Planiraju da emituju na domaćem tržištu obveznice u vrijednosti od 50 miliona eura: Državi ušteda, građanima zarada

Ministarstvo finansija do kraja ove godine bi trebalo da emituje obveznice na domaćem tržištu u ukupnom iznosu od 50 miliona eura s rokom dospjeća od dvije do tri godine.

Cilj emitovanja domaćih obveznica bio bi da njihovi kupci dobiju godišnje prinose veće nego što im banke sada daju kamatu na štednju, a država bi se na ovaj način zadužila po znatno nižim kamatnim stopama u odnosu na međunarodno tržište.

Važećim budžetom Vlada ima mogućnost da se zaduži još 500 miliona eura, a dio ovog novca bi prikupila četvrtom po redu emisijom na domaćem tržištu.

Podatak o 50 miliona eura je naveden u nacrtu Fiskalne strategije koju je prošle sedmice predstavila Vlada i stavila na javnu raspravu. Na presu je saopšteno da bi kamata mogla ići i do četiri odsto što je duplo više nego što sada nude komercijalne banke.

Ministar finansija Novica Vuković je tada najavio emisiju obveznica na domaćem tržištu.

“Važno je da domaće tržište doživi svoj razvoj. Negdje je procjena da se od 300 do pola milijarde likvidnih sredstava nalazi blokirano na crnogorskom bankarskom tržištu. Pasivne kamatne stope koje nisu imale svoje pomjeranje, a imamo aktivne kamatne stope koje nijesu doživjele svoju silaznu putanju”, rekao je Vuković, koji je najavio edukativnu kampanju za stanovništvo.

On je kazao da bi tako brzo stvorili ambijent koji bi bio jedan od izvora finansiranja i koji bi po državu bio jeftiniji nego na stranom tržištu, a građanima bi davao veći prinos nego onaj koji imaju kroz zarobljeni kapital u bankama.

Prema posljednjim podacima Centralne banke (CBCG) prosječna ponderisana efektivna pasivna kamatna stopa iznosila je 0,23 odsto u maju ove godine i niža je za 0,09 procentnih poena u odnosu na isti period prethodne godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec niža za 0,03 procentna poena. Na depozite po viđenju na kraju maja ona je bila 0,01 odsto, a na depozite oročene na period od tri do pet godina 1,24 odsto.

Direktor Sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci Gojko Maksimović ”Vijestima” je kazao da ulaganje u kupovinu državnih obveznica može biti neka investiciona alternativa u odnosu na štednju u bankama i da trenutni prinosi koje klijenti mogu ostvariti ulaganjem u državne obveznice su veći u odnosu na kamate na štednju koje nude banke u Crnoj Gori. On je poručio da potencijalna emisija domaćih državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura neće imati neki posebni efekat na bankarski sistem u kome su depoziti na kraju juna ove godine bili oko 5,4 milijarde eura.

Izvršna direktorica Montenegroberze Milena Vučinić “Vijestima” je kazala da ta institucija ima tehničke i kadrovske potencijale da sprovede taj postupak, kao i da bi to donijelo niz prednosti državi, investitorima i tržištu kapitala.

Potencijalna emisija obveznica je bila i tema sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost.

“Savjet je ocijenio ovu inicijativu pozitivnom, posebno u kontekstu razvoja domaćeg tržišta kapitala i stimulisanja štednje stanovništva”, saopšteno je nakon sjednice Savjeta koja je bila prekjuče.

Tri uspješne emisije - 263 miliona

U nacrtu Fiskalne strategije se navodi da razvoj domaćeg tržišta hartija od vrijednosti kroz novi finansijski instrument će omogućiti diverzifikaciju dužničkog portfelja, s jedne strane, kao i smanjenje zavisnosti od spoljnih izvora finansiranja, s druge strane.

