Nikšić: Kamerama protiv divljih deponija
Postavljene dvije od planiranih šest kamera pored rijeke Gračanice. Česta je situacija da se nakon jedne očišćene divlje deponije u rijeci i oko rijeke Gračanice pojave dvije nove
Nije nikakva novost da u Nikšiću divlje deponije niču kao pečurke, da su korita rijeka posebno ugrožena od smeća, a da je duž korita i obala rijeke Gračanice situacija najkritičnija. Česta je situacija da se nakon jedne očišćene divlje deponije u rijeci i oko rijeke Gračanice pojave dvije nove, a građani, posebno naselja Ozrinići, godinama ističu da je postavljanje video-nadzora jedino rješenje da se rijeka, a i stanovništvo, zaštite od smeća i nesavjesnih sugrađana. Da li će video-nadzor pomoći u borbi protiv divljih deponija i nekulture življenja znaće se uskoro jer su već postavljene dvije, od planiranih šest kamera.
“Dobili smo od Agencije za zaštitu ličnih podataka saglasnost da postavimo video-nadzor na Carevom mostu, u blizini deponije i u blizini korita rijeke Gračanice, na tri lokacije. Nadamo se da će na tim mjestima video-nadzori biti postavljeni odmah nakon praznika. Na dvije lokacije, koje su ranije imale saglasnost, nakon otklanjanja tehničkih nedostataka, već smo postavili nadzor. Riječ je o lokacijama u blizini rijeka Bistrice (Dragova Luka) i Gračanice (kod Plavog mosta)”, kazao je “Vijestima” načelnik Komunalne policije Veselin Čurović.
Na lokaciji kod tzv. Plavog mosta, u blizini rampe Boksita, prije postavljanja video-nadzora već je stvorena deponija i to mjesec nakon što su divlje deponije duž Gračanice očišćene.
Čurović navodi da će sada službenici Komunalne policije i opštinskog Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj uspješnije moći da identifikuju one koji odlažu otpad na mjestima koja za to nijesu predviđena i kazne ih. Tvrdi da su nakon prošlogodišnjih protesta za spas rijeke Gračanice, koje su organizovali “Ecopatriotizam”, “Eko bonton” i grupa građana, redovno obilazili Gračanicu i neselektivno kažnjavali počinioce koje su zatekli ili su prijavljeni, a među njima je bila i firma čiji je osnivač Opština.
“Posljednjih godinu i po smo, zajedno sa Sekretarijatom za komunalne poslove i saobraćaj, često obilazili teren gdje se nalaze divlje deponije i sankcionisali više od deset pravnih i fizičkih lica. Na naš zahtjev Služba za inspekcijske poslove je naložila privatnim firmama da saniraju divlje deponije koje su se nalazile na njihovom zemljištu i oni su to zemljište priveli namjeni”, istakao je Čurović.
Minimalne kazne za odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu predviđena su 500 eura za fizičko lice, 1.500 za pravno i 500 za odgovorno lice u pravnom licu. A da je kažnjavanje urodilo plodom, načelnik Komunalne policije ističe da se nije desilo da isto fizičko ili pravno lice bude dva puta kažnjeno za pomenuti prekršaj.
“Po sistematizaciji imamo 22 službenika, a trenutno ih radi oko 15, jer je neko na bolovanju, a neko na odmoru. Nedostaje nam još šest-sedam službenika i već smo u fazi u kojoj ćemo popuniti i ta radna mjesta tako da se nadam da ćemo, s novim tehničkim sredstvima koja ćemo nabaviti, što se tiče saobraćaja, često obilaziti kritične djelove grada i, ukoliko bude potrebno, sankcionisati sve one koji budu odlagali otpad tamo gdje to nije dozvoljeno”, poručio je Čurović.
Direktor Ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović smatra da su video-nadzori posljednji vid pokušaja zaštite od nelegalnog otpada i drugih nezakonitih radnji, ali i dokaz da izostaje redovan inspekcijski nadzor kao vid prevencije.
“Takođe su i dokaz da nema dovoljno građanske odgovornosti da se prijave nezakonite radnje koje se uoče. Video-nadzor mora biti podržan procesuiranjem onih koji budu snimljeni da krše zakone, inače će biti obesmišljen i taj vid pokušaja sprečavanja nezakonitih radnji. Kako mi je omiljena knjiga Orvelova ‘1984’, sve me više ovo vrijeme podsjeća na viziju da ćemo biti ‘pokriveni’ video-nadzorom na svim, pa i onim najintimnijim, mjestima, naročito u prirodi, jer očigledno izostaje i kućno vaspitanje i obrazovanje i svakako pojedinačna odgovornost kao građana. Nekad su se i upotrijebljene maramice nosile u džepu do kuće, a danas se sve baca okolo sebe, čak i u rijeke, jezera”, istakao je Perović.
( Svetlana Mandić )