Andrić: Školski odbori nekada bili vjetar u leđa onima koji nijesu dobro radili svoj posao

Kriterijumi za odabire direktora vaspitno-obrazovnih ustanova postoji po prvi put, a nekada su školski odbori (ŠO) bili vjetar u leđa onima koji nijesu dobro radili svoj posao.

To je, tokom sjednice Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport kazala poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelenka Andrić.

Istakla je da je namjera poslanika PES-a da se radi na suštini funkcionisanja vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori.

"... Jasno se propisuju da manipulacije ne smije biti. Vaspitno-obrazovne ustanove ne bi trebalo i ne bi smjelo da trpe uticaj bilo kojih političkih subjekata. Prošlost nam je poručivala nešto drugo. Ovim predlogom jasno propisani kriterijum štite onoga ko će biti biran od ministra. Propisuju jasno da će biti izabran najbolji. Konkurs, jave se kandidati. Nemamo diskreciono pravo ministra da bira po ličnom nahođenju ili partijskom ključu... Biraće se prvorangirani. Ukoliko se nadležni ministar odluči za drugorangiranog, moraće da da valjano obrazloženje", kazala je Andrić.

Ona je kazala da su Školski odbori bili "vjetar u leđa onim direktorima koji nijesu dobro radili svoj posao". Istakla je da se izmjenom klasifikacionog perioda pokušava manipulisati.

"Nemam 30 godina iskustva u učionici, ali imam dovoljno. Znam koliko je opterećenje za vaspitno-obrazovni proces kad vi u toku jednog časa morate da ispredajete gradivo i ocjenjujete djecu po ishodima... Na ovaj način se smanjuje pritisak sa prosvjetnog radnika. Dva klasifikaciona perioda nikako ne znače da neće biti ocjenjivanja osim na kraju jednog i drugog polugodišta. Neće biti onog pritiska da se mora završiti do određenog dana u papiranatom i elektronskom dnevniku", kazala je ona.

Učenici opterećeni brojkama

Andrić je istakla da su učenici opterećeni "brojkama, Lučama, odličnim uspjesima...".

"Mišljenja sam da će ova izmjena Zakona značiti djeci Crne Gore, jer neće biti pod stalnim pritiskom", ocijenila je Andrić.

Predsjednik odbora Nikola Rovčanin kazao je da je dobro rešenje da članovi školskih odbora nijesu javni funkcioneri.

Poslanik Dejan Đurović kazao je da su se raniji školski odbori raspali, “jer ljudi nijesu htjeli da budu na meti drastičnih novčanih kazni”.

"... Zbog toga što su formalno članovi ŠO. Naša bivša koleginica insistirala je, u tom trenutku, da je ovo način koji će pokazati demokratski iskorak. Pokazalo se kao rješenje koje nije zadovoljujuće za izbor direktora. Nijesam za to da se apsolutno daju ingerecije jednoj osobi kada je u pitanju izbor direktora. To mora biti kontrolisano”, objasnio je Đurović.

Neophodno zaštiti prosvjetne radnike

Kazao je da “kao odbor imaju obavezu da zaštite prosvjetne radnike”, koji su nerijetko na meti.

“Društvene mreže su vrlo često zasute sa fizičkim nasrtajem roditelja i učenika prema prosvjetnim radnicima... Moramo vratiti status i ugled prosvjetnim radnicima, prvenstveno, pa ćemo tako dobiti i nivo u školi“, rekao je on, dodajući „da nije siguran da će i dalje biti član ovog odbora“.

Poslanica Zoja Bojanić-Lalović kazala je da "imate i danas, u sistemu, ljude koji su bez radnog odnosa".

"Neki su na birou, prosvjetni radnici. To što su bili direktori u jednom trenutku nije neka funkcija. Imamo jedan broj direktora, to su prosvjetni radnici, koji dopunjavaju normu u nekoliko škola. Tako da, bilo je i onih koji su ušli u drugi mandat, i zato su izgubili pravo da se vrate“, kazala je Bojanić-Lalović.

