Policijski stručnjak za Glas Amerike: Veliki bezbjednosni propust, Tramp za malo izbjegao smrt

Atentat na republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa na mitingu u Pensilvaniji, u kojem su ubijeni napadač i jedan posjetilac, otvorio je brojna pitanja u Americi, a jedno od najčešće postavljenih je kako su bezbjednosne službe napravile grešku.

Felipe Rodrigez, profesor na njujorškom Džon Džej koledžu i bivši istražitelj njujorške policije, kaže za Glas Amerike da se radi o "velikom propustu bezbjednosnih službi i da će biti potrebna duga i temeljna istraga da se utvrdi gdje su bile greške".

Za atentat na Trampa osumnjičen je Tomas Metju Kruks, stanovnik grada Betel Park u Pensilvaniji, a za sada nema informacija o mogućem motivu.

Profesor Rodrigez ukazuje da se, prema za sada dostupnim informacijama, radi o “usamljenom vuku” i da nema indicija da je Kruks bio povezan sa bilo kakvom terorističkom grupom.

“Izgleda da je Kruks djelovao na svoju ruku. Još moramo da dobijemo mnogo forenzičkih dokaza sa njegovih telefona i kompjutera da bismo vidjeli kakve stranice je posjećivao na društvenim mrežama. Da li ga je na bilo koji način radikalizovala neka ekstremistička grupa”, kaže Rodrigez.

Usljed sve većeg pritiska zbog velikog bezbjednosnog propusta, američka tajna služba je najavila da će sarađivati sa nezavisnim tijelom koji će se baviti revizijom cijele situacije.

Na Trampa je pucano sa jedne od zgrada u okruženju u trenutku dok je držao govor na bini, a pored napadača koga je ubila policija, stradao je i lokalni vatrogasac koji je pokušao da zaštiti svoju porodicu.

“Ta zgrada je trebalo da bude obezbijeđena. Kada pogledamo udaljenost, 400 jardi (365 metara), to zaista nije bilo tako daleko jasnom linijom vida. To je visok nivo prijetnje, nije kao da je neko pucao iza tribine. A kada zapravo pogledamo video snimak, da predsjednik nije bio okrenut naprijed nego na stranu, taj pucanj bi mu vjerovatno oduzeo život. Bilo je veoma blizu”, navodi Rodrigez.

Policija je saopštila da su pronašli materijal za pravljenje bombi u Kruksovom automobilu i njegovoj kući, kao i da je njegov otac kupio automatsku pušku koju je mladić koristio kada je pokušao da ubije Trampa.

Sagovornik Glasa Amerike podsjeća da je istraga još u početnoj fazi i da ima mnogo tehničkih detalja koje je potrebno utvrditi prije nego što se donesu konačni zaključci.

“Da li je otišao na krov i ranije ostavio pušku? Znamo da je ta osoba bila relativno bistra. Bio je pomalo usamljen, pojedinac koji se nije, u društvenom smislu, baš slagao sa drugima. Ali to ne znači da nije posjedovao neku vrstu visokog kapaciteta ili intelekta”, objašnjava Rodrigez.

Kako je prenijela agencija Asošijeted pres, na skupu su bili članovi protivsnajperskog i tima Tajne službe za spriječavanje napada, prema riječima dvojice službenika za sprovođenje zakona. Teško naoružani tim za spriječavanje napada, čije je šifrovano ime Tajne službe "Sokolovo oko", odgovoran je za eliminisanje prijetnji kako bi drugi agenti mogli da zaštite i odvedu osobu koju štite. Kontrasnajperski tim, poznat pod šifrovanim imenom "Herkul", koristi dalekozore i opremljen je snajperskim puškama za suočavanje sa prijetnjama iz velike daljine.

“Ko god da je bio zadužen za detalje, trebalo je da vidi tu prijetnju. Bilo je prilično očigledno direktnom linijom vida. Ako nisu mogli da vide, trebalo je na to mjesto da bude postavljen neko od lokalnih službenika. U njujorškoj policiji, recimo, ponekad moramo da obezbijedimo nadvožnjake kada predsjednik posjećuje grad. Zato se trudimo da na svaku poziciju koja je očigledna ili predstavlja prijetnju postavimo policijsko osoblje”, kaže Rodrigez.

