Šta bi Trampov povratak na čelo SAD donio Crnoj Gori i regionu: Nepredvidiv sebi, a kamoli Balkanu

Eventualnim povratkom Donalda Trampa na čelo SAD-a svijet bi ušao u novu fazu nepredvidivosti, a za Crnu Goru i ostatak Zapadnog Balkana sve bi zavisilo od toga ko bi iz nove američke administracije bio zadužen za region. Tramp bi radio na tome da eliminiše kineske investicije, u interesu bi mu bio ulazak Crne Gore u EU, ali bi na Balkanu mogli da ojačaju autoritarni sistemi. Međutim, ništa nije garant da se može zavrijediti njegova naklonost.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, profesor na Univerzitetu “Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković i spoljnopolitički komentator iz Beograda Boško Jakšić.

Predsjednički izbori u SAD-u biće održani u novembru, a kandidati su bivši predsjednik Tramp (republikanac), dok je aktuelni predsjednik Džo Bajden (demokrata) prije sedmicu odustao od kandidature i najavio podršku potpredsjednici Kamali Haris.

Trampove šanse za drugi mandat u Bijeloj kući značajno su porasle nakon nedavnog neuspjelog atentata na njega tokom predizbornog skupa 13. jula u Pensilvaniji i Bajdenovog neubjedljivog izdanja tokom debate s njim na CNN-u. Zdravstveni problemi doskorašnjeg demokratskog kandidata dodatno su se pogoršali nakon pozitivnog testa na kovid-19, zbog čega su bili sve jači pritisci na njega da se povuče.

Tramp je nakon povlačenja Bajdena rekao CNN-u da misli da će Haris biti lakše pobijediti na izborima nego Bajdena.

Boško Jakšić ocjenjuje da su, kad je riječ o Zapadnom Balkanu, Trampove vizije konzervativno-nacionalističke i izolacionističke. Ukazuje i na to da se “s Trampom nikad ne zna”.

“Njegovi stavovi oko NATO-a su uznemiravajući. Nagovještava slabljenje podrške Ukrajini i predlaže uspostavljanje kontakata s Rusijom, sve kako bi se posvetio svom najvećem izazovu - Pekingu. Radio bi na tome da eliminiše kineske investicije po Zapadnom Balkanu...”, tvrdi sagovornik.

Jakšić podsjeća da je region čiji je dio Crna Gora nesumnjivo postao važniji od vremena izbijanja rata u Ukrajini. Kaže da ne očekuje resetovanja američke politike na Zapadnom Balkanu, ali dodaje da će od toga ko pobijedi 5. novembra zavisiti načini ostvarivanja interesa SAD-a.

“Administracija demokrata, bez obzira što je u značajnoj mjeri potisnula EU iz regiona, nastavila bi da insistira na homogenosti zapadnog savezništva oko vojne i finansijske pomoći Kijevu i tvrdom stavu prema Moskvi. Na Zapadnom Balkanu bi se nastavila blokada širenja ruskog uticaja”, naveo je.

Od ruske invazije na Ukrajinu 2022, Tramp je više puta tvrdio da bi mogao da okonča rat u jednom danu, ne objašnjavajući - kako.

On je prošlog mjeseca u predsjedničkoj debati na CNN-u s Bajdenom, kazao da su uslovi ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji uključuju da Ukrajina preda četiri teritorije koje je Rusija trenutno okupirala, neprihvatljivi. Bivši predsjednik SAD-a takođe je kritikovao slanje američke vojne pomoći Kijevu...

Siniša Vuković kaže da je još veoma teško govoriti o smjernicama vanjske politike evetnualne nove Trampove administracije. Sve će, kaže, biti mnogo jasnije nakon što se obave neophodne kadrovske izmjene, i donese odluka ko bi zapravo mogao zauzeti vodeće pozicije u njegovom kabinetu.