Poslanik Dragan Bojović kazao je da imaju problem da motivišu "ljude da budu direktori škola, ako poslije četiri godine oni ne znaju svoj status".

Ćinćur: Trebalo je pomoći školskim odborima u upravljanju

Poslanica Radinka Ćinćur kazala je da “svi znamo da su bile neophodne promjene u legislativi i obrazovanju”.

„Čini mi se da je doveo do toga da je nastavnicima samo važno da održe časove i razmišljaju kako da nađu neki drugi posao, samo da bi preživjeli. Naravno, da nađu način da se ne zamjere direktoru. Mi smo proteklih godinu dana imali ŠO koji su upravljali školama. Mislim da je tim ŠO trebalo pomoći negdje da bolje upravljaju. Trebalo je im pomoći pravno i negdje tražiti odgovornost za neke situacije gdje su kršili zakon“, ocijenila je Ćinćur.

Kazala je da je brine što u „ovim promjenama nema jasnih kriterijuma za izbor direktora“. Ćinćur je istakla da ne zna koliko će cjelokupni proces biti transparentan. Smatra da nije dobro „što jedan čovjek“ odlučuje o stanju u prosvjeti.

„Ovim Zakonom stvaramo uslove da direktori opet zavise od ministra. Kad je riječ o klasifikacionim periodima, razumijem želju mnogih nastavnika da se rasterete. Nemam ništa protiv toga, ali ovo mora da prati neki pravilnik o ocjenjivanju“, ocijenila je Ćinćur, dodajući da je očekivala više.

Obradović: Zavod za školsktvo i opšti obrazovni predmeti nijesu do kraja dobro koordinisani

Poslanik Vaso Obradović rekao je da su napravili napredak kada je u pitanju pravilnik o ocjenjivanju.

„Imamo kriterijume, razne oblike nastave... Klasifikacioni period u obliku kojem su postojali, bili su prilagođeni starom obliku nastave. Dođem u situaciju da moram da zbog klasifikacionog perioda svedem ocjenu kad tome vrijeme nije. Zavod za školstvo i opšti obrazovni predmeti, možda nijesu do kraja dobro koordinisani...“, kazao je on.

Poslanik Branislav Nenezić kazao je da mu je zasmetao termin usvajanja, odnosno predlaganja zakona.

„Zakon o opštem obrazovanju i vaspitanju ne treba da bude predmet vanredne sjednice. Ispada da je izmjena potrebna po hitnom postupku. U materijalu nijesmo mogli da dobijemo mišljenje ni Udruženje prosvjetnih radnika, ni Sindikata prosvjete. Ovo nije savršeno rješenje. Bilo bi najkvalitetnije da se ovaj Zakon povuče iz skupštinske procedure za danas i da se uradi na kvalitetan način“, ocijenio je on.

Nenezić je kazao da se „boji da će od djece napraviti velike kampanjaše“.

"Dnevna politika iz oblasti prosvjete mora biti isključena"

Bojović rekao je da dnevna politika, iz oblasti prosvjete, mora biti isključena.

„Znam da su predložene promjene nužne. Više od pola tih ŠO ne fukncioniše iz raznih razloga. Odbori treba da biraju direktora... U praksi moramo da imamo prelazna rešenja...“, kazao je Bojović.

Ana Novaković Đurović kazala je da nije čula „nijedan valjani argument osim da ŠO ne funkcionišu“.

„Logično mi je da kada predlažete ovako rješenje da to bude zasnovano na jasnoj analizu. Da nam kažete što su bili problemi, i zašto to rješenje za koje je bila šira javnost i prosvjeta prije dvije godine bila za, zašto ono, ako ima probleme u praksi, nije podleglo unaprijeđenju. Nego se vraćamo na rješenje koje je postojalo čitav niz godina, a to je da ministar bira direktore“, kazala je Novaković Đurović.

Ona je kazala da „je ovo vraćanje na partijsko i političko upravljanje našim školama, koje će od njih napraviti partijske i političke ćelije, a ne obrazovne ustanove“.

( Nikola Saveljić )