Bivši inspektor njujorške policije tvrdi i da je jedan od mogućih problema u subotu bio nedovoljan broj policajaca na “prilično velikom području” gdje se održavao miting. Navodi i da mu djeluje, na osnovu do sada objavljenih informacija, da je drugi problem mogao da bude slaba komunikacija između pripadnika službi.

“Ponekad nisu svi na istoj radio vezi, tako da mislim da je to mogla da bude greška u komunikaciji. Više puta sam analizirao snimak, i vidio da su mnogi civili već vikali da je tu neko sa vatrenim oružjem. Jedini policajac koji je reagovao bio je lokalni i on je pokušao da mu priđe. Ali je nekako pao sa krova ili se spotakao, i tada je izbila pucnjava. Da imamo komunikaciju na jednom kanalu, to bi možda malo bolje riješilo stvar. Ali to je nešto što ćemo vidjeti kad istraga saopšti”, govori Rodrigez.

On je objasnio i kako izgleda uobičajni protokol obezbjeđivanja skupova visokog rizika u predizbornim kampanjama.

“Šalju su prethodnice - djelovi jedinice Tajne službe i pokušavaju da obezbijede područje i osmotre teren. Ali napadač je živio u tom području i bolje je znao gdje da se sakrije, kako je zgrada strukturirana. Kad radimo bezbjednosne pripreme sa timom, uvijek ste malo korak iza. Zato pokušavamo da uhvatimo korak sa informacijama koje bi mogle da pruže lokalni organi. To nije savršen scenario, ali nažalost, ponekad zaostajemo u obaveštajnim podacima”, opisuje Rodrigez.

Dva dana poslije atentata, u Milvokiju, u saveznoj državi Viskonsin, počela je republikanska nacionalna konvencija, demokratska je u avgustu. Incident u Pensilvaniji upalio je “alarm” kod bezbjednosnih službi za finiš predizborne kampanje uoči glasanja u novembru.

“Radio sam republikansku nacionalnu konvenciju kao pripadnik njujorške policije, kao i zaštitu potpredsjednika zemlje i slične stvari. Tajna služba je odgovorna za unutrašnji prsten, a imamo ono što nazivamo višestrukim slojevima ili prstenovima. A spoljni perimetar obično rade lokalne i bezbjednosne snage savezne države. Dakle, policajci iz Pensilvanije bi pomogli Tajnoj službi, čijih pripadnika nema dovoljno. Lokalna policijska uprava bi bila odgovorna za spoljni opseg”, analizira Rodrigez.

Kad se radi obezbjeđivanje visoko rizičnih događaja i posjeta, sagovornik Glasa Amerike dodaje i da se često angažuju i vojska i druge federalne agencije.

“Kada sam radio republikansku konvenciju u Njujorku, ni tada nismo imali dovoljno osoblja. Došli su agenti službe bezbjednosti te savezne države. Čak smo imali i poštanske inspektore, partnere iz drugih federalnih agencija. Ja sam radio sa timom za bombe. To je bilo veoma intenzivno, 'čistili' smo kola svake noći. Radio sam i sa pripadnicima vojske i specijalizovanim K-9 jedinicama (patrolama sa obučenim psima, prim.nov). Iz ličnog iskustva kažem da su ove konvencije noćna mora, to je mnogo napornog rada. Radili smo po 12 sati, danima bez prestanka”.

FBI je saopštio da će voditi istragu o pucnjavi, radeći sa Tajnom službom i lokalnim i državnim organima za sprovođenje zakona. Državni tužilac Merik Garland rekao je da će Sekretarijat za pravosuđe "uložiti sve raspoložive resurse u ovu istragu".

Profesor Rodrigez smatra da bi u budućnosti jedno od rješenja koje bi moglo da smanji rizik od ovakvih incidenta mogla da bude upotreba moderne tehnologije, poput bespilotnih letjelica.

“Nažalost, mnogi ljudi ne vole da vide prisustvo policije, ali ponekad je to najbolji način da se izbjegnu ovakve situacije. U današnje vrijeme imamo specijalnu opremu i možemo da upotrebimo nevjerovatnu tehnologiju, satelite. Neko je napravio grešku. Trebalo je da postoji dodatno obezbjeđenje tako blizu. Ovo je lako mogao da bude smrtonosni hitac za predsjednika Trampa”, zaključio je Rodrigez.

( Glas Amerike )