Volim da vidim svoje komade na ulicama svog grada

Modni dizajner, Boris Ćalić, ove godine je jedini crnogorski kreator koji će uz inostrane kolege, modne kuće Genny, Faith Connexion i Ezra Couture i dizajnera Ticijana Đardinija, predstaviti svoje radove na manifestaciji International Fashion Festival koji će se 19. i 20. jula održati u Porto Montenegru.

Za svoje kreacije Ćalić kaže da su “rezultat pažljivog odabira materijala, oblika i tekstura”, te da vjeruje da prava inspiracija dolazi iz harmonije ovih elemenata, a ne iz pretjerane ekstravagancije.

“Svaki šav, svaka tkanina i svaki detalj su temeljno razrađeni kako bi se postigao osjećaj nenametljive elegancije. Odjeća koju stvaram odražava ideju da manje može biti više. Moji dizajni su jednostavni, ali izuzetno sofisticirani. Vjerujem da luksuz ne mora biti glasan ili raskošan, umjesto toga, pravi luksuz se nalazi u pažljivo izrađenim komadima koji pružaju nosiocu osjećaj samopouzdanja i elegancije”, pojašnjava sagovornik “Vijesti”.

“U svijetu gdje se modni trendovi brzo smjenjuju, inspiracija u diskretnom luksuzu predstavlja stabilnu tačku. To je podsjetnik da su najvrijednije stvari često one koje ne morate istaći, već ih nosite sa sigurnošću. Moja filozofija stvaranja odjeće je da inspirišem ljude da istraže svoj jedinstveni izraz kroz suptilne detalje i jednostavnu eleganciju”, dodaje crnogorski modni kreator.

S obzirom na to da je, kako su naglasili i iz agencije Fabrika koja stoji iza ovog događaja, ove godine akcenat manifestacije International Fashion Festival, na održivoj modi, Ćalić je za tu priliku pripremio kolekciju koja odgovara temi. To nije prvi put da se fokusira na održivu modu, odnosno izradu modela od prirodnih i recikliranih materijala, a o svemu tome crnogorski dizajner je otkrio više u razgovoru “Vijesti”.

Kako je nedavno najavljeno, predstavićeš svoje radove na ovogodišnjem izdanju International Fashion Festivalu u Porto Montenegru, a čini se da je tvoja saradnja sa Fabrikom postala tradicija. Kako gledaš na ovu manifestaciju i koliko je ona značajna za Crnu Goru?

Agencija Fabrika ima dugu tradiciju i renome kod nas kao najprestižnija modna manifestacija. Kao student modnog dizajna, uvijek sam sa zadovoljstvom iščekivao iz godine u godinu Smotre mode i izbliza posmatrao kreacije svjetskih kreatora. Nakon završetka studija, kako sam gradio svoju modnu priču, Vesna Mandić je prepoznala moj talenat i potencijal i pružila mi šansu da budem jedan od učesnika. Nakon Smotre mode u Kotoru, raduje me što ću ovoga puta moći da prikažem svoje kreacije i publici u Tivtu i da se nađem rame uz rame sa svjetskim kreatorima. Trema i odgovornost su velike, pa se nadam da ću i ovoga puta moći da opravdam očekivanja organizatora i publike.

Da li će tvoja kolekcija biti posebno izrađena za ovaj događaj? Možeš li nam nagovijestiti šta pripremaš?

