Svi za pomoć u rješavanju stambenog pitanja, ali po različitim modelima
Poslanici su započeli raspravu o Predloga Zakona o Fondu stan za sve, kojim se predviđa da građani koji nemaju riješeno stambeno pitanje kupe stan po povlašćenim uslovima. Stan u svom vlasništvu, u Crnoj Gori nema više od 40.000 porodica
Poslanik Pokreta URA Miloš Konatar saopštio je da više od 40.000 porodica, po podacima Udruženja podstanara, nema svoj stan a da preko 30.000 porodica živi podstanarskim načinom života.
"Ima li veće argumentacije od podatka da 40.000 porodica nema svoj stan i od podatka da je trenutno prosječna cijena stana, po podacima Monstata, više od 1.800 eura sa tendencijom rasta i da donesemo ovaj predlog zakona. Cijena bi bila 900 eura po kvadratu i to je realno, a ako bi opštine donirale komunalnioopremanje zemljišta,ta cijena bi bila i niža", rekao je Konatar.
To je poručio tokom rasprave o Predlogu Zakona o Fondu stan za sve, koji je u skupštinsku proceduru predao poslanički klub Građanskog pokreta URA i koji predviđa da građani koji nemaju riješeno stambeno pitanje kupe stan po povlašćenim uslovima kroz državni Fond koji bi osnovala Vlada, koji bi gradio stanove na opštinskoj i državnoj zemlji, vodio prodaju poslovnih prostora, pružao stručnu pomoć...
Konatar je pozvao sve poslanike da djeluju ako treba i amandmanski da se ovaj zakonski predlog unaprijedi.
Vlada je dala negativno mišljenje na ovaj predlog Zakona.
Poslanik Pokreta URA Miloš Konatar je saopštio da više od 40.000 porodica po podacima Udruženja podstanara nema svoj stan, a preko 30.000 porodica živi podstanarskim načinom života.
"Ima li veće argumentacije od podatka da 40.000 porodica nema svoj stan i od podatka da je trenutno prosječna cijena stana, po podacima Monstata, više od 1.800 eura sa tendencijom rasta i da donesemo ovaj predlog zakona. Cijena bi bila 900 eura po kvadratu i to je realno, a ako bi opštine donirale komunalnioopremanje zemljišta,ta cijena bi bila i niža", rekao je Konatar.
On je pozvao sve poslanike da djeluju ako treba i amandmanski da se ovaj zakonski predlog unarijedi.
Poslanik PES -a Milan Zečević ovo je pozitivna ideja kojadugi niz godina postoji kod nas kroz Crnogorski fond za stambeno-solidarnu izgradnju.
"Dakle, ništa novo i može se zaključiti da je ovo populistički predlog pokreta URA. I kada ste bili u vlasti znali ste za ovih 40.000 porodica bez stana pa zašto tada nijeste predložili ovja zakon. Ako postoji Crnogorski fond za stambeno-solidarnu izgradnju ne treba nam novi, nego postojeći pomoći i uraditi analizu kako da se popravi u finansijskom i organizacionom smislu", istakao je Zečević, dodajući da bi osnivanje novog fonda značilo "revoluciju u radu više ministarstava".
On je dodao da je predlog zakona urađen bez detaljne finansijske analize i postavlja se pitanje da li je Fond koji se predlaže održiv sa 20 miliona koliko je URA predložila za njegovo osnivanje. On je pitao kako se došlo do cijene stana od 900 eura po kvadratu.
Konatar je rekao da se ovaj problem ne može riješti preko postojećeg fond za stambeno-solidarnu izgradnju.
Nikola Milović (DPS) kazao je da će podržati ovaj predlog zakona.
"Svjestan sam da se za godinu ne može riješti da 40.000 porodica dobije stan, ali ovo može biti dobro početno rješenje", ocijenio je Milović.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović je naveo da je svaka partija imala sličan predlog u predizbornom ciklusu. Dodao je da je program "1.000+" dao dobar rezultat, ali da je bio limitiran na Podgoricu, osobe do 35 godina starosti. Naglasio je da je građevinska industrija zamajac za ekonomski preporod.
"Ima nekih stvari oko kojih postoje ozbiljne rezerve, a to je dosadašnji rad bilo kojeg fonda. Navešću Crnogorski fond za solidarnu izgradnju, koji znate da je bio opterećen velikim brojem malverzacija. On je napravio problem i kod izgradnje stanova za prosvjetne radnike u Budvi i sjećate se demonstracija ispred Opštine Budva, koji su završili kako tako", naveo je Đurović.
Đurović je pojasnio da ne postoji povjerenje u ovaj tip fondova, jer su iskustva pokazala da nisu najbolje rješenje. Za rješavanje stambenih pitanja svih građana, kako je naveo, trebalo bi 100.000 stanova, dok bi izgradnja njih 10.000 koštala 250 miliona eura.
"Cifra koja se spominje od 400 miliona, nisam siguran da postoji osnova za ovo finansiranje, bez obzira da li je to kroz Razvojnu banku ili finansiranje preko Vlade. Da li će se stanovi graditi isključivo u centralnom i južnom dijelu Crne Gore je ozbiljna problematika. Naš predlog je bio da se grade stanovi u svim opštinama, kako u Šavniku, Plužinama, Gusinju, tako i u Herceg Novom, bez obzira koja će cijena biti. Onaj koji treba stan, treba ga jednako u Andrijevici i u Herceg Novom", istakao je Đurović i dodao da cijena kvadrata od 900 eura ne može biti fiksna, radi promjena na tržištu.
Naglasio da se mora uključiti i Zajednica Opština jer opštine daju zemljište i komunalnu infrastrukturu. Zato je njihov predlog kako kaže, da se projekat sprovodi u saradnji Razvojne banke, Vlade i Zajednice Opština, te da se taj posao ne može uraditi u godinu dana, već je potrebna makar decenija.
Mirsad Nurković (BS) je kazao da u toj stranci cijene ovaj predlog zakona kao jednu humanu ideju, ali da bi ga amandmanski trebalo unaprijediti.
"Predlog do kraja nije riješio neke stvari. Za cijenu se ne možemo vezati jer je to promjenljiva kategorija.Prije glasanja treba da vidimo kako mogu opštine da učestvuju u ovome jer neke opštine sa sjevera nemaju taj luksuz da se odreknu komunalija", kazao je Nurković.
Boris Bogdanović (Demokrate) se zahvalio poslanicima URE što su ideju Demokrata iz ranijeg izbornog programa stavili u skupštinsku proceduru, dok je Branislav Nenezić (SD) je kazaoda će dati podrušku ovom predlogu ali je sigurno da on neće proći.
"Ova ideja je bila u svim programima partija i on neće proći zbog političkog subjekta koji ga predlaže. Nadam se da će se neki sličan predlog naći na plenumu i zato par sugestija. Možda nije dobro se ograničiti na cijenu od 900 eura , već da se stavi cijena u zavisnosti od grada jer ne može biti ista cijena na primorju i sjeveru", rekao je Nenezić.
( Marija Mirjačić )