Časte kroz doprinose, pa naplate na poreze: Vlada Skupštini poslala osam zakona koji se odnose na program "Evropa sad 2"

Mali proizvođači vina, koji godišnje proizvedu do hiljadu hektolitara (100.000 litara), imaće popust od 50 odsto na buduću akcizu od 25 centi po litru vina, a stopa PDV-a na dnevnu i periodičnu štampu ostaje sedam odsto umjesto planiranih 15 odsto.

To su jedine izmjene u zakonima koje je Vlada usvojila i poslala Skupštini, a da se razlikuju od onoga što je kabinet premijera Milojka Spajića najavio u nacrtu fiskalne strategije iz sredine jula.

Povećavaju se dažbine na knjige, ulaznice, vina, usluge u hotelijerstvu,... uvodi se porez na dobitke na igre na sreću, oporezuje puni iznos vrijednosti poštanskih pošiljki iz inostranstva,...

Vlada je preksinoć na telefonskoj sjednici usvojila predloge izmjena budžeta i osam zakona koji se odnose na program “Evropa sad 2” i koji su najavljeni kroz fiskalnu strategiju, iako je javna rasprava o fiskalnoj strategiji okončana tek 7. avgusta i još nije objavljen izvještaj s javne rasprave, u kojem bi se vidjelo koliko je sve i koje je primjedbe Vlada dobila na ovaj dokument.

Cilj izmjena svih ovih zakona, kako je navedeno u obrazloženjima, je da se dođe do prosječne neto zarade od hiljadu eura, da se smanje opterećenja na zarade i da se očuva stabilnost budžeta kroz povećanu naplatu drugih dažbina. Umanjenjem doprinosa za penzijsko osiguranje sa 20,5 na 10 odsto državni budžet godišnje ostaje bez oko 280 miliona, dok se kroz povećavanja niza drugih poreza i dažbina taj iznos novca ponovo naplaćuje od istih građana i privrede, pa je “saldo nula”.

Izmjena doprinosa mimo Socijalnog savjeta

Predlog izmjena zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojim se umanjuju doprinosi za PIO, Vlada je preksinoć usvojila iako taj zakon nije prošao kroz Socijalni savjet. Zamka iz ovog zakona je što se za značajan broj radnika smanjuje budući koeficijent bitan za izračunavanje iznosa penzije. “Vijesti” su juče pitale ministarku rada i socijalnog dijaloga Naidu Nišić zbog čega ovaj predlog zakona i pored zakonske obaveze nije razmatran na Socijalnom savjetu, ali nisu dobili odgovor. Ona je samo tri dana ranije izjavila da socijalni dijalog u Crnoj Gori nikada nije bio jači.

Izmjenama ovog zakona se doprinosi za penzijsko osiguranje smanjuju sa sadašnjih 15 na 10 odsto od bruto zarade, dok se oni potpuno ukidaju za poslodavce, a sada iznose 5,5 odsto na iznos bruto zarade zaposlenog.

Za zaposlene na koje se ne odnosi povećanje minimalne zarade, ovo smanjenje doprinosa značiće povećanje neto zarade za oko šest odsto. To se odnosi na one koji sada imaju platu preko 800 eura neto, kao i zasposlene sa srednjom ili nižom stručnom spremom, koji imaju neto platu preko 600 eura.

Poslodavci će povećati cijene

Smanjenjem doprinosa poslodavci će kod ove dvije kategorije zaposlenih uštedjeti 5,5 odsto njihove bruto zarade ili prosječno oko 50 eura. Međutim, zbog povećanja minimalnih zarada za srednjoškolce sa 450 na 600 eura i za viskoobrazovane sa 450 na 800 eura, poslodavci će imati veći trošak. Samo Ministarstvo finasija je u obrazloženju ovih zakona izračunalo da će povećanje minimalne zarade sa 450 na 600 eura, računajući i pozitivan uticaj umanjenja doprinosa, povećati ukupni trošak za 109,5 eura po ovom radniku, a kod povećanja minimalne zarade sa 450 na 800 eura ukupni bruto trošak poslodavca biće za 359,3 eura veći nego do sada.

Poslodavac koji je učestvovao u proteklim pregovorima sa Vladom kazao je “Vijestima” da će značajan broj preduzeća u kojima je većina radnika s nižim kvalifikacijama imati veći trošak zbog povećavanja minimalnih zarada, nego što će od države dobiti kroz umanjenje doprinosa.

