Je li Bajden platio previsoku cijenu?

Najveća razmjena zatvorenika između Rusije i Zapada posljednjih decenija mogla bi pomoći predsjedniku SAD Džou Bajdenu da poboljša svoju spoljnopolitičku ostavštinu u posljednjim mjesecima na funkciji i dati podstrek kandidaturi potpredsjednice Kamale Haris za ulazak u Bijelu kuću.

Međutim, iz perspektive Vašingtona, to je imalo značajnu cijenu: oslobađanje Rusa osuđenih za teške zločine u zamjenu za Amerikance koje SAD smatraju nepravedno zatočenima. Neki stručnjaci smatraju da bi ta razmjena mogla ohrabriti otmice talaca od strane neprijatelja SAD-a. Republikanski protivnici su odmah iskoristili tu zabrinutost za napade na Bajdena.

Iako će Bajdenov učinak na svjetskoj sceni vjerovatno biti u velikoj mjeri definisan sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, komplikovana, višedržavna razmjena zatvorenika s Moskvom u četvrtak pružila je prijeko potrebno spoljnopolitičko dostignuće usred pojačanih globalnih tenzija, ocjenjuje Rojters.

Posebno je bilo teško postići ovakav dogovor u kontekstu rata u Ukrajini, u kojem SAD naoružavaju Kijev protiv ruske invazije, što je odnose između Moskve i Vašingtona dovelo na najniži nivo od Hladnog rata.

Razmjena zatvorenika ide u prilog onome što su Bajdenovi saradnici dugo identifikovali kao ključni prioritet na njegovom spoljnopolitičkom dnevnom redu, posebno nakon što je okončao kampanju za reizbor i podržao Kamalu Haris za demokratsku nominaciju.

“To je postignuće. Ono je rezultat pametne diplomatije”, rekao je Denis Ros, bivši savjetnik za Bliski istok u republikanskim i demokratskim administracijama. “Vraćanje Amerikanaca koji su nepravedno zatočeni je dio odgovornosti svake vlade.”

Bajden je u četvrtak pohvalio razmjenu zatvorenika, uključujući oslobađanje novinara “Vol strit žurnala” Evana Gerškoviča i bivšeg marinca Pola Vilana, kao “diplomatski podvig” i to bi moglo dati Kamali Haris pozitivnu notu u njenoj kampanji protiv republikanskog kandidata Donalda Trampa, navodi se u Rojtersovoj analizi.

“Svijet u plamenu”

Međutim, stručnjaci kažu da će Bajden morati da se brani od republikanske kritike na račun sporazuma i da, u širem smislu, on ima još dosta posla da uglanca svoj spoljnopolitički dosije za udžbenike istorije.

S pozitivne strane, piše Rojters, Bajdenu se uveliko odaje priznanje za obnovu saveza s NATO-om i ključnim azijskim partnerima poput Japana i Južne Koreje nakon mandata Donalda Trampa od 2017. do 2021. koji je doveo u pitanje vrijednost tih veza. Zbog toga su neki od američkih prijatelja sada nervozni zbog mogućnosti da Tramp ponovo preuzme Bijelu kuću na izborima u novembru.

Bajden je suočen i s nizom međunarodnih kriza koje su izbile tokom njegovog mandata.

Borba Ukrajine protiv Rusije ostaje neriješena. Rat Izraela protiv militanata Hamasa u Gazi i dalje bjesni usred straha od šireg regionalnog rata.

Rojters navodi da je Kina i dalje prijetnja za Tajvan i izazov za interese SAD u Indo-Pacifiku. Nakon izbora u nedjelju za koje se Bajdenova administracija zalagala, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro proglasio je pobjedu iako su izlazne ankete pokazale ubjedljivu pobjedu opozicije.

Prema ocjeni Rojtersa ono što i dalje baca sjenku na Bajdenov učinak iz prve godine na funkciji je haotično povlačenje SAD iz Avganistana i povratak talibana na vlast.

Republikanci su iskoristili poruku iz kampanje o svijetu zahvaćenom haosom tokom Bajdenovog mandata - ono što su neki od njih nazvali “svijet u plamenu” - i pokušavaju da Harisovu prikažu u istom svjetlu.

Bajdenovi saveznici tvrde da je svaki američki lider morao da se suoči sa svojim nizom izazova na svjetskoj sceni i da je predsjednik njima vješto upravljao.

Ključna uloga Njemačke

Prije dvije sedmice, Bajdenova administracija je dobila zvaničnu informaciju da je Rusija spremna da prihvati sporazum, rekli su saradnici.

To se dešavalo dok je Bajdenova politička karijera bila u rasulu, pri čemu je predsjednik imao aktivnu telefonsku komunikaciju oko tog pitanja, samo nekoliko sati prije nego što je objavio da odustaje od namjere da osvoji još jedan mandat.

