Vojska preuzela vlast u Bangladešu nakon ostavke premijerke

Načelnik vojske Bangladeša Vaker-Uz-Zaman izjavio je 5. avgusta, nakon što je premijerka Šeik Hasina podijnela ostavku i napustila tu zemlju, da "preuzima punu odgovornost".

Okićen ordenima i sa generalskom kapom na glavi, Vaker je rekao da je 76-godišnja premijerka Bangladeša podnijela ostavku i da će vojska "formirati privremenu vladu".

"Dajem vam riječ da će sve nepravde biti riješene", rekao je karijerni pješadijski oficir u obraćanju naciji na državnoj televiziji, iako nije odmah bilo jasno da li će on biti na čelu nove vlade.

"Zemlja je mnogo propatila, ekonomija je pogođena, mnogo ljudi je ubijeno – vrijeme je da se zaustavi nasilje", dodao je on.

Premijerka Bangladeša Šeik Hasina u ponedjeljak je dala ostavku i napustila zemlju u kojoj je, prema procjeni agencije AFP, od početka protesta u julu ubijeno najmanje 300 ljudi u sukobima između demonstranata i pristalica vlasti.

Ko je Vaker-Uz Zaman?

Oficir, koji se skoro četiri decenije uzdizao do vrha vojne hijerarhije, imenovan je u junu za načelnika generalštaba, što je najviši položaj vojske.

Hasina mu je vjerovala jer je bio njen daleki rođak.

Iskusni vojnik je služio kao mirovni radnik Ujedinjenih nacija (UN), kao i u Hasininoj kancelariji.

Njegov tast je bio načelnik vojske tokom prvog od Hasininih pet premijerskih mandata od 1996-2001.

Vojska je proglasila vanredno stanje u januaru 2007. nakon široko rasprostranjenih političkih nemira i uspostavila prelaznu vladu na dvije godine.

Hasina je tada vladala Bangladešom od 2009. i pobijedila je na svojim četvrtim uzastopnim izborima u januaru nakon glasanja bez istinskog protivljenja.

Snage sigurnosti na ulicama Dake

Protivvladini demonstranti su za u ponedeljak, 5. avgust, najavili novi masovni protest u glavnom gradu Bangladeša, Daki.

Na ulicama Dake razmješten je veliki broj pripadnika snaga sigurnosti, pogotovo u onima koje vode do kancelarije premijerke Hasina.

U zemlji je od nedjelje uveče na snazi policijski sat, internet-veza je ograničena, a zatvoreno je 3.500 fabrika.

U nedjelju su novi sukobi između protivnika Šeike Hasina, policije i pristaša vladajuće stranke za sobom ostavili najmanje 94 mrtvih širom zemlje.

To su najveći ljudski gubici u jednom danu od početka protivvladinih demonstracija prije mjesec dana u ovoj muslimanskoj zemlji u kojoj živi 170 miliona stanovnika.

U Bangladešu veliki problem predstavlja činjenica da se studenti i mladi ljudi koji su diplomirali suočavaju s velikom nezaposlenošću.

Studenti i mladi diplomanti od vlade traže ukidanje sistema pozitivne diskriminacije koja kvotu državnih poslova (oko 30 posto) rezerviše i dodjeljuje članovima porodica boraca, odnosno osoba koje su se borile u ratu za nezavisnost od Pakistana 1971.

Sistem je djelimično ukinut 2018. godine, a o njemu je u junu ponovno raspravljalo pravosuđe.

Krajem jula na snagu je došlo do preokreta zahvaljujući presudi Vrhovnoga suda.

Prema presudi, 93 posto radnih mjesta mora da se temelji na zaslugama, pet posto ide potomcima vojnika koji su se 1971. izborili za nezavisnost Bangladeša od Pakistana, a dva posto osobama iz etničkih manjina ili onima sa invaliditetima.

U najnovijim sukobima je poginulo najviše ljudi otkad je Šeika Hasina došla na vlast prije 15 godina.

Da bi uspostavila red njena vlada je najprije onemogućila pristup internetu, zatvorila škole i univerzitete, uvela policijski sat i razmjestila vojsku.

Nakon 16. jula društvena kriza je prerasla u političku. Tada je represija uzela prve žrtve, a demonstranti su zatražili ostavku premijerke.

( Radio Slobodna Evropa )