Policiji niko nije prijavio lažne pozive za ulaganje: Ljudi i imena stvarni, sve ostalo je prevara

“Daj mi 245 eura, i uz pomoć Nearest Edge platforme zaradiću milion za 12 do 15 sedmica”, u to korisnike interneta u Crnoj Gori uvjeravaju autori veb lokacije koja koristeći imena javnih ličnosti i njihove fotografije, zloupotrebljava neznanje i/ili naivnost korisnika i na taj način, kad oni prihvate poziv i prijave se na platformu, čine prevaru na njihovu štetu.

Novinari Darko Šuković, Milica Minić, Tamara Nikčević, Dražen Živković, bivši poslanik i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović... navodno su već zaradili novac zahvaljujući platformi na koju se autori lažne veb lokacije pozivaju.

Iz Uprave policije “Vijestima” su rekli da je u pitanju takozvana “investiciona prevara”. Redakciji su u petak kazali i da im u odnosu na navedene objave niko nije podnosio prijavu.

“Uprava policije do sada nije zaprimila prijavu od strane fizičkih i pravnih lica u odnosu na platformu Nearest Edge, koja uvjerava korisnike da uz određeno ulaganje za kratko vrijeme mogu zaraditi novac. U odnosu na podatke koje ste nam dostavili obavještavamo vas da je u pitanju jedna vrsta online investicione prevare”, navode u odgovoru iz UP.

Šta je investiciona prevara

Proteklih dana na društvenim mrežama uočene su objave koje targetiraju više javnih ličnosti, a zloupotrijebljen je i vizuelni identitet portala CdM, Centralna banka Crne Gore.

Sadržaj u kojem javne ličnosti, navodno, promovišu platformu za ulaganje u bitkoine, podijeljen je sa Fejsbuk stranice “Football in Lebanon - Chido”.

Iz Uprave policije “Vijestima” su rekli da je u pitanju onlajn investiciona prevara, vrsta finansijske prevare, u kojoj prevaranti obmanjuju investitore kako bi ih naveli da ulože novac u lažne investicione mogućnosti.

“Postoji više vrsta investicionih prevara, kao što su ponzi šema, piramidalne šeme, pump and dump, fiktivne investicione platforme, prevare sa kriptovalutama. Ove prevare koriste različite metode kako bi privukle i prevarile žrtve”, rekli su iz Uprave policije.

Kontakti sa žrtvama, kako su pojasnili, najčešće počinju na društvenim mrežama, u većini slučajeva putem društvene mreže Instagram, gdje preko lažne stranice koja promoviše lažne investicije kontaktiraju potencijalne žrtve i sa njima ulaze u komunikaciju i prezentaciju investicije.

“Investicija je uvijek u kripto valutama i napadač za svaku žrtvu koristi poseban račun. Žrtvi je omogućen pristup administraciji navodnog ulaganja, gdje može da prati navodni rast investicije. Kada žrtva odluči da podigne sredstva, najčešće se od nje traži dodatno plaćanje (otvaranje određenih računa, takse...) ili se pak prije dospijeća roka za isplatu, žrtvi ponudi novi paket sa većom provizijom u zaradi, ukoliko u narednom periodu (24 do 48 sati) uplati više. Kada na kraju žrtva vidi da je prevarena i prijavi sporni sajt, isti bude ugašen u kratkom roku”, pojašnjavaju iz Uprave policije.

Oprezno sa internet domenima

Reporterka “Vijesti”, koristeći lažne podatke, ispunila je formular na linku koji kruži mrežama i predstavlja se kao platforma putem koje je moguća brza zarada. Svi linkovi dostavljeni su i policiji. Analizom linkova, pojašnjavaju iz Uprave policije, utvrđeno je da se jedan (https://weedenhost.com) prikazuje kao neaktivan, a da se za drugi (https://weedenhost.com/?_lp=1&_token=uuid3fou7sj44h4893fou7sj44h489668d2d7ca355a9.29 626619) dobija podatak da je istekao ili da je netačan.

“Na osnovu istorije prethodne aktivnosti sajta može se zaključiti da je weedenhost.com ustvari sajt iako nije više dostupan, i isti je iznajmljivao hosting drugim klijentima. Navedeni link je zapravo vremenski token koji preusmjerava posjetioce na primarni domen wealthsolutionsltd.com. Na navedenom sajtu prikazano je da se isti bavi navodnim investicijama i da ulagačima omogućava određenu zaradu u odnosu na uložena sredstva”, pojasnili su iz policije.

Sajt wealthsolutionsltd.com je, kako su dodali, kopija sajta https://www.wealth-solutions.co.uk/ “koji ima dobru reputaciju na finansijskom planiranju i ulaganju u štednju i penzione fondove”.