Razmjena zatvorenika, u kojoj je učestvovala i Njemačka i drugi evropski saveznici, je konačno ostvarena nakon više od godinu dana mukotrpnih pregovora.

Rojters ističe da je ključno za dogovor bilo pristajanje Njemačke na glavni zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina za oslobađanje Vadima Krasikova, koji je osuđen za ubistvo bivšeg čečenskog militanta.

Džef Ratke, bivši američki diplomata i predsjednik Američko-njemačkog instituta na Univerzitetu Džons Hopkins, smatra da je razmjena odraz znatno poboljšanih odnosa između Njemačke i SAD pod Bajdenom u poređenju s Trampom.

Njemačka vlada je pristala, rekao je, “jer su SAD i Njemačka imale određeni nivo povjerenja i međusobnog interesa koji su omogućili da se nešto teško dogodi u njemačkom pravosudnom sistemu i što bi moglo izazvati kritike kod kuće”.

Ne očekuje se poboljšanje odnosa s Rusijom

Međutim, nema znakova da Putin želi da popravi odnose s Vašingtonom, a zvaničnici Bajdenove administracije su rekli da sporazum izgleda kao jednokratna razmjena.

Republikanci su odmah optužili Bajdena da je platio previsoku cijenu, kao što su uradili i povodom razmjene američke košarkaške zvijezde Britni Grajner za osuđenog ruskog trgovca oružjem Viktora Buta 2022. godine.

“I dalje sam zabrinut da nastavak razmjene nevinih Amerikanaca za stvarne ruske kriminalce koji su držani u SAD i drugdje šalje opasnu poruku Putinu, koja samo ohrabruje njegov režim da i dalje uzima taoce”, rekao je Majkl Mekol, predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma SAD.

Bret Bruen, bivši savjetnik za spoljne poslove u administraciji Baraka Obame, rekao je da, iako je razmjena značajno kratkoročno postignuće, nekoliko sličnih dogovora postignutih tokom Bajdenovog mandata “poremetilo je decenijsku praksu koja nalaže da se ne pregovara s tiranima za oslobađanje Amerikanaca”.

I dalje sam zabrinut da nastavak razmjene nevinih Amerikanaca za stvarne ruske kriminalce šalje opasnu poruku Putinu koja samo ohrabruje njegov režim da i dalje uzima taoce

Povratak Grajnerove praćen je prošlog septembra razmjenom petorice zatvorenika između SAD i Irana. To je uključivalo prebacivanje šest milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava iz SAD-a na račun katarske banke namijenjen za humanitarne svrhe, što su republikanci nazvali “plaćanjem otkupa”.

A u decembru Venecuela je oslobodila deset Amerikanaca u zamjenu za puštanje zatvorenog Madurovog saveznika iz SAD-a.

Zvaničnici administracije branili su takve dogovore kao bolne, ali neizbježne kada svi drugi načini nisu uspjeli.

“Iako je oslobađanje tih osoba velika stvar, to naglašava kako je uzimanje talaca postalo istaknuti i učestali element ruske strategije prema SAD i Zapadu”, kaže Ijan Bžežinski, bivši zvaničnik američkog ministarstva odbrane.

Zašto baš sada?

Nije bilo jasno zašto je Putin odlučio da postigne veliku razmjenu zatvorenika s Bajdenom umjesto da sačeka mogućnost da Tramp - koji je pokazao više sklonosti da se uskladi s interesima Moskve - ponovo bude u Bijeloj kući u januaru.

Međutim, kako piše Rojters, Putin je možda proračunao da je bolje da to obavi s Bajdenom umjesto da čeka sljedeću administraciju kada bi možda morao da radi sve ispočetka.

Američki zvaničnici vjeruju da je ovo bio jednokratni dogovor zbog spremnosti Njemačke da učestvuje i nije bilo garancije da bi takva ponuda bila na stolu pod sljedećim predsjednikom.

Tramp je više puta rekao da bi, ako bude izabran, lako mogao osloboditi Gerškoviča, napisavši u maju da će Putin “to učiniti za mene, ali ne za bilo koga drugog, i NEĆEMO PLATITI NIŠTA!”

Rojters navodi da su desetine američkih državljana i dalje “nepravedno zatočene” ili taoci stranih vlada, uključujući neke u Rusiji i druge u Kini i Iranu, ili kod nedržavnih aktera poput palestinske militantne grupe Hamas.

Iako je Bajden obećao da će nastaviti da traži njihovo oslobađanje do svog odlaska s funkcije 20. januara, vjerovatno je da će taj zadatak naslijediti sljedeći predsjednik, zaključuje se u analizi.

( A. Šofranac )