Fon der Lajen obećala previše u zamjenu za podršku?

Ursula fon der Lajen osvojila je juče drugi petogodišnji mandat na čelu Evropske komisije zahvaljujući ambicioznoj listi obećanja koja uključuju stvaranje "odbrambene unije" na kontinentu i ostanak na kursu evropske zelene tranzicije uz istovremeno popuštanje tereta kojem izlaže industriju.

Poslanici Evropskog parlamenta podržali su Fon der Lajenovu sa 401 glasom za i 284 glasova protiv na tajnom glasanju u skupštini koja ima 720 poslaničkih mjesta.

Međutim, da bi obezbijedila dovoljno podrške u Evropskom parlamentu, ona je proširila listu izvršnih zadataka i podigla očekivanja širom političkog spektra EU u vezi s nizom pitanja koja već duže vrijeme frustriraju zvaničnike u Briselu.

U obraćanju Parlamentu ranije juče Fon der Lajenova, 65, je iznijela program fokusiran na prosperitet i bezbjednost, oblikovan izazovima rata Rusije u Ukrajini, globalnom ekonomskom konkurencijom i klimatskim promjenama.

"Narednih pet godina će definisati mjesto Evrope u svijetu za sljedećih pet decenija. To će odlučiti da li ćemo oblikovati sopstvenu budućnost ili ćemo dozvoliti da je oblikuju događaji ili drugi", kazala je Fon der Lajenova prije glasanja.

Mudžtaba Rahman, iz konsultantske Eurazija grupe, kazao je za "Fajnenšl tajms" da bi se Fon der Lajenova mogla sama "staviti u poziciju za neuspjeh" obavezujući se na stvari "koje nijesu naročito koherentne" kako bi obezbijedila podršku široke koalicije.

Pred njom je veliki broj izazova, a jedan od prvih je da sastavi tim komesara prilikom čega treba pomiriti ambicije članica. Potezi koje će preduzeti u narednim nedjeljama odrediće kako će EU braniti unutrašnje tržište od velikih korporacija, kako će blok ojačati odbrambenu industriju suočavajući se s mogućim drugim predsjedničkim mandatom Donalda Trampa i kako će osigurati da blok bude spreman za klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Bivša njemačka ministarka odbrane iz redova desnog centra, obećala je da će stvoriti "pravu Evropsku odbrambenu uniju" sa vodećim projektima u oblasti vazdušne i sajber odbrane. Plan je izazvao kritike Kremlja, koji je saopštio da odražava stav "militarizacije i konfrontacije".

Osim Rusije, odbrambeni plan Fon der Lajenove mogao bi naići i na otpor unutar EU.

Mada se većina EU članica slaže s potrebom za zajedničkim ulaganjem u odbranu, rijetke su spremne da delegiraju odluke o tome koju opremu kupiti, gdje je proizvesti - ili kako je platiti. Francuska i Nemačka, na primjer, imaju suprotstavljene ideje o panevropskim projektima za vazdušnu odbranu i žele da zaštite svoje domaće proizvođače oružja. "Postoje neki kojima ta ideja, izaziva nelagodu", kazala je Fon der Lajenova. "Ali ono što bi trebalo da nam izaziva nelagodu jesu prijetnje našoj bezbjednosti."

Politika odbrane u Evropi tradicionalno je bila domen nacionalnih vlada i NATO-a, ističe Rojters.

Na pitanje o mogućnosti suočavanja sa zaštitničkom i izolacionističkom administracijom SAD-a pod Donaldom Trampom, Fon der Lajenova je rekla da EU radi na "smanjenju naših zavisnosti" bez obzira na izbore drugdje. "Radimo blisko s našim prijateljima i saveznicima, to je apsolutno jasno", rekla je novinarima. "Ali to takođe uključuje i da gradimo sopstvenu snagu."

Predsjednica Komisije se obavezala da će nacionalna isplaćivanja iz budžeta EU usloviti poštovanjem vladavine prava i strukturnim reformama, dok će produžiti uslove kao što su poštovanje demokratskih normi i osnovnih prava na sve EU fondove. "U našem budžetu ćemo zadržati vrlo jasan princip: poštovanje vladavine prava je obavezno za pristup fondova EU. U ovom budžetu, i u budućnosti", rekla je ona.

Komisija trenutno ima moć da zadrži određene djelove novčanih sredstava EU zbog kršenja vladavine prava. To je izazvalo sukobe s Poljskom i Mađarskom, ali je viđeno kao efikasan alat za zaustavljanje demokratskog nazadovanja.

Pooštravanje za pristup fondovima EU će dobiti podršku bogatijih zemalja koje žele strožu kontrolu nad zajedničkim novcem, ali će vjerovatno naići na otpor zemalja koje takve poteze vide kao politički ucjenjivačke i prekoračenje ovlašćenja Brisela u unutrašnje poslove.

Među njima je svakako i Mađarska čijeg lidera Viktora Orbana je Fon der Lajenova juče kritikovala osudivši njegovu nedavnu posjetu Moskvi kao "misiju dodvoravanja".

Fon der Lajenova je iznijela i ambicioznu zelenu agendu, što je sigurno doprinijelo da se poslanici iz redova Zelenih pridruže neformalnom savezu partija koji podržavaju novu staru šeficu EK. Ona je obećala i strože granične kontrole Evropske unije kao i snažniju policijsku saradnju protiv kriminala.

Međutim, to nije bilo dovoljno da joj obezbijedi podršku desničarske stranke Braća Italije, premijerke Đorđe Meloni, koja je saopštila da su glasali protiv nje.

( N.Bogetić )