“Pregledom dva domena možemo vidjeti da su nazivi isti, ali da je kreator lažnog sajta napravio određene izmjene (wealth-solutions.co.uk wealthsolutionsltd.com) kako bi žrtvu doveo u zabludu. Lažni sajt izgleda autentično, ali pretragom otvorenih izvora može se vidjeti da je isti kreiran 27. maja 2024. godine, što odmah asocira da je u pitanju prevara i da jedna finansijska institucija za koju se predstavljaju ne može imati tek kreiran domen”, rekli su iz policije.

Za link https://dashboard.wealthsolutionsltd.com/login, koji se dobija nakon što žrtva unese podatke za registraciju, kako su dodali, riječ je o dijelu sajta koji omogućava žrtvama pristup administraciji, gdje mogu da prate navodni rast investicije i zarade koju su ostvarili.

Još jedna zloupotreba javnih ličnosti

Sporni sadržaj pojavljivao se na društvenim mrežama, na način da predstavlja navodno linkove sa portala CdM-a (cdm.me), sa tekstovima u kojima su novinari čija su imena zloupotrijebljena, navodno intervjuisali Tamaru Nikčević, Dražena Živkovića i Petra Ivanovića i preporučuju platformu “Nearest Edge”.

Platforma tog naziva postoji, ali je njen originalni sadržaj drugačiji od platforme koja se koristi kao mamac.

Portal Raskrinkavanje.me prije nekoliko dana objavio je tekst u vezi sa navedenom prevarom. Pored ostalog, oni su pojasnili neke nelogičnosti u spornim objavama, koje bi korisnicima trebalo da ukažu da je u pitanju prevara.

“Iako internet stranica sa koje su podijeljeni tekstovi ima isti vizuelni identitet portala CDM-a, domen sa kojeg su sporni tekstovi objavljeni je izmijenjen i nije adresa koju koristi CDM. Takođe, font naslova i objave je drugačiji u odnosu na onaj koji se koristi na portalu CDM, a pored toga, tekstovi su objavljeni na ćirilici. Tekstovi objavljeni na CDM-u vidljivi su samo na latiničnom pismu”, navode.

Kako dodaju, u spornom sadržaju “može se uočiti i nekonzistentnost u stilu pisanja”.

“Tako, u objavi koja se odnosi na Tamaru Nikčević primjetno je da se često oslovljava u muškom rodu, čak i u samom naslovu, kao i da se koristi ekavica. Interesantno je da se svaki pokušaj da se odabere neka druga rubrika na navodnom sajtu CDM-a završava bezuspješno”, naveli su u tekstu i dodali i da na stranici na Fejsbuku “Football In Lebanon - Chido”, sa koje su podijeljene sporne objave, nije moguće utvrditi gdje je registrovana.

“Ipak, istaknut je broj telefona, čiji pozivni broj pripada Libanu. Jasno je da je sadržaj u potpunosti izmišljen u cilju za promocije nepouzdanog sajta za trgovinu kriptovalutama”, objavio je portal Raskrinavanje.me. Podsjetili su i da su, prije ove prevare u kojoj su Tamara Nikčević, Petar Ivanović i Dražen Živković kao javne ličnosti zloupotrijebljeni u marketinške svrhe, meta takvih reklama bili i novinarka i voditeljka Marija Razić, novinar i voditelj Ananije Jovanović, kao i njihove koleginice iz regiona, voditeljke N1 Tatjana Aleksić i Sanela Dujković.

MJU: Nije naša nadležnost

“Vijesti” su o spornim objavama pitanja uputile i Ministarstvu javne uprave (MJU), koje vodi Maraš Dukaj. Pored ostalog, upitani su i za savjete korisnicima za sigurno korišćenje interneta, kao i da navedu koji su to elementi na spornoj stranici koji jasno ukazuju da je u pitanju prevara.

“MJU, u skladu sa posebnim propisima nadležno je za upravljanje informaciono-komunikacionom infrastrukturom i informaciono-komunikacionom mrežom organa, te u skladu sa tim vrši monitoring te mreže i putem Vladinog CIRT-a pravovremeno obavještava i upozorava korisnike Vladine infrastrukture i mreže o mogućnostima zloupotreba sadržaja i daje smjernice za postupanje. Navedena platforma nije u nadležnosti ovog Ministarstva, te samim tim nemamo ni nadležnost reagovanja, kao ni provjere predmetne platforme i linka”, kazali su “Vijestima”.

Kako prepoznati prevaru

Na portalu Raskrinkavanje.me objavili su i nekoliko preporuka za prepoznavanje lažnih objava.

“Sajtovi koji nude određeni proizvod uglavnom su takozvani - lenderi, jednostrani sajtovi, koji nemaju drugi sadržaj. Klikom na bilo koju od ponuđenih opcija, pretraga vodi do linka za kupovinu proizvoda. Gotovo uvijek se nudi 50 odsto popusta. Gotovo uvijek se radi o ‘šansi koja se ne propušta’. Sadržaj je pun jezičkih nelogičnosti i djeluje kao da je generički preveden sa drugog jezika. Brojke koje se pominju su obično predimenzionirane”, navode na portalu Raskrinkavanje.me.

( Damira Kalač )