Za nove plate najmanje milion eura - koliko bi godišnje građane mogla da košta rekonstrukcija Spajićeve Vlade

Iz džepa građana Crne Gore godišnje bi se moglo izdvajati najmanje 1.148.508 eura za bruto zarade potpredsjednika, ministara, državnih sekretara i ostalih zaposlenih u novoformiranim kabinetima u rekonstruisanoj Vladi Milojka Spajića, pokazuje analiza “Vijesti”.

Taj broj odnosi se samo na bruto zarade devet novostvorenih pozicija potpredsjednika i ministara, 12 državnih sekretara više u odnosu na njihov dosadašnji broj, kao i devet šefova kabineta i najmanje isto toliko savjetnika, sekretara i vozača, koji najvjerovatnije moraju biti zaposleni. Osim toga, moraće se riješiti i problem smještaja za one koji ne žive u Podgorici, kao i prostorija za nova ministarstva, što ne isključuje i rentiranje prostora koji nije u državnom vlasništvu, pa stoga ni nove troškove.

To je minimum ljudi koji moraju biti zaposleni u novoformiranim kabinetima, a izvjesno je da će ih biti više. Međutim, moguće je da neko ko je zaposlen u državnim organima pređe da radi u kabinete novih ljudi u izvršnoj vlasti.

Za minimum novih neto zarada u Vladi, mjesečno bi se moglo izdvajati oko 67.860 eura, a godišnje 814.320 eura. “Vijesti” su kao uzorak zarade za potpredsjednike i ministre uzele prošlogodišnju platu sredovječnog člana Vlade od 1.800 eura, kako bi se eliminisao dodatak na minuli staž, za državne sekretare zaradu sličnu onoj sadašnjih drugih ljudi ministarstva od 1.500 eura, a za ostale koji će biti zaposleni - prosjek zarada u državnoj upravi od 935 eura, shodno podacima Uprave za statistiku (MONSTAT).

Na to je prema crnogorskim zakonima, za potpredsjednike i ministre obračunato još 44,98 odsto poreza i doprinosa i drugih dažbina koje se plaćaju državi, sindikatu, itd, do iznosa bruto plate od 2.413 eura. Dažbine na projektovane zarade državnih sekretara iznose 42,63 odsto, za bruto platu od 1.981 euro, a dažbine za ostale (šefove kabineta, savjetnike, sekretare i vozače) su 34,12 odsto, za bruto zaradu od 1.395 eura.

To znači da bi za bruto zarade novih potpredsjednika i ministara mjesečno moglo da se izdvoji najmanje 21.717 eura, za 12 državnih sekretara 23.772 eura, a za nove šefove kabineta, savjetnike, sekretarice i vozače 50.220 eura. Mjesečno je to ukupno 95.709 eura, a godišnje 1.148.508 eura.

Iz Ministarstva finansija “Vijestima” su, odgovarajući na pitanja koliko će iznositi dodatni mjesečni trošak u budžetu zbog rekonstrukcije Vlade, koliki će biti dodatni trošak za plate, koliko ce biti novih zaposlenih i da li će biti potrebe za rentiranjem prostora, kazali da je u toku postupak izrade izmjena zakona o budžetu, kojim će biti uzete u obzir izmjene organizacione strukture, shodno novoj organizaciji Vlade, reklasifikacija sredstava u okviru kapitalnog budžeta u cilju efikasnije iskorišćenosti, shodno dinamici realizacije projekata, kao i drugi aspekti usaglašavanja potrošnje s dosad iskazanim potrebama.

“S obzirom na to da je dokument još uvijek u izradi, o preciznom finansijskom iskazu govorićemo kad nacrt izmjena budžeta bude upućen prema Vladi na dalje odlučivanje, a što je planirano da bude u najkraćem roku, o čemu će takođe i javnost biti blagovremeno informisana. Napominjemo da je državni trezor stabilan, da se redovno servisiraju sve obaveze i da će se to nastaviti i u narednom periodu”, poručili su iz resora na čijem je čelu Novica Vuković.

Vlada je rekonstruisana prije šest dana, i u njoj su pet novih ministarstava, tri nova potpredsjednika i ministar bez portfelja.

Novoformirano je Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kojim će rukovoditi kadar Bošnjačke stranke (BS) Damir Gutić, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama, na čijem čelu će biti takođe kadar BS-a Ernad Suljević. Novoformirano je i Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa kojim će rukovoditi Admir Šahmanović (BS), Ministarstvo za dijasporu, kojim će rukovoditi Mirsad Azemović (BS) i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, na čijem čelu će biti Damjan Ćulafić (Demokrate).

Novoosnovane su i pozicije potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, koju će pokrivati dosadašnji ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, potpredsjednika za infrastrukturu i regionalni razvoj, kojom će rukovoditi Milun Zogović iz Demokratske narodne partije (DNP), te potpredsjednika za obrazovanje, nauku i odnose s vjerskim zajednicama, koju će obavljati Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije (NSD).