“Međutim, svi imamo probleme s nedostatkom radne snage i svjesni smo da im plate moramo povećati kako bi ih zadržali. Tako da smo prihvatili ovaj predlog Vlade jer će makar jedan dio tog povećanja zarada biti na teret države. Oni poslodavci koji budu imali povećanje troškova zbog rasta zarade to jedino mogu nadoknaditi kroz uvećanje cijena svojih proizvoda i usluga”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Trošak za minimalac veći od uštede

U obrazloženju izmjena zakona o radu kojim se povećavaju minimalne zarade sa 450 na 600 i 800 eura, Ministarstvo finansija je objavilo i tabelarni pregled kako će ovo povećanje, uz ukidanje dijela doprinosa, uticati na buduće neto i bruto zarade. Tako će onaj koji sada ima neto zaradu od 800 eura, zbog umanjenja doprinosa, dobiti povećanje od 48,8 eura, ko sada prima hiljadu eura dobiće još 63,1 eura, a zaposleni koji sada ima platu od hiljadu i po eura dobiće povišicu od 99,1 euro.

Na neto platu od 800 eura, poslodavac će dobiti umanjenje dažbina za 53,7 eura, na hiljadu eura zarade uštedjeće 69,4 eura, a na hiljadu i po gazdi će ostati 109 eura. Međutim, kako poslodavci na povećanje minimalnih zarada sa 450 na 600 eura - gube 109,5 eura, a na povećanje sa 450 na 800 eura - platiće 359,3 eura više, odnosno biće u gubitku ako imaju više radnika kojim povećavaju minimalnu zaradu od onih drugih. Na primjer, ono što uštedi na smanjenju doprinosa za sedam zaposlenih, izgubiće ako ima samo jednog radnika kojem mora povećati minimalnu zaradu sa 450 na 800 eura.

Potvrda nižeg koeficijenta za penzije

Takođe, tabele Ministarstva finansija pokazuju da zaposlenima, na koje se ne odnosi povećanje minimalne zarade, ostaje ista bruto zarada, dok će prosječna bruto zarada rasti. Lični koeficijent zaposlenog za budući obračun penzije, prema Zakonu o PIO, dobija se tako što se njegova bruto zarada dijeli s prosječnom bruto zaradom, tako da će oni imati ubuduće niži koeficijent za obračun penzije u odnosu na sadašnji. Na to je prije dva dana ukazao predsjednik države Jakov Milatović, što su iz Vlade i pokreta Evropa sad pokušali da demantuju.

Ostalo značajno povećanje PDV-a

Kroz predlog izmjena zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) Vlada planira uvesti srednju stopu PDV-a od 15 odsto. Time se stopa poreza sa sadašnjih sedam na 15 odsto povećava za hotelske usluge, knjige i publikacije, na autorska prava, na usluge iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti, na ulaznice za bioskop, pozirište, utakmice, koncerte, na korišćenje sportskih objekata, na solarne panele i na usluge u marinama. Vlada u fiskalnoj strategiji navodi da će od ovog povećanja PDV-a, odnosno povećanja cijena ovih proizvoda i usluga, dodatno naplatiti godišnje 60 miliona eura.

Odustala je jedino od povećanja PDV-a na dnevnu i periodičnu štampu. Predstavnici crnogorskih izadavača, udruženja književnika i bibliotekara, kulturne institucije tražile su i smanjenje PDV-a na knjige, ali to Vlada nije prihvatila.

Hotelijeri su najavili rast cijena hotelskog smještaja, jer će imati veći trošak zbog povećanja poreza na ovu uslugu, nego što će imati uštedu zbog smanjenja stope PDV-a na usluživanje pića i hrane sa 21 na 15 odsto. Ukazali su i da će Crna Gora imati jednu od najvećih stopa PDV-a na hotelski smještaj u Evropi, a značajno veću nego u konkurentnim destinacijama Hrvatskoj, Albaniji, Grčkoj, Turskoj,...

Predlogom zakona ukida se dosadašnja nulta stopa PDV-a za izgradnju i opremanje hotelskih i ugostiteljskih objekata, za izgradnju energetskih objekata i kapaciteta za proizvodnju prehrambenih proizvoda. Ova nulta stopa poreza ranije je bila uvedena kako bi se podsticao razvoj ovih djelatnosti.

Kod kupovine na internetu i dostavu pošiljki iz inostranstva ukida se dosadašnji iznos oslobađanja od PDV-a od 75 eura, pa će na cijelokupni iznos važiti porez. Na primjer, neko je imao mjesečno dvije kupovine po 75 eura, sada će na njih platiti porez u iznosu od 31,5 eura, odnosno izgubiće većinu povišice na platu.

