Lukašenkovi propisi i državljanima Bjelorusije u Crnoj Gori prave probleme za koje država traži rješenje

Vlada Crne Gore radi na izmjenama Zakona o strancima kako bi omogućila bjeloruskoj dijaspori da ostane u zemlji, uprkos njihovim problemima sa dokumentima.

To je rečeno Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz kabineta premijera Milojka Spajića.

Prema podacima bjeloruske dijaspore, u Crnoj Gori je oko 1.400 njihovih državljana.

Problemi sa dokumentima počeli su septembra 2023. godine, kada je autoritarni lider Bjelorusije Aleksandar Lukašenko zabranio njihovo izdavanje i ovjeravanje u ambasadama.

Njih je jedino moguće dobiti u Bjelorusiji, uglavnom uz lično prisustvo.

Šta je svrha te zabrane pojasnio je u pismu crnogorskom premijeru jedan od lidera bjeloruske opozicije, Pavel Latuško.

"Diktator (Lukašenko) želi da u potpunosti liši bjeloruske građane mogućnosti da legalno dobiju dokumenta za boravak u stranim državama. Pokušava da ih namami natrag u zemlju kako bi nastavio s političkom represijom", navodi se u pismu iz aprila 2024. u koje je RSE imao uvid.

Dvadesetak njih pokušalo je posljednjih godina da dobije azil ili neki drugi vid međunarodne zaštite u Crnoj Gori, ali bezuspješno.

Naime, svi procesuirani slučajevi su od Direkcije za azil Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) odbijeni.

Dio njih se žalio Upravnom sudu, uglavnom bezuspješno.

Slučaj Vladimira

Tom sudu obratio se i Vladimir (pravo ime poznato redakciji), nakon što je MUP zaključio da u njegovom slučaju "ne postoji opravdani strah od progona", što je jedan od validnih osnova za dobijanje azila.

A upravo od straha od progona, Vladimir je prošle godine napustio domovinu i došao u Crnu Goru, gdje mu godinama živi porodica.

"Ostavio sam sve telefone, bankovne kartice... sve je ostalo u Bjelorusiji. Sa sobom sam ponio pasoš, 200 eura i mali ranac. To je sve što sam imao", kazao je on u razgovoru za RSE.

Odluku je donio nakon dojave prijatelja iz bjeloruske obavještajne službe Komiteta državne bezbjednosti (KGB) da će biti saslušan zbog tri godine starog snimka u kojem kritikuje režim.

Tri mjeseca po dolasku u Crnu Goru zatražio je međunarodnu zaštitu.

Vladimir je crnogorskim službenicima kazao da do antivladinih protesta 2020. nije bio politički aktivan, prije svega jer je decenijama imao uspješan biznis u glavnom gradu Minsku.

"Kada imate posao u Bjelorusiji, morate biti neutralni ili provladini biznismeni", kazao je.

Međutim, vidjevši kako vlast te godine guši opozicione proteste, shvatio je da više ne može da ćuti i napravio snimak.

"Rekao sam da je Lukašenko ugasio te proteste prolivši ljudsku krv i da narod treba na isti način da uzvrati", riječi su Vladimira.

Video je privukao pažnju tek tri godine kasnije, 2023. godine.

Tada su krenule učestale inspekcije i problemi sa bankom. Dojava prijatelja iz KGB-a se pokazala tačnom - dobio je poziv da se javi toj obavještajnoj službi i da izjavu.

Umjesto razgovora sa KGB napustio je Minsk.

Od susjeda je saznao da ga je policija tražila na kućnoj adresi. Dodaje da su suprugu zvali više puta da pitaju gdje se on nalazi. Ona je u početku govorila da je on u Rusiji a kasnije je prestala da se javlja.

Ako bih se vratio u Bjelorusiju, uvjeren sam da bih završio u zatvoru, kaže on.

"U to vjerujem kada vidim kako se Vlada ophodi prema drugim biznismenima koji su iskazali stav. Terete se za izdaju domovine ili im izmisle da su davali mito, da su lopovi i slično. Primoravaju vas da pred kamerom kažete da ste pogriješili, ali vas to ne oslobađa zatvora".

Nije razmatrao opciju dobijanja boravišne dozvole po osnovu spajanja porodice, jer u tom slučaju ne bi imao zaštitu crnogorske Vlade ukoliko bi Bjelorusija tražila njegovo izručenje.