Nova je i pozicija ministra bez portfelja, koju obavlja Milutin Buturović (Pokret Evropa sad - PES)

Na jednoj od novih pozicija - potpredsjednik za međunarodne odnose, je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (BS), ali je nejasno hoće li on na potpredsjedničkoj funkciji imati poseban kabinet. To je imao ministar sporta Dragoslav Šćekić, dok je donedavno bio potpredsjednik za demografiju i mlade.

U rekonstruisanoj Vladi su premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja. Dio resora nastao je podjelom ministarstava, što znači će oni koji su bili zaposleni u “jedinstvenim” ministarstvima preći u novoformirana. Tako će biti i s Ministarstvom za dijasporu, koje nastaje transformacijom Uprave za dijasporu.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica, kazao je prošle sedmice da je nakon rekonstrukcije Vlade posve jasno da su politički interesi i trgovina ponovo, “ovog puta možda i najvidljivije do sada, pregazili javni interes”.

“Ovoliko resora ne mogu izdržati ni mnogo bogatije zemlje, a podjela plijena po dubini se tek očekuje”, istakao je Koprivica.

Vlada je prošle sedmice donijela izmjenu Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kojom se formiraju nova ministarstva.

“Uredbom je propisan rok od 30 dana za donošenje pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa državne uprave, kao i preuzimanje državnih službenika i namještenika koji su vršili preuzete poslove, opreme i službene dokumentacije, danom stupanja na snagu Uredbe”, saopšteno je iz Vlade.

Donesena je i odluka o određivanju ministarstva koja mogu imati državne sekretare, a kojih bi moglo da bude najviše 54.

“... Ovom Odlukom se otvara mogućnost da tri ministarstva mogu imati po jednog državnog sekretara, petnaest ministarstava po dva državna sekretara, a sedam po tri državna sekretara koje imenuje Vlada, na predlog ministra”, saopšteno je iz Vlade.

Prema članu 30 Zakona o državnoj upravi, Ministarstvo može da ima najviše tri državna sekretara koji za svoj rad odgovaraju ministru i Vladi.

Kad ministarstvo ima tri državna sekretara, ministar ovlašćuje jednog od njih da ga zamjenjuje u slučaju kad je spriječen da vrši funkciju, u okviru datih ovlašćenja. Državnog sekretara imenuje i razrješava Vlada, na predlog ministra, bez javnog konkursa i dužnost mu prestaje prestankom mandata ministra.

Ministarstvo ima i sekretara, kojeg postavlja Vlada, na pet godina, na predlog ministra, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Sekretar za svoj rad odgovara ministru.

“Rekonstruisana Vlada poješće državu”

Dio partija oštro je kritikovao ulazak BS-a u izvršnu vlast, osvrćući se i na finansijske posljedice koje će to proizvesti.

Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Adis Balota, saopštio je da u novembru ističe rok u kom su funkcioneri BS-a, koji su bili u prethodnoj Vladi, primali jednogodišnju naknadu po prestanku državne funkcije, “pa je potrebno da se ljudi zaposle”.

“BS može da predstavlja 21.423 glasača i nikog više. Teza da BS zastupa nacionalne interese Bošnjaka je manipulatorska i štetna. BS postaje marioneta DF-a (Demokratski front), i koalicioni partner Marka Kovačevića i Darija Vraneša. BS je izabrao da se između majki Srebrnice i Andrije Mandića, nakloni Crnoj Gori Milorada Dodika”, navodi Balota.

Potpredsjednik Liberalne partije (LP) Amar Borančić, saopštio je da će rekonstruisana Vlada “pojesti državu, što ne pamti savremena politička istorija, ne samo Crne Gore, već i velikih država Evrope i svijeta”.

“Uz gomilanje administracije koja je ionako pred pucanjem, izmišljenim resorima i ministarstvima za ‘razbijanje dokolice’, državni aparat stenje i napinje se od ove neprincipijelne ‘podjele plijena’ do prve prilike kad će popustiti. Nažalost, sad je BS saučesnik u slomu institucija države i njene ekonomije, koji nas neminovno čeka”, poručio je.

PES-u deset mjesta, Demokratama šest, BS-u i bivšem DF-u po pet...

U rekonstruisanoj Vladi su premijer, 25 ministara i sedam potpredsjednika, od kojih su dvojica istovremeno i ministri.

Kada je riječ o partijama koje imaju najviše članova Vlade, prednjači PES koji ima 10 članova i premijera. Slijedi Demokratska Crna Gora koja ima šest članova u Vladi, koalicija partije nekadašnjeg DF-a i BS po pet, Albanski forum i Socijalistička narodna partija (SNP) po dva i Albanska alijansa jednog predstavnika.

( Željka Vučinić )