Prema riječima Vukovića, iz prethodnog iskustva lako se može zapaziti da je prva Trampova administracija prošla kroz niz ciklusa, koji su prvenstveno bili uslovljeni kadrovskim promjenama i odlukama bivšeg čelnika SAD-a.

Od početne Trampove odluke da se, kako kaže Vuković, osloni na oprobani kadar republikanske stranke i uvaži pojedince van partije koji su uživali visok stepen poštovanja u republikanskim krugovima, odustalo se nakon manje od dvije godine i fokus je prenesen na pojedince koji su nedvosmisleno iskazivali privrženost “MAGA politikama” (“Make America Great Again” - “učinimo Ameriku ponovo velikom”), bez obzira na to kako su bili viđeni od stranačkih struktura.

“Samim tim i vanjska politika je nerijetko bila nepredvidiva i nekonzistentna, jer je dolazilo do sukoba platformi na kadrovskom planu. Iz pređašnjeg iskustva može se pretpostaviti da nova Trampova administracija neće sebi dozvoliti sličnu putanju, već je jasno da se temeljno radi na konsolidovanju administrativnih kapaciteta koji bi bili lojalni u primjeni ‘MAGA politika’, koje su umnogome desno od republikanskog centra”, naveo je.

Vuković objašnjava da na vanjskopolitičkom planu to znači dosljednu primjenu Trampove vizije međunarodnih odnosa, baziranih na odbacivanju multilateralizma, fokusa na bilateralnim i transakcionim odnosima. Može se, dodaje, očekivati smanjen fokus na vrijednosne teme, poput demokratije i ljudskih prava, koji više neće biti preduslov mnogim politikama.

“Na Zapadnom Balkanu takav pristup bi umnogome ojačao odnose sa autoritarnim i personalističkim sistemima, koji se nerijetko i javno poistovjećuju s ‘MAGA politikama’, a neki već uveliko održavaju izrazito transakcione bilateralne odnose s ljudima bliskim Trampu, kako bi na taj način snažili svoj potencijalni značaj za novu Tramp administraciju”, kazao je.

Ističe da, koliko god se sve to činilo jasnim i jednostavnim, ništa ne garantuje naklonost Trampa, navodeći nedavni primjer s republikanske konvencije kad je kandidat za čelnika SAD-a otvoreno kritikovao predsjednika El Salvadora Naiba Bukelea, govoreći da je on direktno kriv za rast kriminala u SAD-u.

“To govori da čak i namjera da se u potpunosti poistovjetite s ‘MAGA politikama’, imate blizak odnos s ljudima blikim Trampu, i uz sve to sprovodite jasno autoritarne politike koje su inspirisane antiliberalnom agendom kojoj je Tramp blizak, ne garantuje naklonost Trampa. Drugim riječima, solidarnost među personalističkim režimima nije zagarantovana”, podvlači Vuković.

Neminovno je, kaže, da bi povratkom na vlast Trampa svijet ušao u novu fazu nepredvidivosti koja bi u velikoj mjeri dovela u pitanja pravila igre na međunarodnom nivou, obesmilila norme koje su regulisale odnose među državama, i stvorile preduslove za snaženje antidemokratskih snaga sirom svijeta. Kako dodaje, za Crnu Goru, kao i za ostatak Zapadnog Balkana, to bi značilo da će sve umnogome zavisiti od kadrovskih odluka ko će biti zadužen za region, kao i od geopolitičkog konteksta koji bi se formirao ubrzo nakon stupanja na vlast.

“Odnosi s Kinom i Iranom će bez sumnje biti u fokusu, i ti odnosi će oblikovati geopolitički kontekst u odnosu na koji će SAD očekivati ostale da se odrede. Biće to tzv. ‘zero-sum’ pristup, koji je inspirisan maksimom ‘ili si sa mnom ili si protiv mene’, što je nesumnjivo recept za tenzije, eskalaciju i konflikte različitih razmjera”, ukazuje Vuković.

