Moraju se znati granice mjesnih zajednica

Nacrt odluke o mjesnim zajednicama na nivou Glavnog grada Podgorica, kao i dosad, daje građanima pravo da odlučuju, ali nejasno definiše osnov za ostvarivanje tog prava, jer se ono različito komunicira u pojedinim djelovima tog dokumenta i negdje je to prebivalište, a negdje boravište na nekoj lokaciji.

To su, pored ostalog, ukazali iz Centra za građanske slobode (CEGAS), nevladine organizacije koja se već duže bavi pitanjem mjesnih zajednica. Iz te NVO smatraju da bi stalno boravište trebalo da bude dovoljno kako bi građani mogli da neposredno učestvuju u donošenju odluka na nivou MZ u kojoj žive.

Prema Zakonu o registrima prebivališta i boravišta, prebivalište je mjesto na teritoriji Crne Gore u kojem se crnogorski državljanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi, a koje je središte njegovih životnih aktivnosti i s kojim ima trajnu povezanost, dok je boravište mjesto i adresa gdje crnogorski državljanin privremeno boravi.

Iz Centra za građanske slobode su Sekretarijatu za lokalnu samoupravu i saradnju s civilnim društvom Glavnog grada Podgorica uputili i komentare na Nacrt odluke o MZ, koji je na javnoj raspravi.

Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić kazala je “Vijestima” da je tekst Odluke pomak, da se “osjeća volja i imamo pokazatelje da se stvari mogu mijenjati”, ali i da se “mora raditi na njihovoj konkretizaciji”.

“I osiguranju kroz punu participaciju građana u donošenju odluka u najužim lokalitetima, kako bi se obezbijedila veća participacija građanstva i sigurnost u cjelokupan izborni proces”, kazala je ona.

Minimalan broj stanovnika redefinisati

Prema tekstu Nacrta uz opštu definiciju da se mjesna zajednica “osniva za dio naselja, naselje ili više povezanih naselja koji predstavljaju prostornu, urbanističku i komunalnu cjelinu i u kojem su građani u svakodnevnom životu povezani zajedničkim interesima i potrebama”, predviđeno je i da MZ ne može da ima manje od 50 stanovnika.

Popović Kalezić kaže da to nije dobro rješenje.

“Jer ne smijemo zaboraviti da mjesnu zajednicu čini i mjesto i zajednica, a kada građanima to mjesto postavite isuviše daleko od teritorije življenja, teško da možete stvoriti tu vrstu veze zbog koje mjesne zajednice i postoje. Ne smijemo zaboraviti ruralna područja, njihov značaj i potencijal za rast i razvoj, kao i potrebe uključivanja, bez obzira na malobrojnost”, poručila je ona.

Utvrditi ko živi u jednoj MZ

Pravni položaj mjesnih zajednica u okviru opština u kojima se nalaze regulisan je Zakonom o lokalnoj samoupravi, dok odluke donosi svaka opština. Zakonom o lokalnoj samoupravi precizirani su pravni instituti na kojima bi trebalo da počivaju odluke mjesnih zajednica - zbor građana, građanska inicijativa, referendum, peticije, prijedlozi i žalbe.

Prema propisima, organi mjesne zajednice su Savjet i predsjednik Savjeta. Prema Nacrtu odluke o MZ Glavnog grada Podgorica, predviđeno je da Savjet ima tri člana u mjesnoj zajednici koja ima do 5.000 stanovnika, pet članova u MZ koja ima od 5.000 do 10.000 stanovnika, te sedam članova u MZ koja ima preko 10.000 stanovnika. Mandat Savjeta traje četiri godine.

Predsjednika Savjeta biraju građani, neposredno, kao i ostale članove organa mjesne zajednice.

“Za predsjednika Savjeta mjesne zajednice izabraće se kandidat s najvećim brojem glasova građana. Predsjednik Savjeta ima zamjenika koji se bira iz reda članova Savjeta na mandat od četiri godine”, navodi se u Nacrtu i dodaje da pravo da bira i da bude biran u organe MZ “ima građanin koji ima državljanstvo Crne Gore, koji je navršio 18 godina života, poslovno je sposoban i ima prebivalište u MZ čiji se organi biraju”.

Prebivalište je preduslov koji građani treba da ispune da bi mogli da predlože kandidate za organe mjesne zajednice.

Nacrt predviđa i da, za potrebe izbora za članove Savjeta, nadležni organ treba da od ministarstva pribavi ovjereni izvod iz registra prebivališta i boravišta svih punoljetnih građana na području mjesne zajednice u kojoj se sprovode izbori...

Iz CEGAS-a su kazali da je kod neposrednog odlučivanja važno utvrditi ko su građani koji žive na području određene mjesne zajednice, ali da o tome i sami građani moraju da dobiju informaciju, kako bi mogli da ostvare svoja prava u pogledu donošenja odluka.