“Sama činjenica da postoji visok nivo depozita kod domaćih banaka, uz nisku kamatnu stopu, otvara mogućnost za preusmjeravanje novčanih tokova iz banaka u državni budžet i to putem emitovanja retail obveznica. Ministarstvo finansija priprema analizu o mogućnosti emitovanja retail obveznica za stanovništvo (fizička lica), u 2024. godini, u iznosu do 50 miliona eura, s rokom dospijeća od dvije do tri godine. Emisijom retail obveznica, država bi omogućila građanima da plasiraju višak novčanih sredstava po povoljnijim uslovima, nego što je to slučaj kod komercijalnih banaka. S obzirom na visoku likvidnost komercijalnih banaka, navedeni proizvod ne bi ugrozio istu”, piše u dokumentu.

Maksimović je kazao da je siguran da postoji interesovanje za kupovinu državnih obveznica koje bi se emitovale na domaćem tržištu kapitala.

On podsjeća na uspješne emisije obveznica Ministarstva finansija na domaćem tržištu od kojih je prva bila u martu 2014. godine, kada je sakupljeno 43 miliona za finansiranje budžeta, druga 2016. kada je sakupljeno 80 miliona, te posljednja 2019. kada je putem emisije dvije serije obveznica (dospijeća 5 i 7 godina) ukupno prikupljeno oko 140 miliona.

“Ovi podaci pokazuju da se državni budžet sa sigurnošću može jednim dijelom finansirati u zemlji, kreiranjem i emisijom dužničkih instrumenata”, ocijenio je Maksimović.

On je istakao da ne bi da projektuje kamatu za ovu emisiju i koliko je shvatio ona se planira za posljednji kvartal (oktobar - decembar) ove godine.

“Nešto što treba imati u vidu je da postoje već emitovani instrumenti na međunarodnom tržištu – državne crnogorske obveznice, te da se prilikom emisije novih instrumenata kao reper mora uzeti trenutna “cijena” crnogorskog duga na međunarodnom tržištu. U cilju afirmisanja kupovine, Ministarstvo finansija mora biti spremno da plati određenu premiju, iskazanu u većoj kamati za novo emitovane hartije, u odnosu na one koje su prisutne na tržištu. Konkretno, ako bi u ovom trenutku Ministarstvo finansija htjelo da emituje obevznice s rokom dospijeća od recimo pet godina, kao reper cijene duga, možemo uzeti međunarodne crnogorske obveznice čije je dospijeće oktobar 2029. godine. Kako je trenutni prinos na navedene instrumente oko 5,20% godišnje, prilično je jasno koliko bi mogla iznositi kamatna stopa u sadašnjem trenutku”, naglasio je Maksimović.

Vučinić je “Vijestima” kazala da ta institucija posjeduje odgovarajuću tehničku infrastrukturu, stručni tim i bogato iskustvo za uspješno sprovođenje emisije obveznica na domaćem tržištu.

Ona je navela da su za državu uspješno obavili primarni plasman obveznica 2014. i 2019. godine.

“Montenegroberza ispunjava zakonske i tehničke uslove da organizuje primarnu prodaju finansijskih instrumenta, odnosno državnih obveznica, bez obzira na model za koji se država opredijeli”, navela je Vučinić, dodajući da je nakon sprovođenja primarne emisije, sljedeći korak uvrštenje državnih obveznica na regulisano tržište, kako bi se stvorili uslovi za sekundarni promet istim.

Prednosti emisije

Emisija državnih hartija od vrijednosti putem berze omogućava državi da, kako je istakla Vučinić, prikupi dodatni kapital za finansiranje svojih projekata, kao što su infrastrukturni razvoj, obrazovanje ili zdravstveni sistem.

“Ovo je posebno korisno u situacijama kada je potrebno ublažiti fiskalni deficit ili pokriti druge finansijske potrebe. Uz to, berza privlači različite vrste investitora, uključujući institucionalne investitore, individualne ulagače i strane ulagače. To omogućava široku bazu potencijalnih kupaca državnih hartija od vrijednosti, što povećava likvidnost tržišta i smanjuje rizik od zavisnosti o jednom izvoru finansiranja. Emisija putem berze pruža transparentnost u vezi s uslovima emisije i plasmanom obveznica, što povećava povjerenje investitora u državne hartije od vrijednosti, jer se osjećaju sigurnijima kad imaju jasne informacije o finansijskom intrumentu”, navela je Vučinić.

