Amerikanci odbijaju da kupuju po visokim cijenama, čime, izgleda, zadaju završni udarac inflaciji

Američki ekonomisti tvrde da je veliki inflatorni talas koji je zahvatio SAD skoro pri kraju, i da su tome doprinijeli potrošači, jer odbijaju da kupuju skuplje proizvode i usluge, a centralna banka je juče objavila da su, prema istraživanjima, kod samih potrošača opala inflatorna očekivanja - i to na najniži nivo od 2013. godine.

Kako piše AP, neke od najvećih američkih kompanija, od Amazona preko Diznija do Jum Brendsa, prijavljuju da potrošači sve više traže jeftinije alternative za robu i usluge; da tragaju za popustima ili jednostavno izbjegavaju proizvode koje smatraju preskupim, a da pri tom ne sasijecaju potrošnju do mjere da to izazove recesiju.

Umjesto toga, ukazuju ekonomisti, čini se da se oni vraćaju svojim pretpandemijskim navikama, kada većina kompanija nije olako i previše dizala cijene jer se plašila da će ugroziti svoje poslovanje.

"Mada je inflacija snižena, cijene su i dalje visoke, i smatram da su potrošači došli do tačke kad to više jednostavno ne prihvataju. A to je baš ono što se traži. Rješenje za visoke cijene jeste da cijena njihovog podizanja bude visoka", rekao je prošle sedmice predsjednik ogranka Federalnih rezervi, to jest američke centralne banke, u Ričmondu Tom Barkin.

Potrošači koji su osjetljiviji na podizanje cijena pomaže da se objasni zašto inflacija u SAD postojano opada ka ciljanoj godišnjoj stopi od dva odsto koju su postavile Federalne rezerve. Time se završava period bolno visokih cijena koji su opteretile budžete mnogih američkih porodica i njihov pogled na ekonomiju učinile sumornim.

Mnogi Amerikanci su zbog inflacije bili nezadovoljni načinom na koji sadašnja američka administracija na čelu sa predsjednikom Džozefom Bajdenom i potpredsjednicom Kamalom Haris upravlja privredom.

Pitanje inflacije će biti i važno na predstojećim predsjedničkim izborima, na kojima će se odmjeravati Kamala Haris kao kandidatkinja Demokratske partije i Donald Tramp kao kandidat Republikanske partije.

Međutim, nevoljnost potrošača da plaćaju više primoralo je kompanije da sporije dižu cijene ili da ih čak smanjuju, a rezultat je - hlađenje inflatornih pritisaka.

Ogranak Federalnih rezervi u Njujorku juče je saopštio da su očekivanja Amerikanaca koliko će novca morati da potroše više u narednih 12 mjeseci sada smanjena, i da su smanjena i njihova inflatorna očekivanja.

Prema istraživanju koje je sproveo njujorški ogranak Feda, potrošači očekuju da će u narednih 12 mjeseci potrošiti 4,9 odsto novca više nego do sada, što je najmanje očekivanje od aprila 2021. godine kada je inflacija počela da raste.

Isto tako oni očekuju i da će inflacija biti oko 2,3 odsto u prosjeku tokom naredne tri godine, a to je najniži nivo inflatornih očekivanja od 2013. godine otkako se ovakva istraživanja sprovode.

( BETA )