Istovremeno, dodaje, tek će se vidjeti kako bi se eventulana nova Trampova administracija postavila u odnosu na NATO i EU, a samim tim i u odnosu na Rusiju.

“Ne zaboravite, Tramp je nerijetko veoma ponosno isticao da je on najteži protivnik kojeg je Putin ikad imao, međutim svjedoci smo da takva retorika ne uliva puno povjerenja kod Ukrajinaca koji očekuju smanjenje pomoći njihovoj odbrani od ruske agresije”, rekao je Vuković.

Navodi primjer Džej Di Vensa, kojeg je Tramp imenovao za svog potpredsjedničkog kandidata, koji je ne tako davno poistovjećivao Trampa s Adolfom Hitlerom, a sad bespogovorno prihvata da bude njegov najbliži saradnik.

“Tako se teško može predvidjeti koje sve promjene možemo očekivati nakon eventualnog stupanja na vlast. Jer retorika je jedno, a politike su drugo. I Crna Gora to mora znati. Zanošenje retorikom bi bila ozbiljna greška, koja je već skupo koštala Bukelea. Crna Gora kao članica NATO-a i najizglednija nova članica EU morala bi biti oprezna do koje mjere je spremna kompromitovati sopstvene principe i prioritete kako bi se usaglasila s nečim što je još na nivou retorike i političkog spektakla”, poručuje Vuković.

Crnogorci, treći svjetski rat, guranje Markovića

Boško Jakšić kaže da je za pretpostaviti da je u Trampovom interesu što brži ulazak Crne Gore u EU, ali da je kandidat za predsjednika SAD-a nepredvidljiv, “nekada i samom sebi”.

“On zna da vrijeđa. Bivši predsjednik Crne Gore za njega je bio ‘marginalna figura’. Crnogorce je okarekakterisao kao ‘agresivne ljude’. Na samitu NATO 2017. je odgurno bivšeg crnogorskog premijera (Duška Markovića)... S Trampom se nikada ne zna”, ukazuje Jakšić.

Tramp je u intervjuu za Foks njuz 2018. godine, kada je bio predsjednik SAD-a, kazao da su ljudi u Crnoj Gori veoma snažni, ali veoma agresivni i da bi ispoljavanje te agresivnosti moglo da dovede do rata.

“Oni su vrlo jaki ljudi, veoma agresivni. Mogu da postanu još agresivniji i, čestitam, mi smo u trećem svjetskom ratu”.

Govoreći o funkcionisanju i finansiranju NATO-a, na pitanje novinara zašto bi njegov sin išao da brani Crnu Goru, Tramp je kazao da je pitao istu stvar.

Tramp je Markovića gurnuo na sastanku lidera zemalja članica NATO u Briselu 25. maja 2017. Tadašnji crnogorski premijer se prilikom obilaska novog sjedišta NATO-a u Briselu našao na putu Trampu koji ga je gurnuo kako bi stao u prvi red. Marković je tada rekao da je to za njega bila “bezazlena situacija”.

Bivša asistentkinja u Bijeloj kući Omarosa Menigolt Njumen je u svojoj knjizi napisala da je Tramp uvredljivo nazvao crnogorskog premijera nakon objave videa poslije NATO samita.

Anketa CNN-a: Haris bolje stoji u odnosu na Trampa nego Bajden

Izborna kampanja u SAD-u počinje bez jasnog vođstva Trampa ili Haris, pokazuje u četvrtak objavljena anketa CNN-a.

Tramp je, dok je Bajden bio u trci, vodio nad njim sa šest poena razlike. Pošto se Bajden povukao u korist potpredsjednice države, njena startna pozicija u odnosu na Trampa je bolja nego Bajdenova - Tramp uživa podšku 49 odsto anketiranih registrovanih glasača, a Haris 46 odsto.

( Biljana Matijašević )