Picula: Crna Gora će imati problema na putu prema članstvu u EU
"Mandić i Knežević su nosioci različitih političkih inicijativa koje su već godinama na tragu negiranja crnogorske državnosti i nacije. S druge strane, proaktivni su u približavanju politici ruskog predsjednika Putina i srbijanskog predsjednika Vučića", rekao je Picula
Crna Gora će imati problema na svom putu prema članstvu u Europskoj uniji (EU), saopštio je poslanik Evropskog parlamenta iz redova SDP-a, Tonino Picula.
On je u emsiji Novi dan na Televiziji N1 rekao da su predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević proaktivni u približavanju politici ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
On je u toj emisiji komentarisao to što Mandić, Knežević i potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić nisu poželjni u Hrvatskoj.
Zagreb je juče proglasio personama non grata Mandića, Bečića i Kneževića zbog "sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe", aludirajući time na odluku Skupštine Crne Gore da usvoji krajem juna Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
"Mandić i Knežević su nosioci različitih političkih inicijativa koje su već godinama na tragu negiranja crnogorske državnosti i nacije. S druge strane, proaktivni su u približavanju politici ruskog predsjednika Putina i srbijanskog predsjednika Vučića. Bili su i optuženi da su na dan izbora 2016. godine bili organizatori pokušaja državnog udara i za to su bili i osuđeni", objasnio je Picula.
"Knežević je spomenuo da je njegov djed poginuo u borbi za oslobađanje Karlovca na Đurđevdan 1945. godine, što je 23. juna. Čudno je da je Karlovac trebalo oslobađati nakon Berlina koji je pao krajem maja . U cijeloj ovoj priči je puno toga konfuzno”, dodao je.
Trenutnu crnogorsku politiku je opisao kao "mimikriju i provokacije".
"Mimikrija se odnosi na fingiranje proevropskih stajališta i želje da Crna Gora izađe iz blokade koju je sama sebi nametnula, a s druge strane provocira jedinu zemlju članicu EU-a s kojom graniči. Umjesto da redukuje broj otvorenih pitanja, ona ih povećava", kazao je Picula.
Rezolucija o Jasenovcu
Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili krajem juna Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
Za to je glasao 41 poslanik parlamentarne većine, odnosno predstavnici PES-a, Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD), Bečićevih Demokrata, DNP-a, Socijalističke narodne partije (SNP) i Saveza građana CIVIS.
"Ja bih ukratko opisao da je riječ o rezoluciji s predumišljajem", kazao je Picula, a potom dodao: "Nisu planirali taj potez mjesecima ranije već su stavili Rezoluciju na dnevni red u onom trenutku kad je postalo jasno da će biti usvojena Rezolucija o Srebrenici."
Što ova odluka znači za diplomatske odnose?
Picula pozdravlja potez Hrvatske i smatra ga jasnim znakom da odnosi dvaju država ulaze u zonu krize: "Čini mi se da će trebati dosta napora i povoljnih okolnosti da Crna Gora i Hrvatska izađu iz ove situacije. Jednako tako, ovo govori da će Crna Gora imati problema na svom putu prema članstvu u Evropskoj uniji."
( Ne.V. )