Veće akcize za četiri grupe proizvoda

Izmjenama zakona o akcizama uvode se akcize od 25 centi po litru vina, povećava obuhvat akciza za sokove i napitke u kojima ima šećera i zaslađivača, i povećava akciza na goriva za industrijske i komercijane svrhe sa sadašnjih 25,9 centi po litru na 33 centa po litru. Uvodi se akciza na čvrsta goriva (ugalj, drvo, pelet) od 30 centi po gigadžulu bruto toplotne vrijednosti, do sada je na akciznom spisku bio samo ugalj. U akcizne proizvode se uvodi i električna energija, ali će akciza biti plaćana od trenutka ulaska Crne Gore u EU.

U odnosu na prvobitni predlog iz fiskalne strategije, sada se definišu samostalni mali proizvođači vina koji u komercijalne svrhe proizvode do 1.000 hektolitara vina godišnje (100.000 litara) i koji bi plaćali akcizu u iznosu od 50% visine akcize, odnosno 12,5 centi po litru.

Vinari su zbog ove namjere Vlade ranije protestovali navodeći da većina država i regionu i u EU ima nultu stopu na vino, a da je u Franscuskoj tri centa po litru. Takođe, prema sporazumu o slobodnoj trgovini CEFTA vino koje je do sada uvoženo u skladu s dogovorenim kvotama i dalje će biti oslobođeno plaćanja ove akcize, tako da će ona većinom važiti za domaće proizvođače i povećati cijene domaćih vina. Akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, tako da će ona uticati na veći rast cijena od samog iznosa akcize.

Ostaje porez na dobitke i druga primanja

Predloženim izmjenama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica predlaže se uvođenje poreza na dobitke u svim igrama na sreću, od internet i video igara, ali se i značajno povećava opseg obveznika ovog poreza koji obavljaju samostalne djelatnosti, koji prihod ostvaruju kod dva i više poslodavaca, koji ostvaruju prihod od kapitala...

Javna rasprava o nacrtu izmjena ovog zakona trajala je do 8. avgusta i još nije objavljen izvještaj kako bi se vidjelo ko je i kakve primjedbe dao na njegov tekst, a Vlada je preksinoć usvojila predlog zakona. Primjena ovih izmjena planirana je od 1. januara naredne godine.

Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori predala je Ministarstvu tokom javne rasprave primjedbe u kojima navode da će oporezivanje dobitaka uticati da igrači pređu u sivu zonu i na inostrane sajtove, da će država manje prihodovati od varijabilne koncesije, kao i da takav obračun kod pojedinih igara nije tehnički moguć.

Ministarstvo finansija je u obavezi da u roku od 15 dana od završetka javne rasprave objavi izvještaj u kojem odgovara na sve primjedbe i sugestije. Taj rok je trebalo da bude 24. avgust, ali je Vlada bez toga istovjetan tekst s javne rasprave prije dva dana usvojila i poslala Skupštini.

Državni budžet sada od redovnih koncesija za igre na sreću prihoduje 22 miliona eura, a sada bi od poreza na dobitak dobio još očekivanih pet miliona.

Koliko će se novca dobiti kroz povećanje opsega oporezivanja prihoda i uplata fizičkim licima od drugih subjekata, nije precizirano, ali je navedeno:

“U cilju pravednijeg sistema oporezivanja u zavisnosti od izvora prihoda, predlaže se dopuna drugih primanja kategorijama koje su do sada bile oporezovane kao lična primanja, ali i kategorijama koje nijesu jasno propisane u važećem zakonu. Prethodno navedeno će pozitivno uticati na naplatu prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, ali i na poreske obveznike koji su u ranijem periodu morali da poresku obavezu plate jednokratno u skladu s godišnjom prijavom poreza na dohodak fizičkih lica”, navedeno je u obrazloženju.

Izmjenom ovog zakona omogućava se sportskim organizacijama da sportistima amaterima uplaćuju naknadu za ishranu do 600 eura bez obračuna poreza na dohodak. Porez neće biti plaćan ni za naknade za rođenje djeteta do iznosa od hiljadu eura, kao ni na naknade ženama do 100 eura povodom Međunarodnog dana žena.

Podsticaji poljoprivrede i sporta

Kroz izmjene poreza na dobit pravnih lica omogućava se privrednicima da dio dobiti investiraju u razvoj poljoprivredne djelatnosti, a da se na njega ne računa porez. Ukupan iznos ovih poreskih oslobođenja za period od tri godine ne može biti veći od 300.000 eura.

