Teško buđenje iz olimpijskog sna
Nakon euforije Igara Makron se mora vratiti rješavanju političkog zastoja. Nada se da će dobru volju koja je vladala iskoristiti za premošćavanje podjela
Olimpijske igre u Parizu donijele su sjajan ljetnji uspjeh koji je očarao svijet i ponovo potvrdio francuski nacionalni ponos. Ali, triježnjenje će biti teško, ocjenjuje agencija Rojters.
Nakon završne ceremonije u nedjelju predsjednik Emanuel Makron sada mora da se suoči s političkom krizom koju je sam stvorio, a koju je gurnuo pod tepih dok su Igre trajale.
Čekaju ga razgovori o funkcijama u vladi i budžetskim rezovima, nakon čega će sigurno uslijediti bijes glasača, ocjenjuje Rojters.
“Sada moramo da se probudimo iz ovog prelijepog sna”, rekla je Kristina Frant (64) u navijačkoj zoni Klub Francuska prošlog vikenda. “Šteta što ćemo se vratiti našoj svakodnevnoj rutini, bez vlade, s prepirkama u parlamentu, dok je ovdje sve bilo u znaku radosti i dijeljenja.”
U rizičnom političkom potezu Makron je raspisao vanredne parlamentarne izbore samo nekoliko sedmica prije početka Igara. Glasači su izabrali parlament bez jasne većine.
Izbor premijera koji može da umiri Makronov centristički tabor, ljevičarski savez i krajnje desni Nacionalni front ispostavio se kao težak.
Nakon nekoliko dana političkih pregovora koji nisu donijeli rezultate nakon glasanja 7. jula, Makron je proglasio političko primirje za vrijeme trajanja Igara, dajući sebi rok do sredine avgusta da imenuje premijera i dozvoli političkim partijama da pregovaraju.
Misteriozne sabotaže na željeznicu i telekomunikacione linije na početku Igara izgledali su kao zloslutni predznak, ali nakon toga, događaj je nastavljen bez novih bezbjednosnih problema.
Makron se povukao u predsjedničku rezidenciju na francuskoj rivijeri i samo nekoliko puta se vraćao u Pariz, uključujući zbog dugog zagrljaja s francuskim džudo titanom Tedi Rinerom nakon što je osvojio četvrto zlato u karijeri.
Dok su mnogi u Francuskoj pratili nastupe Lebrenovih, dva brata stonotenisera, ili bodrili plivačku zvijezdu Leona Maršana, političari su planirali izlaz iz krize.
Makron će sada morati da donese odluku, ali se juče činilo da mu se ne žuri.
U intervjuu za sportski dnevnik “Ekip”, on nije nagovijestio koga ili kada će imenovati, ali je rekao: “Svi oni koji nisu vjerovali u Igre su pogriješili”.
“Često, kada uključite TV ili pročitate novine, priča se o padu. Francuzi su ponovo otkrili da mogu da rade velike stvari zajedno”, rekao je dodajući da se nada da će iskoristiti tu dobru volju za premošćavanje političkih podjela.
Rojters piše da ostaje da se vidi hoće li izvući bilo kakvu političku korist, ali da su njegovi najžešći protivnici, liderka krajnje desnice Marin le Pen i ljevičar Žan-Lik Melanšon, bar morali da utišaju kritike tokom Igara.
Makron je do sada ignorisao kandidata oko kojeg se saglasio ljevičarski savez, Novi narodni front, koji je pobijedio na izborima, ali još nije pokušao da uspostavi kontakte s drugim strankama kako bi obezbijedio većinu.
Uprkos naporima da ojača svoj profil, izabrana kandidatkinja Lus Kastet i dalje je politički nepoznata.
“Ko je ona?” pitala je Zahera Dakar (41), nakon što je gledala finale u odbojci u Klubu Francuska. “Nisam pratila politiku dvije nedjelje. Igre su bile bijeg od svega toga”.
Nade Kastetove da ljevica preuzme Matinjon, zvaničnu rezidenciju premijera, izgledaju slabo, piše Rojters. Makron vjeruje da su izbori donijeli Nacionalnu skupštinu čiji je “centar gravitacije u centru ili desnom centru”, rekao je izvor blizak njemu.
“Potrebna nam je ličnost koja je sposobna da razgovara s centrom, desnicom i ljevicom. Od socijalno orijentisane desnice do ljevice koja brine o zakonima i redu”, rekao je izvor, koji je želio da ostane anoniman.
Ostaje da se vidi hoće li izvući bilo kakvu političku korist, ali su njegovi najžešći protivnici, Marin le Pen i Žan-Lik Melanšon, bar morali da utišaju kritike tokom Igara
Bivši konzervativni ministar za vrijeme mandata socijalističkog predsjednika Žaka Širaka, Gzavije Bertran, koji je oštro kritikovao Makrona, ali je konstruktivno sarađivao s njegovom vladom u svom sjevernom regionu, mogao bi biti prikladan, rekao je izvor.
Bernar Kaznev, bivši premijer pod socijalističkim predsjednikom Fransoa Olandom, koji je bio na funkciji u vrijeme islamističkih napada u Parizu 2015. godine, takođe bi mogao biti opcija, prema riječima Rojtersovog izvora.
Koga god Makron imenuje, suočiće se s teškim zadatkom, s parlamentarnim odobrenjem budžeta za 2025. godinu na vrhu dnevnog reda u trenutku kada je Francuska pod pritiskom Evropske komisije i tržišta obveznica da smanji svoj deficit.
“Ako Makron pokuša da imenuje neku vrstu desničarske vlade, neće dobiti budžet”, rekao je Erik Kokrel, ljevičarski šef odbora za finansije u parlamentu.
Izbori prije Igara strateška greška
Makronov tim želi da iskoristi Igre, koje su organizovali centristički predsjednik, socijalistička gradonačelnica i konzervativni regionalni lider, kao primjer onoga što Francuska može da postigne kada se različite strane udruže.
Njegovi rivali žele da se pobrinu da predsjednik ne dobije zasluge, rekla je senatorka Lor Darko za Rojters.
Čak i ako se Makronu ne posreći kod kuće, Igre su pojačale njegov međunarodni ugled, ocjenjuje Rojters.
Majkl Pejn, bivši šef marketinga MOK-a, rekao je da u inostranstvu vide predsjednika kao “lidera koji je ispunio očekivanja”, ali vjeruje da je Makron napravio stratešku grešku raspisivanjem vanrednih izbora prije Olimpijade umjesto poslije.
U Klubu Francuska, gdje su se porodice postrojile da se slikaju s olimpijskom bakljom ili kupovale plišane crvene maskote, bilo je teško naći nekoga ko je želio da razgovara o politici.
“Molim vas, ne”, rekla je Kristina Frant, s francuskom zastavom oko vrata.
( A. Šofranac )