Tragedija i otpornost Džoa Bajdena

Istorijska odluka Džoa Bajdena da se povuče kao demokratski kandidat za predsjednika označava izvjesni kraj jedne od najvažnijih američkih političkih karijera.

U 81. godini, najstariji predsjednik koji je ikada položio zakletvu konačno je popustio pred zubom vremena - i pred sopstvenom strankom. Neko drugi, vjerovatno potpredsjednica Kamala Haris, suočiće se sa Donaldom Trampom u novembru.

Bajden, koji je podržao Harisovu, ostaće u Bijeloj kući do januara. Međutim, demokrate i republikanci će se uskoro suočiti sa nečim potpuno novim: političkim pejzažom bez Bajdena u njegovom centru.

Rođen u Pensilvaniji 1942. godine, Bajden je studirao na Univerzitetu Delaver i na pravnom fakultetu u Sirakuzi, postao javni branilac, a zatim ušao u politiku. Kao talentovani političar on se 1972. sa samo 29 godina, kandidovao za američki Senat i postigao veliki preokret pobijedivši Džeja Kejleba Bogsa, republikanca sa dva mandata koji je bio više nego duplo stariji od njega.

Iste te godine, birači su ubjedljivo podržali Ričarda Niksona. Nikson je izabran za 37 predsjednika SAD. Godine 2021. Bajden će postati 46. predsjednik. Tokom tih 49 godina, dok se smijenilo osam predsjednika, Bajden je 36 godina bio senator, a potpredsjednik devet.

Kao mlađi senator, Bajden je doživio svoju prvu, ali ne i posljednju tragediju kada su u saobraćajnoj nesreći stradale njegova supruga Neilija Bajden i jednogodišnja kćerka Naomi tokom Božića 1972. godine. Bajden je postao poznat po tome što je svakodnevno putovao vozom, od Delavera do Vašingtona i nazad, kako bi brinuo o svojim sinovima, Bou i Hanteru, koji su preživjeli nesreću.

Sa drugom suprugom Džil Džejkobs vjenčao se 1977. godine, a njihova ćerka, Ešli, rođena je četiri godine kasnije.

Tokom 17 godina, Bajden je bio rangirani član ili predsjednik Senatskog odbora za pravosuđe. Predvodio je pet potvrda sudija Vrhovnog suda. Kandidat Klarens Tomas je 1991. godine bio optužen za seksualno uznemiravanje i u velikoj mjeri se smatralo da je Bajden loše upravljao saslušanjima. On je 2019. izjavio da “Tomasova tužiteljka, Anita Hil, nije bila dobro tretirana. Preuzimam odgovornost za to.”

Bajdenov učinak u borbi protiv kriminala takođe ga je progonio, posebno njegova podrška zakonu iz 1994. godine za koji mnogi smatraju da je doprinio problemima masovnog zatvaranja i rasnoj nepravdi. Drugi zakon iz 1994. godine, koji je zabranjivao automatske puške, bio je razlog za ponos.

Tokom 11 godina, Bajden je bio predsjednik ili visoko rangirani član Komiteta za spoljne poslove. Godine 1991. glasao je protiv rata u Zalivu. Godine 2002, nakon 11. septembra, glasao je za invaziju na Irak. Kasnije je kazao da je taj glas bio greška.

Prvi put se kandidovao za predsjednika 1987. godine. Sa 45 godina, poredio se sa Džonom F. Kenedijem, ali, kako je izvještavao Ričard Ben Krejmer u klasičnom djelu o kampanji „What It Takes“, mladost, ambicija i elan nijesu bili dovoljni da spriječe ponižavajući neuspjeh.

Bajden je često citirao Nila Kinoka, tadašnjeg lidera Laburističke stranke u Britaniji, o tome kako je bio prvi član svoje porodice koji je otišao na koledž. Nažalost, Bajden je prestao da govori da citira Kinoka. Kinok nije imao ništa protiv, ali američka štampa nije praštala.

Bajdenov slobodan stil govora (i uz to podsjećanje na njegovo irsko porijeklo) često su ga izlagali greškama. Ipak, bio je nesumnjivo efikasan komunikator, što je još impresivnije obzirom na to da je kao dete imao govornu manu.

Mjesecima nakon što je odustao od prve svoje predsjedničke kampanje, Bajden je doživio moždanu aneurizmu toliko ozbiljnu da je sveštenik bio pozvan za posljednji obred. Mjesec dana kasnije, doživio je još jednu aneurizmu.

Međutim, ako se nešto sa sigurnošću može reći za Džoa Bajdena onda je to da je otporan. Dvadeset godina kasnije, ponovo se kandidovao za predsjednika. Njegova izjava u debati o republikanskom rivalu ušla je u istoriju: „Rudi Đulijani, u rečenici pominje samo tri stvari: imenicu, glagol i 11. septembar”. Međutim, Bajden je uskoro odustao.

Barak Obama je osvojio nominaciju. Kada je senator iz Ilinoisa, sa 47 godina, izabrao Bajdena, sa 66 godina, za svog kandidata za potpredsjednika, „Njujork Tajms“ je rekao da je Obama stekao „dugogodišnjeg vašingtonskog stručnjaka” koji može „da umiri birače” umjesto „da donese državu ili pojača (poruku) promjene”.

Bajden je proveo osam godina kao Obamin potpredsjednik. Njihov radni odnos, kako su izvještaji sugerisali, nije bio baš tako prisan kao što je često prikazivano. Bajden je igrao ključne uloge u uspješnim inicijativama uključujući unapređenje prava LGBTQ+ osoba, zakonodavstvo za prevenciju nasilja nad ženama i obezbjeđivanje reforme zdravstvene zaštite. Pokušaj reforme zakona o posjedovanju oružja nije uspio.

Bajden je razmišljao o trećem predsjedničkom pokušaju, ali smrt njegovog sina Boua od raka mozga 2015. godine na njega imala veliki uticaj. Pored toga, Obama je podržao Hilari Klinton.

Usred haosa Trampovih godina, Bajden je odlučio da se ponovo kandiduje. Značajna podrška afroameričkih birača omogućila mu je pobjedu na stranačkim izborima. U godini pandemije, putovanja tokom kampanje bila su ograničena. Međutim, za kandidata od 77 godina, to nije predstavljalo veliki problem. Kada su došli izbori, Bajden je pobijedio sa više od 7 miliona glasova i sa lakoćom u elektorskom kolegijumu.

Uz pomoć demokrata u Kongresu, Bajden je obezbijedio značajnu legislativu, unaprijedio ekonomiju nakon kovida, obezbijedio investicije u infrastrukturu i borbu protiv klimatske krize.

Tramp je podsticao napad na Kongres, a trampizam nije nestao. Republikanci su povratili kontrolu nad Predstavničkim domom. Bajden je nadgledao spoljnu političku katastrofu - haotično povlačenje iz Avganistana - ali i uspjeh, okupljajući podršku za Ukrajinu protiv Rusije.

Brana ipak nije izdržala. Pitanja o Bajdenovoj starosti i sposobnosti postala su sve prisutnija prije nego što je katastrofalna debata u Atlanti u junu dovela do toga demokrate javno izraze neslaganje sa njegovom kandidaturom.

U početku je Bajden pokazivao njemu svojstveni žar, optužujući „elitu” kojoj nikada nije osjećao da pripada i obećavajući da će se boriti. Ali zatim je Tramp preživio pokušaj atentana i pojavio se djelujući jače nego ikada.

Pozivi demokrata da Bajden odstupi postali su sve glasniji. Na kraju, čuo ih je i uslišio.

Prevod: N.B.

( Gardijan )