Kolekcija je posebno urađena za ovaj događaj. Ovoga puta, fokus je na održivoj modi. Održiva moda je bitna zato što omogućava da se smanji negativan uticaj mode na životnu sredinu i društvo, kroz korišćenje ekoloških materijala, smanjenje otpada i podršku fer radnim uslovima. Kolekcija nosi naziv “Cikada” i nastala je u saradnji sa brendom L’Occitane. Inspiraciju sam crpio kroz botaničke vrste biljaka koje ovaj brend koristi u svom asortimanu. Početna vodilja kroz istraživački rad bila je zemlja iz koje sve nastaje i rađa se. Tako će se u koloritu kolekcije naći zemljani tonovi u kombinacijama sa žutom, oker, narandžastom, ljubičastom i maslinastom. Ovo je svojevrstan povratak korišćenja boje u mom dizajnu koji nije bio prisutan u mojim kreacijama još od prve kolekcije. Kolekcija je izrađena od čiste biološke svile. Za razliku od prethodne kolekcije u kojoj sam reciklirao materijale, ovoga puta sam se odlučio za materijal koji nije lako dostupan. Upravo zbog toga, raditi održivu modu u Crnoj Gori nije lako. Održiva moda se stvara od gotovih odjevnih komada, bilo da su iz second-hand radnji ili radnji koje prodaju vintage komade. Znamo da Crna Gora nema adekvatnu ponudu u tom domenu, te je i to prepreka u radu. Svakako, dizajneri u Crnoj Gori ne stvaraju serijsku proizvodnju, jer nemamo razvijenu modnu industriju, te na taj način Crna Gora nije ugrožena od masovne proizvodnje od strane kreativaca. Jedan dio mog djelovanja i osvješćivanja modne publike je da kupuju garderobu koja je kvalitetnija, da biraju komade koji će im trajati. Iskreno, ponekad i ja upadnem u zamku privlačenja povoljnijih komada, ali nakon jedne sezone taj komad garderobe više nije istog kvaliteta i izgleda, te samim tim nije upotrebljiv. Zato je mnogo bolje kupovati manje i pametnije investirati u komade koji nisu trendovski, već mogu da se nose iz sezone u sezonu. To je donekle i moja misija u stvaranju kolekcija. Volim da kreiram odjevne komade koji će moći da se nose više od jedne sezone, sa vidljivim klasicima sa mojim pečatom. Ne volim da stvaram komade koji nisu funkcionalni, već volim da vidim svoje komade na ulicama svog grada. Tako je i sa ovom kolekcijom.

Na koji način si postigao da tvoja kolekcija ispuni kriterijume održive mode?

Volim da koristim izuzetno kvalitetne materijale za svoje kolekcije i ne želim da kreiram sezonski, već se uvijek držim svojih načela, stvarajući svojevrsnu antimodu i komade koji su klasični i nikad ne izlaze iz mode. Kada kupite moj kaput ili odijelo, imaćete nešto kvalitetno za više sezona, što je isplativije nego kupovati svake godine novo. Dizajn originalnih odjevnih predmeta u doba modernog neprekidnog procesa nadilaženja svega dostignutog i proizvedenog podrazumijeva svojevrsni interpretativni iskorak, pa i korišćenje ekoloških i recikliranih materijala. Smisao ovog iskoraka nije u tome da se na postojeću modernu robu samo “lijepe” simboli premoderne odjeće, već da se, nasuprot tome, proizvede jedan značenjski sklop koji će, sam po sebi, garantovati autentičan pristup.

S obzirom na to da je i tvoja prethodna kolekcija predstavljena na mostu Milenijum pripadala segmentu održive mode, čini se da te ta oblast veoma interesuje. Da li planiraš u budućnosti da u potpunosti ideš u tom pravcu sa svojim kolekcijama?

Naime, prvobitna želja da svaki moj rad bude izraz posebnosti prirodne ljepote i kulturnog identiteta Crne Gore, koje sam integrisao u sve do sada dizajnirane komade, vremenom je prerasla u trajan pravac mog stvaralaštva, koje podrazumijeva stapanje materijala i dizajna sa prirodnim ambijentom uz adekvatnu implementaciju brojnih elemenata iz prirode u modnu kreaciju. Kada kreiram ovakve odjevne predmete, oslanjam se isključivo na prirodne materijale izražajnih struktura i boja, pa se trudim da svaka dalja obrada i konačni dizajn naglase njihovu ljepotu i da se kao takvi međusobno dopunjuju s ambijentom. Time želim da svojim primjerom promovišem stav da stvaralaštvo koje uvažava ekološke principe ne potire estetsku dimenziju, već naprotiv podržava vrhunski dizajn. Svojim kreacijama pokazujem da elegantno ne isključuje komforno, kao i da svečano i poslovno formalno ne mora uskratiti udobnost.

Koliko je generalno održiva moda bitna? Za one koji nisu upućeni, kako bi objasnio razliku između nje i klasične mode?

