđali kakvu igru zapravo Kina igra sa Rusijom i zemljama poput Bjelorusije“, rekao je Arho Havren.
"Ali sve više se shvata da fokus treba da bude na ono što Kina radi, a ne šta kaže", dodaje Havren.
Istočno krilo NATO-a
Ministarstvo odbrane Bjelorusije saopštilo je da će, u okviru zajedničkih manevara bjeloruske i kineske trupe, vježbati vazdušne napade, prelazak rijeke i borbu u stambenim zonama.
Kinesko ministarstvo odbrane je navelo da će te snage takođe vježbati spasavanja talaca i protivterorističke operacije.
"Ono što se sada radi u Bjelorusiji prilično je ograničeno tokom vojnih vježbi, ali za Minsk je to vrijedna i zgodna poruka da pokaže da režim ne zavisi samo od Rusije", kazala je za RSE Katja Glod, saradnica Centra za analizu evropske politike.
Bjelorusija je bila jedna od najbližih saveznica Rusije nakon njene invazije na Ukrajinu 2022. godine, pružajući logističku podršku i vazdušne baze, dok je nedavno na svojoj teritoriji razmještala rusko taktičko nuklearno oružje.
Za bjeloruskog autoritarnog lidera Aleksandra Lukašenka, vježbe se održavaju u trenutku kada se i dalje u velikoj meri oslanja na Rusiju - svog glavnog sponzora i saveznika -- otkako je postao parija na Zapadu 2020. godine, jer se obračunao sa demonstrantima koji su protestovali zbog njegove ponovne pobjede na izborima koje su opozicija i Zapad proglasili namještenim.
Od tada je Lukašenko sve neprijateljskije nastrojen prema Zapadu, a posebno prema NATO-u.
Osim što služi kao odskočna daska za ruske ratne napore, Poljska je optužila Minsk da je pustio hiljade migranata bez dokumenata u Bjelorusiju i usmjeravao ih ka njihovoj zajedničkoj granici, ulaznoj tački u Evropsku uniju.
"U toku je hibridni rat na granici Poljske i Bjelorusije, kao i na granici Letonije, Litvanije i Estonije", rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš pre početka bjelorusko-kineskih vježbi.
Vježbe, zajedno sa bliskim vojnim vezama Minska sa Rusijom, takođe su podigle tenzije sa baltičkim članicama NATO-a.
"Litvanija je u opasnom susjedstvu", rekao je litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelijus Landsbergis 9. jula na Hadson institutu u Vašingtonu.
"Svaki napad na NATO u našem regionu dogodio bi se preko Bjelorusije. Ne postoji drugi način da se to zaobiđe. To je čista geografija", dodao je Landsbergis.
Približavanje Kine i Bjelorusije
Kina je postala još jedan ključni element – i sve važniji ekonomski igrač – Lukašenkove geopolitičke kalkulacije posljednjih godina dok se kretao između Pekinga, Brisela, Moskve i Vašingtona kako bi obezbijedio strateške dobitke i prijeko potrebne kredite i investicije.
Ranije veoma aktivan investitor u Bjelorusiji, Kina nije ponudila novi projekat ili zajam Minsku od 2019. godine i činilo se da se povukla usred unutrašnje krize koja je Lukašenka politički odvojila od Evrope, zbog čega je bio manje privlačan partner za Peking.
To je ostavilo Lukašenka politički i finansijski zavisnim od Rusije, iako je još uvijek želi da ojača veze sa Kinom.
Jedna oblast u kojoj je saradnja nastavila da raste su tradicionalne vojne veze dvije zemlje, posebno transfer tehnologije.
Minsk je 2015. najavio završetak svog višecjevnog raketnog sistema Polonez, za koji vojni stručnjaci kažu da koristi modifikovane kineske dizajne i da je razvijen uz pomoć Kine.
Razvoj Poloneza došao je nakon što je Moskva odbila da proda Bjelorusiji svoj raketni sistem Iskander sa popustom, što je navelo Lukašenka da se u to vrijeme okrene Pekingu u pokušaju da postigne stratešku distancu od Rusije.
"Kada je Lukašenka izgubio sposobnost da manevriše sa Zapadom, bila mu je potrebna druga opcija da se distancira od velikog oslanjanja na Rusiju", rekla je Glod.
"Kina je postala taj partner Bjelorusiji", dodaje Glod.
Ulazak Bjelorusije u ŠOS se vidi kao dio ovog trenda i nova uloga za Minsk, jer obezbjeđuje svoje uporište između Kine i Rusije usred produbljivanja njihovog partnerstva od izbijanja rata u Ukrajini.
O reakciji na taj trend bilo je reči na samitu NATO-a u Vašingtonu.
Zapadna vojna alijansa pozvala je indo-pacifičke partnere Australiju, Japan, Novi Zeland i Južnu Koreju u Vašington, gdje su razgovarali o tome kako da prodube saradnju i koordinišu odgovor na potencijalno ekspanzionističke namjere Pekinga u Južnom kineskom moru i drugdje u regionu.
Pored zabrinutosti Poljske i Litvanije, druge članice NATO-a geografski blizu ratu u Ukrajini takođe su upozorile da bi ukrajinski poraz mogao da ohrabri Kinu.
Ruska pobjeda "ne znači samo da će se pogoršati bezbjednosna situacija u Evropi", rekao je češki predsjednik Petr Pavel na javnom forumu NATO-a 10. jula.
"Biće mnogo gore na globalnom nivou, jer će takođe podstaći Kinu da bude nasrtljivija i agresivnija", istakao je Pavel.
( Radio Slobodna Evropa )