Među tim benefitima je i to što država može prilagoditi emisiju svojih hartija od vrijednosti na bazi trenutnih potreba i uslova na tržištu.

“To omogućava bolje upravljanje javnim dugom i prilagođavanje promjenama u ekonomskim uslovima. Kroz emisiju obveznica država doprinosi razvoju lokalnog tržišta kapitala, što dugoročno može podsticati privredni rast i razvoj finansijskog sektora. To je i podsticaj za investiranje jer berza omogućava građanima da investiraju u državu i njen budući razvoj i uspjeh, čime se promoviše kultura ulaganja, odnosno stvaraju prilike da građani investiraju u siguran finansijski instrument koji donosi prinos u vidu kamate, te podstiče rast finansijske pismenosti”, kazala je Vučinić.

Ona je pojasnila da za organizovanje primarne prodaje u skladu s pravilima postoje dvije metode trgovanja: kontinuirana javna ponuda, što je alternativa upisu narodnih obveznica na šalterima banaka i javna ponuda s nadmetanjem – aukcijski sistem trgovanja – uglavnom namijenjen institucionalnim investitorima, bankama, kompanijama i osiguravajućim društvima.

Berza vrši nadzor procesa trgovanja, dakle trgovanje mora biti sprovedeno u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala i Pravilima berze. Vlada - Ministarstvo finansija je specijalni član Montenegroberze, što znači da ima direktan pristup trgovačkom sistemu Berze, odnosno mogućnost da u ime i za račun Specijalnog člana Berze, poslove trgovine državnim obveznicama i državnim zapisima obavlja organ uprave određen organizacionim propisima državne uprave. Berza ima šest ovlašćenih članova – tri banke (Erste Banka, Hipotekarna Banka i UCB Banka) i tri investiciona društva, koji će zastupati i trgovati u ime kupcaca obveznica.

Hrvatska se u februaru 2023. zadužila emitovanjem domaćih obveznica za 1,85 milijardi eura, dok će kupci na njih imati prinos od 3,65 odsto. Rok dospijeća je dvije godine, a, kako su tada saopštili iz Vlade Hrvatske, kupci će imati korist kao da su novac oročili na dvije godine uz kamatu od 3,65 odsto, umjesto kamate koja je u njihovim bankama prosječno iznosila 0,5 odsto.

Državne obveznice su sigurna investicija

Maksimović je kazao da ulaganje u kupovinu državnih obveznica može biti neka investiciona alternativa u odnosu na štednju u bankama.

“Navedeno je već i prepoznato od strane klijenata i građana, pa u posljednjih par godina imamo trend povećanja interesovanja klijenata za ulaganje u državne obveznice. Trenutni prinosi koje klijenti mogu ostvariti ulaganjem u državne obveznice su veći u odnosnu na kamate na štednju koje nude banke u Crnoj Gori. Na toj osnovi ulaganje u državne obveznice donosi klijentima profitabilniju investiciju. U investicijama važi osnovno pravilo: veći rizik, veći prinos”, kazao je Maksimović.

Prema njegovim riječima, po teoriji, plasmani u državne obveznice predstavljaju najsigurniji vid investicije, a ako bi ove dvije investicije (štednja u bankama i investiranje u državne obveznice) posmatrali samo sa stanovišta rizika i prinosa, možemo zaključiti da navedena teorija nije prisutna u praksi u Crnoj Gori.

“Crnogorski bankarski sistem karakteriše visoku likvidnost, te sa stanovišta banaka koje posluju u Crnoj Gori, potencijalna emisija domaćih državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura neće imati neki posebni efekat na sistem. Napominjem da je iznos depozita na kraju juna mjeseca tekuće godine oko 5,4 milijarde eura, te potencijalni odliv od 50 miliona eura predstavlja smanjenje od oko 0,92%, što ni u jednom momentu ne može ugroziti likvidnost bankarskog sistema”, istakao je Maksimović.

( Marija Mirjačić )