Svi moramo paziti vrt na Gorici

Prostor sadašnjeg Mediteranskog vrta na podgoričkom brdu Gorica bio je decenijama zapušten i biološki pasivan, a nesavjesni posjetioci svakodnevno ostavljaju otpatke, kazao je “Vijestima” saradnik za razvoj i unapređenje spomenika prirode (SP) “Park šuma Gorica” Zoran Bojović.

Više redovnih rekreativaca i mještana pisalo je “Vijestima” o prostoru Mediteranskog vrta koji je, kako tvrde, zarastao i postao neprohodan. Brine ih i to što je vrt, tvrde, često bez odgovarajućeg fizičkog nadzora, pa nerijetko pronađu otpatke i “stvari kojima tu nije mjesto”.

“Želimo da obiđemo vrt s porodicama, ali je to postalo poprilično nemoguće. Tamo, recimo, imaju one klupe koje su jako fine i prijatne su za odmor. Ko voli da dođe sam, ovdje će, uz knjigu ili časopis, najbolje pronaći mir. Niko da mu ne smeta. Takođe, djeca bi mogla dosta da nauče u prirodi, ali je sve, kao što vidite, zaraslo. Skoro pa je nemoguće prošetati ovuda. To nas naročito rastužuje. Voljeli bismo da nije tako i da građani čuvaju ovu netaknutu prirodu koja nam je data”, kazala je jedna od mještanki.

Bojović je istakao da je prostor vrta, od otvaranja, “u funkciji edukacije i uzgajanja aromatičnih mediteranskih biljaka”.

“Poput lavande, ruzmarina, matičnjaka, masline, smokve, raznih citrusa... Od ukupne površine 4.549 metara kvadratnih, blizu 3.000 metara kvadratnih je kultivisano, pa je potrebno preostalu površinu prilagoditi konceptu vrta, što je planirano za početak naredne godine”, kazao je Bojović.

Istakao je da je nevladina organizacija (NVO) “Udruženje ljubitelja Gorice i prirode”, u saradnji s donatorima i Glavnim gradom, inicirala i realizovala projekat “Mediteranski vrt - Zelena učionica”.

“I shodno svojim volonterskim kapacitetima brinu se o održavanju vrta. Vrt je otvoren za posjetioce u toku cijelog dana i noći, a nesavjesni posjetioci svakodnevno ostavljaju sitne otpatke, što umnogome doprinosi osjećaju neodržavanja. Takođe, dio vrta je namijenjen i za rast nativne flore koja nije dekorativa u ljetnjim mjesecima jer se suši pa djeluje neestetski”, objasnio je Bojović.

On je kazao da je Mediteranski vrt “i pored toga, jedan od najljepših i najudobnijih djelova Gorice”.

“Naročito za posjetioce koji uživaju u tišini, zvucima prirode i mirisima aromatičnih biljaka”, kazao je “Vijestima”.

Bojović je naglasio i edukativnu svrhu vrta dodajući da se na tom mjestu organizuje više edukativnih posjeta, kao i radionica.

“U toku prošle školske godine, kroz 14 eduktivnih posjeta, u vrtu je boravilo 330 djece, učenika i studenata, a ‘Udruženje ljubitelja Gorice i prirode’ realizovalo je 22 akcije iznošenja viška biljnog otpada s terena brda (oko 100 metara kubnih) u kojima je učestvovalo 280 građana”, rekao je Bojović.

Najavio je i proširenje vrta, jer je, kaže, to područje “podložno za to”.

“Proširenje vrta obuhvatiće povećanje komfornosti posjetilaca kroz izgradnju novih pješčkih staza i edukativnih sadržaja, nove zasade mediteranskih biljaka, kao i novog parkovskog mobilijara”, zaključuje Bojović.

( Nikola Saveljić )