Zašto je odbijen bjeloruski državljanin

Iz MUP-a kažu da nije svaki strah od progona u zemlji porijekla podoban za sticanje statusa izbjeglice, već da mora biti zasnovan na jednoj od pet grupa - rasi, vjeri, nacionalnosti, članstvu u posebnoj društvenoj grupi ili političkom mišljenju.

Međutim, sagovornik RSE Vladimir, po njihovoj ocjeni, nije dokazao da mu je "nanijeta šteta koja se 'penje' do nivoa progona".

"Iako u određenoj mjeri postoje kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji, utvrđeno je da on može nesmetano da se vrati u zemlju porijekla, te da mu povratkom ne bi bili ugroženi život, sloboda i bezbjednost", zaključuje se u odluci MUP u koju je RSE imao uvid.

Iz MUP-a su u odgovorima RSE naglasili da je postupak odlučivanja kompleksan i da je svaka procjena individualna, te da mora biti utemeljena na dokazima i činjenicama.

Podsjetili su i na pravo stranaca da se žale Upravnom sudu na njihove odluke.

Evropska komisija: Države vrše individualnu procjenu

Portparol Evropske komisije kazao je za RSE da je zakonski okvir Crne Gore u oblasti azila uglavnom već usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije.

Pravo na azil, propisano Poveljom EU o temeljnim pravima, podrazumijeva pravo na pristup postupku i pojedinačno ispitivanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

"Zajednički evropski sistem azila postavljaju zahtjev da države članice izvrše individualnu procjenu svakog zahtjeva podnijetog na njenoj teritoriji ili granicama."

Bjeloruska dijaspora pisala premijeru

Pomoć je od premijera Milojka Spajića tražila je u aprilu 2024. i bjeloruska dijaspora u pismu koje potpisuje opozicionar Latuška.

Kako su istakli, na unutrašnju krizu u Bjelorusiji naslonila se međunarodna, kada je februara 2022. sa njene teritorije Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Podsjećajući na Lukašenkovu zabranu izdavanja i obnavljanja pasoša u ambasadama, od Spajića su zatražili da dozvoli priznavanje službenih dokumenata iz Bjelorusije bez apostila.

Naveli su primjer članica Evropske unije - Litvanije, Letonije i Poljske - koje prihvataju i nepotpuna dokumenta za odobravanje boravišnih dozvola Bjelorusima.

Odgovor kabineta

Iz kabineta premijera Milojka Spajića su za RSE kazali da su i prije ove inicijative tražili adekvatno rješenje za status Bjelorusa u Crnoj Gori.

U tom cilju je Ministarstvo vanjskih poslova od crnogorskih ambasada u zemljama EU tražilo da dostave informacije o statusu državljana Bjelorusije u tim zemljama.

Iz dobijenih odgovora proizilazi da te zemlje nisu mijenjale nacionalno zakonodavstvo u kontekstu tretiranja statusa državljana Bjelorusije, već su tražile rješenja unutar postojećih propisa.

"Kao plod interresorne komunikacije pokrenuta je procedura za izmjene Zakona o strancima, kojim će se omogućiti rješenje ovog problema", navedeno je iz kabineta premijera.

Na pitanja šta predlažu u cilju rješavanja tog problema, iz kabineta su uputili na MUP, koji RSE duže od dvije sedmice nije odgovorio.

Osoba upućena u ovu problematiku RSE je kazala da se razmatra dopuna propisa koji bi omogućili da osobama sa isteklim ispravama iz humanitarnih razloga omogući dobijanje dozvola.

"Neću nazad"

I dok čeka na rješavanje žalbe na odbijajuću odluku Ministarstva unutrašnjih poslova, Vladimir je jedino siguran da se neće vratiti u Bjelorusiju.

"Vidim sebe ovdje ne u Bjelorusiji, gdje će provesti godine ako ne i decenije u zatvoru", kaže on.

Ukoliko ga Crna Gora i definitivno odbije za azil, tražiće utočište nekoj zemlji koja Bjelorusiju ne smatra demokratskom.

"Ako budem morao da odem odavde, moraću da odem sam, jer novac mogu da nađem samo za sebe. Odvesti porodicu u nepoznato je prilično teško, čak tragično", riječi su Vladimira.

Međutim, nada se da će biti u prilici da u Crnoj Gori ostane sa porodicom.

( Radio Slobodna Evropa )