“Neposredan način izbora organa MZ postojao je i ranije, samo što je problem prisustva građana i građanki bio problem za koji se odavno zna, kao i da se mora riješiti na određeni način, najčešće iz razloga neinformisanosti i nepostojanja adekvatnih spiskova, koji se odnose na to kojoj mjesnoj zajednici građani pripadaju i što čini glavni kriterijum za sticanje tog prava. Iz tih razloga, pored pohvale kod mogućnosti neposrednog odlučivanja, bitno je utvrditi spisak građanstva koje na osnovu mjesta prebivališta/boravišta pripada datoj mjesnoj zajednici”, rekla je ona.

Da bi iskoristili svoja prava, moraju biti informisani

Kako je dodala, o tome građane treba obavijestiti “pismeno, uredno i na vrijeme”.

“Kako bi znali iskoristiti svoje pravo izbora i mogućnost prisustvovanja zboru i svim drugim vidovima uključivanja. Kada se utvrdi spisak potencijalnih kandidata za izbor članova Savjeta, mora se dati duži rok za obavještenje građanstva, kako bi se osigurao što veći postotak učešća”, rekla je ona.

Kako je dodala, u vezi s tim ko ima pravo odlučivanja, mora se jasno definisati da li se radi o prebivalištu ili boravištu.

“Jer u pojedinim članovima imamo izričito istaknuto prebivalište, dok je u članu 63 za podnošenje inicijative za sazivanje Zbora, pored prebivališta postavljeno i boravište kao opcija. U skladu s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, treba razmisliti da i kategorija stalnog boravišta kao odrednica treba biti dovoljna za mogućnost neposrednog učešća građanstva u najužim lokalitetima”, kazala je ona.

Prema riječima Popović Kalezić, procenat za punovažno odlučivanje Zbora “nije usaglašen kod stvaranja novih mjesnih zajednica, u članu 20 i punovažnom odlučivanju Zbora, u članu 62”.

“Nova Odluka o radu mjesnih zajednica mora uticati na povećanje transparentnosti rada u dijelu mjesnih zajednica, pa se pored obavještenja putem veb adresa i sajta Glavnog grada, građanima mora dostavljati pismeno, ciljano obavještenje, na adresu stanovanja. To je jedna od mogućnosti da se niska participacija građana u radu mjesnih zajednica konačno poveća”, kazala je ona.

Kako je rekla, kontaktiranje s građanima na neposredan način ne smije biti samo vezano za održavanje Zbora, već i kod svih ostalih važnih tema o kojima MZ odlučuje.

Dokumentacija u vezi sa Nacrtom odluke o MZ Glavnog grada Podgorica objavljena je na veb sajtu podgorica.me, u dijelu Mjesne zajednice.

Javna rasprava na dokument traje do 9. avgusta, do kada se u pisanoj i elektronskoj formi mogu dostaviti komentari, primjedbe... Centralna javna rasprava biće održana 5. avgusta, u zgradi Skupštine Glavnog grada, od 10.00 sati.

Granice opisane tekstualno, mapa nije čitljiva

Iz Glavnog grada, u dokumentaciji u vezi s Nacrtom odluke o MZ, uz sam Nacrt, objavili su i Elaborat o granicama mjesnih zajednica, kao i mapu područja. Elaborat tekstualno, bez koordinata, uz navedene ulice i objekte, opisuje odakle dokle se proteže svaka od 40 mjesnih zajednica.

Tako, prema opisu, MZ Gorica “počinje od Novog mosta, koritom rijeke Ribnice na sjeverostok do željezničke pruge, a zatim njome prateći Ulicu beogradsku, na zapad preko brda Gorica na zapad, pa onda pod pravim uglom i krivudavo na jug, pored Stadiona malih sportova, obuhvatajući ga, Ulicom beogradskom, pa nastavljajući Ulicom Marka Miljanova, na jug do Novog mosta, kao početne tačke”.

Mapa koja je priložena na vebsajtu nije čitljiva, pa je s nje nemoguće tačno očitati gdje se nalazi koja mjesna zajednica i gdje su njene granice.

Građani žele više od svojih MZ

Prije donošenja Nacrta odluke o MZ, Glavni grad organizovao je konsultovanje javnosti, kroz anketu, u kojoj je, kako navode u izvještaju, učestvovalo 485 građana. Većina njih, preko 70 odsto, odgovorili su da nisu upoznati s pravima koja mogu da ostvare u MZ, skoro 90 odsto njih rekli su da nisu informisani o javnim raspravama, anketama...

Preko 80 odsto anketiranih navelo je i da nisu zadovoljni trenutnim radom svoje MZ. U tom dijelu naveli su da su im predstavnici MZ nepristupačni, da su nepristojni i isključivi, da se ne poštuje radno vrijeme u MZ...

Učesnici u anketi, navodi se u izvještaju Glavnog grada, kazali su da bi u MZ trebalo da se angažuju mladi i kreativni ljudi, da se što više građana animira da učestvuje u radu MZ. Slične odgovore dobile su i “Vijesti” kroz upitnik koji je realizovan sa NVO CEGAS.

( Damira Kalač )