Olimpijada gurnula lične slobode u drugi plan

Francuski medicinski tehničar koji radi u kolima hitne pomoći Seifelislam Benada je 1. jula dovezao pacijenta u bolnicu kada ga je, prema njegovim riječima, policija obavijestila da mu je zabranjeno da napusti predgrađe Pariza u kojem živi navodeći da je označen kao potencijalna prijetnja za Olimpijske igre.

Narednih devet dana, umjesto da vozi kola hitne pomoći, ovaj 28-godišnjak se svakog podneva javljao u policijsku stanicu i borio da preinači izrečenu administrativnu mjeru, u kojoj se navodi da on predstavlja teroristički rizik.

U okviru opsežne bezbjednosne operacije za Olimpijadu u Parizu, koja počinje danas, vlasti su se okrenule ovlašćenjima usvojenim u okviru zakona o borbi protiv terorizma iz 2017. godine, stavivši 155 osoba pod mjere nadzora strogo ograničavajući njihovo kretanje i obavezujući ih da se se svakodnevno javljaju policiji, iako neki od njih nikada nijesu krivično optuživani, piše Rojters.

Francuska je trenutno u najvišem stanju pripravnosti uoči Olimpijskih igara, uključujući ceremoniju otvaranja koja će se danas održati na Seni. Policija je u maju uhapsila 18-godišnjaka osumnjičenog za planiranje džihadističkog napada na stadion u Sent Etjenu, gde će se održavati olimpijske fudbalske utakmice. Prošle nedjelje, jedan neonacista je uhapšen pod sumnjom da je planirao napad tokom prolaska povorke sa olimpijskom bakljom.

Poznate kao MICAS, mjere nadzora su donedavno uglavnom korištene za praćenje ljudi nakon zatvorskih kazni. U kontekstu Olimpijade, ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanin kazao je 17. jula na konferenciji za novinare, da se ovlaštenja koriste samo za targetiranje osoba koje je on opisao kao “veoma opasne” i potencijalno spremne da sprovedu napade.

Međutim u 17 slučajeva, u koje je Rojters imao uvid, targetirane su osobe koje nijesu bile prethodno osuđivane ili optuživane za terorizam.

"To je prilika koja se ukazuje jednom u životu", kazao je Benada o mogućnosti da ide na ceremoniju otvaranja Olimpijade. Ali sada, "plašim se da idem. Ako se nešto dogodi i oni kažu da sam bio tamo mogao bih imati velikih problema"

U odgovoru na pitanje britanske agencije, Darmanin je kazao da se MICAS može koristiti u “izuzetnim slučajevima” protiv osoba koje nijesu osuđivane za terorizam, kada vlada može sudiji demonstrirati da oni predstavljaju prijetnju.

I druge zemlje su intenzivirale primjenu antiterorističkih mjera pred velike događaje, uključujući Veliku Britaniju koja je povećala broj hapšenja pred Olimpijske igre u Londonu 2012. Rojters je ranije pisao o tome kako su francuske vlasti premještale stotine skvotera i zatvorile stotine ljudi u pokušaju da očiste ulice od kriminala pred Olimpijske igre.

Žan Fransoa Moran, advokat koji brani desetak osoba koje su bile podvrgnute mjerama MICAS prije Olimpijskih igara, priznao je potrebu za oprezom s obzirom na povećane bezbjednosne rizike, ali je nazvao program MICAS “pretjeranim i nesrazmjernim”. Morant je izjavio da je uoči Igara šira preventivna upotreba ovih mjera od strane vlade bez presedana.

Takvi slučajevi, zajedno sa ponekad slabim dokazima, ukazuju da se mjere u pojedinim slučajevima koriste više oportunistički nego nakon temeljne istrage, kazao je on.

Sudije su poništile ili djelimično poništile šest slučajeva u koje je Rojters imao uvid, dok su četiri slučaja suspendovana ili djelimično suspendovana.

Jedan administrativni sud južno od Pariza privremeno je 9. jula suspendovao mjere protiv Benade i on se vratio na posao. U srijedu, objavljena je konačna odluka kojom se ukidaju MICAS mjere, uz obrazoloženje da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije uspjelo da dokaže da je Benada prijetnja.

Prije nego što se našao na meti MICAS-a, Benada je planirao da prisustvuje ceremoniji otvaranja sa djevojkom, koja je dobila karte preko njenog posla u javnom sektoru.

“To je prilika koja se ukazuje jednom u životu”, kazao je on u intervjuu. Ali sada. “plašim se da idem. Ako se nešto dogodi i oni kažu da sam bio tamo mogao bih imati velikih problema”.

Nekoliko slučajeva koje je pregledao Rojters pokazuje da su se rođaci osoba osuđenih za terorističke zločine našli u problemu uoči Olimpijade uprkos tome što su članovi njihovih porodica godinama ranije odslužili kazne. Seifelislam Benada nikada nije bio optužen za terorističke aktivnosti ili radikalizam.

Međutim, dvojica njegove braće su osuđeni za zločine povezane sa terorizmom 2017. i 2018. godine, što se navodi u obavještajnom izvještaju koji je korišten kako bi potkrijepio uvođenje mjera nadzora. Jedan od braće je odslužio 12 mjeseci uslovne zatvorske kazne i trenutno je pod nadzorom, a drugi je oslobođen 2020. nakon sedmogodišnje kazne i nalazi se u Alžiru, kazao je Benada.

Benada se distancirao od braće, rekavši da njegova porodica plaća visoku cijenu zbog njihovih prošlih zločina. “Ja nijesam opasnost, moja uloga je da pomažem ljudima, da ih smirim i brinem o njima kada su povrijeđeni”, kazao je on.