Smatram da je održiva moda od suštinske važnosti za budućnost naše planete i društva. Ona obuhvata pristup dizajnu, proizvodnji i potrošnji odjeće koji uzima u obzir ekološke i društvene uticaje. Održiva moda se razlikuje od klasične mode po nekoliko ključnih aspekata. Prije svega, koristi ekološki prihvatljive materijale, kao što su organski pamuk, reciklirana vlakna i prirodne boje, dok klasična moda često koristi sintetičke materijale i hemikalije koje zagađuju okolinu. Takođe, održiva moda se fokusira na fer radne uslove i pravednu naknadu za radnike, te teži stvaranju kvalitetnih komada koji traju duže, za razliku od brze mode koja proizvodi odjeću koja se brzo troši i mijenja, a često zavisi od jeftine radne snage u lošim uslovima. Održiva moda nije samo trend, već neophodan korak ka očuvanju prirodnih resursa i stvaranju pravednijeg društva. Kroz edukaciju i promjenu potrošačkih navika možemo zajedno doprineti pozitivnim promjenama u modnoj industriji.

Nedavno si doktorirao, a inspiraciju za svoj rad si pronašao u narodnim nošnjama. Možeš li nam više reći o tom radu?

Moj doktorat je prvi modno-antropološki osvrt na narodne nošnje u Crnoj Gori. Ovaj rad je posvećen razumijevanju odnosa narodne nošnje i mode. Problematizujući svođenje narodne nošnje na antimodu, koja se uzima kao nešto objektivno i po sebi, ovo istraživanje nastoji da na originalan način sagleda relaciju antimode i mode. Crnogorska narodna nošnja konstruiše se u vrijeme uspostavljanja crnogorske nacionalne države: na bazi artefakata nastaje svitna nošnja, koja ubrzo dobija protokolarnu funkciju na crnogorskom dvoru, a zatim postaje element crnogorskog nacionalnog identiteta. Crnogorska narodna nošnja uključuje ukrase i tehnike koji fenomenalno imaju određena značenja, kao detalji koji nastaju u sklopu predmodernih društvenih okvira. Izbor materijala, kompozicija šara, metrika - sve to podrazumijeva jedan simbolički sklop čija se prozračnost gubi u naknadnim tumačenjima, odnosno novovjekovnim značenjskim sklopovima. Značenja crnogorske narodne nošnje uspostavljaju se u svakom istorijskom kontekstu, u novovjekovnom epohalnom sklopu, na drugačiji način. U tom smislu, drugačija je njena recepcija u vrijeme nastanka crnogorske moderne države, drugačija u vrijeme kada Crna Gora, suočena sa srpskom hegemonijom, u “prvoj Jugoslaviji”, gubi svoja nacionalna obilježja. Njena socijalistička recepcija i potonja kritika ove recepcije tokom krize socijalističkog sistema predstavljaju novi oblik razumijevanja.

Spoj održive mode i tradicije je veoma inspirativan

Koliko je moguće spojiti održivu modu i onu inspirisanu tradicionalnim odjevnim predmetima?

Ovaj spoj ne da je samo moguć, već je i veoma inspirativan. Tradicionalna odjeća često koristi prirodne materijale poput lana i vune, što je ekološki prihvatljivije. Ručni rad i zanatstvo u izradi tradicionalne odjeće doprinose njenoj trajnosti i jedinstvenosti, što održiva moda može integrisati za stvaranje dugotrajnijih komada. Podrška lokalnim zanatlijama kroz ovakvu modu pomaže očuvanju kulturnog nasleđa i smanjenju emisija ugljen-dioksida. Tradicionalna odjeća nosi bogatu kulturnu priču, a uključivanje tih elemenata u održivu modu podiže svijest o važnosti naslijeđa i podstiče odgovornije ponašanje kupaca. Inovacija i reinterpretacija starih tehnika u savremenom kontekstu mogu rezultirati jedinstvenim i modernim dizajnima koji su ekološki prihvatljivi i estetski privlačni. Na taj način, održiva moda ne samo da čuva i unapređuje kulturu i tradiciju, već i stvara harmoniju sa prirodom i društvom. Postoje kreatori kao što je Akka Costume koja se na pametan način bavi spajanjem održive mode i kulturnog naslijeđa.

( Mirela Zogović )