Britanija mijenja spoljnopolitički kurs prema Izraelu

Odluka nove laburističke vlade da odustaje od prigovora prethodne britanske vlade na naloge za hapšenje izraelskih zvaničnika, premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta koje je izdao Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu pokazuje promjene u spoljnoj politici koje donosi premijer Kir Starmer, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Dauning strit je 26. jula saopštio da nova britanska vlada neće podnositi prigovor na nadležnost Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, čiji je glavni tužilac Karim Kan tražio izdavanje naloga za hapšenje Netanjahua i Galanta zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih u Pojasu Gaze.

Ovakva odluka laburističke vlade učiniće lakšim odobravanje zahtjeva koji je u maju podnio tužilac Kan. Time bi Netanjahu bio doveden u poziciju da može biti uhapšen ako putuje u instranstvo.

Takođe, odlukom se preokreće višemjesečna britanska politika nakon što je prethodna vlada bila odlučna u podršci Izraelu i želji da se čvrsto drži stava SAD, piše Gardijan.

U narednim danima se očekuje da će britanski ministri objaviti dalje promjene, uključujući i rezultate revizije usklađenosti Izraela sa međunarodnim pravom. Ministar inostranih poslova Dejvid Lami takođe je signalizirao da razmišlja o zabrani prodaje oružja Izraelu.

Zamjenik zvaničnog portparola premijera je rekao: "Po podnesku, ovo je predlog prethodne vlade koji nije podnesen prije izbora. Mogu da potvrdim da vlada neće nastaviti tim putem u skladu sa našim dugogodišnjim stavom da je to stvar o kojoj odlučuje sud".

Petak, 26. jul bio je kranji rok da se podnese dokumentacija za osporavanje potencijalne odluke ICC o izdavanju naloga za hapšenje Netanjahua. Ovaj rok je ranije produžen zbog opštih izbora u Velikoj Britaniji, nakon kojih je došlo do promjene vlade.

Odluka koju je donijela nova britanska laburistička vlada, u suprotnosti je sa odlukama prethodne, konzervativne vlade koja je od Suda tražila pismene komentare o tome "da li se zakoni ICC mogu implementirati na izraelske državljane" s obzirom da palestinske vlasti ne mogu da sprovode krivične zakone nad izraelskim državljanima, napisao je Politiko, navodeći da konzervativna vlada nije podnijela prigovore prije izbora održanih početkom jula.

Britanski ministar inostranih poslova, Dejvid Lami je posjetio Izrael kao i Okupirane palestinske teritorije početkom jula, gdje se sastao sa Netanjahuom i predsjednikom palestinske uprave Mahmudom Abasom. Lami je naglasio potrebu za trenutnim prekidom vatre i oslobađanjem svih talaca.

Premijer Starmer je navodno tražio pravni savjet od glavnog tužioca Ričarda Hermera po ovom pitanju. Hermer je dio grupe jevrejskih advokata koji su potpisali otvoreno pismo objavljeno u Fajnenšel tajmsu u kojem se od Izraela traži da se povinuje međunarodnim zakonima.

Velika Britanija je za razliku od Amerike obnovila finansiranje UNRWA, agencije Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice. Naime, SAD su obustavile finansiranje do sredine 2025. godine nakon što je Izrael optužio 13 zaposlenika UNRWA za direktnu uključenost u napad 7. oktobra.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Kan je u maju tražio izdavanje naloga za hapšenje Netanjahua i ministra odbrane Izraela Galanta, kao i tri lidera Hamasa, koji se nalazi na listi terorističkih organizacija Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Svi se terete za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, napomenuo je CNN.

Međunarodni krivični sud nema sredstva da nametne odluke, međitim države članice Suda imaju obavezu da potpuno sarađuju sa njegovim odlukama. Ako se nalozi izdaju, Netanjahu i drugi mogli bi da rizikuju hapšenje ako putuju u 124 države članice Međunarodnog krivičnog suda.

Međunarodni sud i dalje mora da procijeni podneske drugih država prije nego što donese odluku da li će odobriti zahtjev tužioca za izdavanje naloga za hapšenje.

Izrael se suočava sa značajnim kritikama zbog obima svoje vojne kampanje u Gazi koja je pokrenuta nakon napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, a u kojem je poginulo najmanje 1.200 ljudi i oteto više od 250 talaca. Nakon mjeseci rata mnogi stanovnici Gaze suočili su se sa masovnim raseljavanjima, razaranjima i humanitarnom katastrofom. Od početka sukoba Izraela i Hamasa, ubijeno je više od 39.000 Palestinaca dok je više od 90.000 ranjeno u napadima, prenosi ministarstvo zdravstva palestinske enklave.

Vladajuća Laburistička partija u Velikoj Britaniji i njen lider, bivši advokat za ljudska prava Keir Starmer, suočili su se sa pritiskom pristalica da zauzmu oštriji stav o ratu u Gazi.

Potpredsjednica SAD Kamala Haris obećala je prošle sedmice da "neće ćutati" o ljudskoj patnji u Gazi, obraćajući se novinarima nakon sastanka sa Netanjahuom u Vašingtonu.

Bijela kuća se takođe suočila sa sve većim pritiskom da ublaži patnje palestinskih civila u napadima u kojima je korištena i američka municija.

Izrael i SAD nisu članice Međunarodnog krivičnog suda, ali Sud polaže jurisdikciju nad Gazom, istočnim Jerusalimom i Zapadnom obalom nakon što su 2015. godine palestinski lideri formalno pristali da budu vezani osnivačkim principima ICC-a.

( BETA )