Policija je u 5.40 ujutro, 21. maja, sprovela raciju u stanu u kojem Benada živi sa svojim roditeljima i braćom i sestrama, svima stavila lisice na ruke a Benadi su uperili pištolj u glavu, kazao je on. U policijskom izvještaju se navodi da tokom pretresa nije pronađen nikakav sumnjivi materijal povezan sa Benadom. Ministarstvo unutrašnjih poslova je sudu saopštilo da su u sobi jednog od braće pronađene salafističke knjige.

Johan Bir iz Međunarodnog zatvorskog opservatorijuma, organizacije za ljudska prava, izjavio je da je čuo za stotine takvih racija u nedjeljama prije Olimpijade. Tokom nedavnog saslušanja u Apelacionom sudu u Parizu, jedan zvaničnik suda je naveo da je podnijeto 200 žalbi u posljednjoj nedjelji juna zbog racija.

Pronaći balans između javne bezbjednosti i lične slobode, uključujući i slobode garantovane Ustavom Francuske, je veliki izazov za vlasti, kazao je Benadin advokat Imad Benuf. Međutim on je dodao da je njihova obaveza da “objektivno posmatraju profil svake osobe” prije nego što preduzmu akciju.

U izvještaju o Benadi navode se “odnosi sa radikalizovanim osobama” uključujući njegovu braću i susjeda za kojeg se navodi da je sa njim bio u kontaktu prije sedam godina. Benada tvrdi da je to osoba kojoj se samo javljao na ulici, a ne bliski poznanik. Takođe se navodi da molitvama petkom prisustvuje u tradicionalnoj muslimanskoj odjeći i da je džamija u koju odlazi “tvrdolinijaška”. Benada je kazao da je ove godine samo jednom bio u džamiji i to za vjerski praznik. Lokalni savjet i organizacija za međuvjersku saradnju saopštili su za Rojters da blisko sarađuju sa tom džamijom i da nema naznaka da promoviše radikalna učenja.

U pet drugih slučajeva u koje je Rojters imao uvid, ministarstvo navodi prakse poput molitve ili upisivanja djece u privatne muslimanske škole sa prijetećim ponašanjem.

U jutro 29. juna, trener rvanja Radžabo Omar odvezao se na Aerodrom Šarl de Gol kako bi sačekao svoju kćerku, koja se vraćala sa takmičenja u rvanju. Dok je bio vani, policija je upala u njegov dom, kazao je on. Kasnije tog dana rekli su mu da mu je zabranjeno da napušta grad ili da prisustvuje olimpijskim ceremonijama.

U izvještaju, istražitelji tvrde da kao trener 43-godišnji Omar može radilalizovati mlade muslimane. Navodi se da je u njegovom rvačkom klubu zabranjem pristup ženama i nemuslimanima.

Te optužbe su neistinite, kazao je Omarov advokat Antoan Ori na saslušanju povodom žalbe. U klubu postoji visoki procenat žena, navela je regionalna rvačka organizacija. Ori je takođe istakao da je Omarova kćerka uspješna rvačica.

“Optužbe su bile toliko neosnovane da bi vas nasmijale da posljedice po Omarov život nijesu tako ozbiljne”, kazao je Ori.

U još jednom primjeru u kojem su prošli zločini člana porodice navedeni kao dokaz, sumnja protiv Omara potiče iz 2013. godine, kada je njegov brat opljačkao restoran brze hrane kako bi finansirao putovanje u Siriju gdje je planirao da se pridruži ID-u, navodi se u dokumentu. Omar je prvobitno bio optužen za rukovanje ukradenom robom, ali su optužbe odbačene zbog nedostatka dokaza. Omar je negirao bilo kakvu umiješanost ili prethodno znanje o pljački ili planovima svog brata.

Sud je 19. jula poništio naređenje, opisujući obavještajni izvještaj kao neprecizan.

Abdurahman Riduan, predsjednik udruženja džamija na rubu Bordoa, izjavio je da nikada nije bio optužen za krivično djelo, ali je 22. maja dobio MICAS naredbu. U obrazloženju se navode njegove propalestinske i antizapadne objave na Fejsbuku koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova označilo kao legitimaciju i podsticanje na nasilje.

“Živim u Francuskoj već 35 godina, nikada nisam počinio nikakav čin nasilja, nikada nisam pozivao ljude na nasilje, nikada nisam podržao nijedan napad,” rekao je Riduan za Rojters.

Drugi koji su se našli na meti MICAS mjera a koji imaju jasnu istoriju umiješanosti u džihadističke pokrete tvrde da ih mjerama kažnjavaju za zločine za koje su već odslužili kazne.

Nakon što je odslužio sedam godina zatvorske kazne do 2022. i nakon što mu je oduzeto francusko državljanstvo zbog toga što je pomagao pojedincima da se pridruže oružanim grupama bliskim Al Kaidi u Siriji, Mohamed Mazuz pokušao je da nakon izlaska iz zatvora započne iznova.

“Kada sam izašao iz zatvora, mislio sam da ću krenuti iznova. Bilo je to više od okretanja nove strane, zatvorio sam knjigu u otvorio novu”, kazao je Mazuz koji je u okviru MICAS mjera od maja u kućnom pritvoru.

Nikolas Amadio, sociolog na Univerzitetu u Strazburu koji proučava nasilni ekstremizam kazao je da je nakon Igara, vlasti će morati da rade sa ljudima koji osjećaju da su se nepravedno našle na meti bezbjednosnih mjera.

“Porast broja MICAS naređenja je olakšava rad policije, ali može stvoriti frustraciju i osjećaj nepravde,” rekao je.

Prevod: N.B.

( Rojters )