Izmjenama se omogućava kompanijama koje sponzorišu crnogorske nacionalne sportske saveze da mogu donirati iznos do pet odsto svojih prihoda kao svoj rashod na koji se neće platiti porez. Ovaj procenat sada iznosi 3,5 odsto.

Izmjenama Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem povećava se njihova nanada sa 450 na 600 eura, iako je novi iznos minimalne zarade za visokoškolce 800 eura.

Drugačiji obračun studentskih stipendija i kredita

Studenstki parlament Univerziteta Crne Gore juče je reagovao povodom predloga izmjena Zakona o visokom obrazovanju zbog toga što se njima definiše da “visinu studentskog kredita i stipendije za najbolje studente utvrđuje Vlada, na prijedlog Ministarstva, u zavisnosti od raspoloživih budžetskih sredstava”.

U sadašnjem zakonu piše da se “visina studentskog kredita određuje u iznosu koji ne može biti niži od 25%, a visina stipendije za najbolje studente u iznosu koji ne može biti niži od 50% minimalne zarade u Crnoj Gori”.

U ovoj organizaciji smatraju da se izmjenom zakona daje mogućnost Vladi da im smanji visinu studentskog kredita i stipendije za najbolje studente. Oni predlažu da u skladu s promjenom minimalne zarade, stipendija za osnovne studije bude na nivou 25 odsto niže minimalne zarade od 600 eura, a za postdiplomske i specijalističke studije 25 odsto od više minimalne zarade od 800 eura.

Kao i da stipendija za studente osnovnih studija bude 50 odsto minimalne zarade od 600 eura, a a za postdiplomske i specijalističke studije 50 odsto od minimalne zarade od 800 eura.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su odgovorili da cilj izmjena zakona nije smanjenje studentskih stipendija i kredita, već da su dobili saglasnost Ministarstva finansija da stipendije i krediti budu u fiksnim iznosima.

“Tako je predlogom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koji je dobio pozitivno mišljenje Ministarstva finansija, predviđeno da iznos studentske stipendije sa 225 eura bude povećan na 300 eura, dok će iznos studentskih kredita, čiji je dosadašnji iznos bio u rasponu od 112 do 161 eura, iznositi od 150 do 214 eura, za šta su sredstva predviđena rebalansom budžeta”, navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Rokovi za plaćanje do 30 dana

Prema predlogu novog Zakona o izmirenju novčanih obaveza predviđeno je da je rok za izmirenje novčanih obaveza između privrednih subjekata 30 dana od nastanka dužničko-povjerilačkog odnosa, da u izuzetnim slučajevima može biti 60 dana, a gdje je obveznik malo preduzeće i privrednik maksimalno do 90 dana.

Ograničavaju se i mogućnosti da privredni subjekti u međusobnom ugovoru navedu da je rok za izmirenje obaveza duži od 60 dana.

Sadašnja fiksna naknada - kazna koju povjerilac može naplatiti od dužnika zbog neizmirenja obaveza u roku, smanjuje se sa 50 na 40 eura.

Vlada očekuje da će ovim izmjenama podstaći međusobna plaćanja u razumnom roku i time uticati na smanjenje nelikvidnosti.

“Zakašnjela plaćanja mogu izazvati negativne posljedice, posebno kada je pristup finansijskim sredstvima ograničen i skup, te mogu ozbiljno da ugroze likvidnost i solventnost povjerilaca, a prije svega mikro, malih i srednjih preduzeća”, navedeno je u obrazloženju.

Ko plati cijeli poreski dug, ne plaća kamatu

Vlada je usvojila i Skupštini poslala predlog zakona o otpisu kamata na dospjele poreske obaveze, kojim se poreskim dužnicima koji u roku od 60 dana od početka primjene zakona izmire sve poreske obaveze daje mogućnost otpisa kamata na taj dug. U tekstu je navedeno da će zakon stupiti na snagu danom objave u Službenom listu, a da će se primjenjivati od 1. januara naredne godine, što znači da će poreski dužnici do kraja februara 2025. godine imati rok da plate dugovanja bez plaćanja kamata.

Ove zakonske mogućnosti važiće i za poreske dužnike prema lokalnim samoupravama. Ministarstvo finansija će naknadno donijeti podzakonska akta koja će precizno opisati sve procedure.

Pravo na otpis kamate moći će ostvariti i poreski dužnik kojem je reprogramiran poreski dug u skladu sa ranijim Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja.

Vlada očekuje da će na ovaj način naplatiti značajan dio poreskog duga.

( Goran Kapor )