Scene u parlamentu: Odgađanja i otkazivanja premijerskog sata, Rezolucija o genocidu u Jasenovcu i dalje nije objavljena
Opozicija tvrdi da je Skupština ponižena od vlasti i da je degradirana njena kontrolna uloga dok u parlamentarnoj većini, koja se u međuvremenu povećala, tvrde da opozicija opstruira rad jer je ljubomorna na uspjehe vlasti
Poslanici Skupštine Crne Gore juče su pošli na ljetnju pauzu nakon četiri mjeseca proljećnog zasijedanja tokom kojih smo gledali neke nove ali i nevjerovatne scene u parlamentu.
Premijerski sat je čak četiri puta odgađan ili otkazivan, brojna kontrolna saslušanja premijera Milojka Spajića takođe, a Rezolucija o genocidu u Jasenovcu je usvojena ali i dalje nije objavljena.
Opozicija tvrdi da je Skupština ponižena od vlasti i da je degradirana njena kontrolna uloga dok u parlamentarnoj većini, koja se u međuvremenu povećala, tvrde da opozicija opstruira rad jer je ljubomorna na uspjehe vlasti.
Nikad jača parlamentarna većina, koja sada broji 53 poslanika, zadovoljna je produktivnošću Skupštine tokom proljećnog zasijedanja u protekla četir mjeseca.
"Ostaće definitivno upisan u istoriji kao najkonkretniji, najproduktivniji na polju evropskih integracija", kazao je Nikola Rovčanin, poslanik Demokratske Crne Gore.
"Ovo zasijedanje, kada smo dobili IBAR, u suštini je najveći rezultat koji je dala Skupština da možemo da pamtimo u nekom prethodnom periodu, ja sam jako zadovoljan zbog toga", kazao je Vasilije Čarapić, poslanik Pokreta Evropa sad (PES)
Ne spore ni iz opozicije da je usvojeno nekoliko dobrih rješenja, međutim...
"Ako uđete u analizu, bio je jedan ogroman set zakona predložen bez javne rasprave, ad hok rješenja, ali taj zakonodavni dio može da dobije neku vrstu prelazne ocjene", poručio je Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata (SD).
Vlast je, u okviru medijskih zakona, i pored protivljenja opozicije i dijela civilnog sektora, smanjila kriterijume za izbor direktora Radio-Televizije Crne Gore (RTCG) i vratila Javnom servisu oglašavanje u prajm tajmu.
Što se tiče drugih dokumenata, najviše pažnje izazvalo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, za koju je glasala kompletna vlast, osim manjinskih stranaka, a zbog čega je Hrvatska zabranila ulazak u tu zemlju predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću.
Da sve bude još paradoksalnije, Rezolucija o Jasenovcu do danas nije objavljena na sajtu Skupštine ili u Službenom listu, pa suštinski ne postoji.
Brojna pitanja Televizija Vijesti Mandiću i poslanicima vlasti – zašto Rezolucija nije objavljena, i dalje su bez odgovora.
Opozicija, s druge strane, poručuje i da je proteklih mjeseci kontrolna uloga parlamenta srušena i da je Skupština ponižena od Mandića i premijera Milojka Spajića.
"U parlamentu je vladala opšta anarhija. Ako imate situaciju da su četiri premijerska sata odgođena iz neopravdanih i neobjektivnih razloga, da smo mjesecima čekali na održavanje kontrolnih saslušanja predstavnika Vlade i premijera, to vam najbolje govori o tome da parlament nije ostvarivao svoju ustavnu nadležnost da kontroliše rad Vlade", kazao je Andrija Nikolić, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS)
"Kontrolna uloga toliko degradirana da je to nepristojno", rekao je Mugoša.
Iz parlamentarne većine za sve ovo krive opoziciju.
"Bila su odgađanja, ali ta odgađanja su uvijek bila nekoliko dana i premijer se pojavi i odgovara poslanicima, a bila su otkazivanja isključivo zbog djelovanja opozicije", poručio je Čarapić.
Čarapić je posljednji put za odgađanje premijerskog sata okrivio i Televiziju Vijesti jer je direktno prenosila Odbor za ekonomiju koji se odužio a na kojem je premijer Spajić odgovarao na pitanja poslanika o programu Evropa sad 2.
Spajića su da odgovara jednom spriječili poslanici DPS-a, a on je mjesecima odgađao i brojna kontrolna saslušanja, što zbog službenih puteva, što zbog odlaska na Olimpijske igre. Za Čarapića su ta saslušaja svakako bila farsa.
"To nisu bila saslušanja koja su imala neku poentu već je to bilo neko političarenje, i ona su se na kraju održala", kazao je Čarapić.
Rovčanin je još direktniji i misli da opozicija pričom o proceduri svaljuje krivicu na većinu.
"Imajući u vidu rezultate koje je postigla parlamentarna većina, opoziciji su praktično ruke vezane, oni su satjerani u ćošak", kazao je Rovčanin.
Iako redovno jesenje zasjedanje Skupštine počinje 1. oktobra, poslanici neće do tada odmarati već će 16. avgusta birati i četvrtog potpredsjednika parlamenta iz vlasti – Mirsada Nurkovića iz Bošnjačke stranke.
Da bi i opozicija dobila pravo na jednog potpredsjednika, moraće se mijenjati Poslovnik a onda ćemo uz najglomazniju Vladu možda morati da ubacujemo i dodatne stolice za rukovodstvo parlamenta.
( Tijana Pravilović, Radomir Kračković )