Sprema li se stečaj za Crnogorsku plovidbu?

Iako će u januaru naredne godine isplatiti posljednju ratu kredita kineskoj Exim banci uzetog za gradnju njenih brodova “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” 2012. u Šangaju, te time postati kreditno sposobna da kupuje dodatne polovne ili nove brodove i širi svoju flotu, Vlada razmišlja da pokrene stečaj u pomorskoj kompaniji Crnogorska plovidba, likvidira je i njene brodove prebaci u kompaniju “Barska ploviodba” (BP) iz Bara.

Potvrdio je to “Vijestima” dobro upućen izvor iz vrha Crnogorska plovidbe koji je kazao da im je ministar pomorstva Filip Radulović na sastanku kazao da je po njegovom mišljenju, situacija u toj kompaniji “katastrofalna” i da treba da ide u stečaj.

Iz Ministarstva pomorstva zvanično tvrde da će tek nakon izrade ekonomsko-finansijske studije stanja u brodarskim kompanijama, država biti u stanju da odluči što će i kako dalje sa Crnogorskom plovidbom koja je 100 odsto u državnom vlasništvu, odnosno sa Barskom plovidbom gdje država vlasništvo nad kompanijom dijeli i sa brojnim privatnim manjinskim akcionarima.

Tri posljednje godine u plusu

“Po ocjeni Ministarstva pomorstva stanje u Crnogorskoj plovidbi bi se moglo opisati kao izazovno, naročito imajući u vidu činjenicu da isto u velikoj mjeri zavisi od kretanja visine vozarina na međunarodnom pomorskom tržištu. U prethodnom periodu, ministar pomorstva Filip Radulović sa saradnicima je imao niz sastanaka sa Odborom direktora i menadžmentom Crnogorske plovidbe, na kojima je detaljno analizirano stanje u ovoj kompaniji, kao i potencijali za eventualno unaprjeđenje poslovanja ovog privrednog društva”, odgovoreno je “Vijestima” iz Ministarstva pomorstva.

Ova kompanija, prema izvještajima objavljenim na sajtu Poreske uprave, nakon niza godina u kojima je pod DPS-SDP upravom u svojim Odborima direktora, poslovala sa milionskim gubicima, u posljednje tri godine posluje pozitivno. Crnogorska plovidba je prvi put od svog osnivanja, “u plusu” bila 2021. godine koju je okončala sa simboličnom neto dobiti od 39.696 eura. Narednu, 2022. koju je tokom većeg dijela godine karakterisao značajan rast vozarina na svjetskom tržištu, kompanija je završila sa neto dobiti u iznosu od 2.374.554 eura, dok je prošlu godinu u kojoj je opet došlo do pada vozarina, završila sa neto dobiti u iznosu od 165.084 eura.

“Ovo pokazuje da, iako situacija u kompaniji sigurno nije najbolja, ona je zaista vrlo daleko od “katastrofalne” kako je na sastancima sa menadžmentom okarakterisao ministar Radulović, pokušavajući tako da stvori uvod u priču da Crnogorsku plovidbu treba likvidirati i njene brodove dati Barskoj plovidbi. Da stanje nije tako kako je to govorio mnistar potvrđuje i činjenica da je kompanija iz sopstvenih sredstava, platila dio posljednje rate kineskoj Exim banci koja je na doplatu dospijevala u julu od 441.683 dolara, iako to iz Vlade nisu saopštili javnosti”, kazao je izvor “Vijesti” koji nije želio da mu se ime navodi u medijima.

Vlada je početkom mjeseca saopštila da je “dala saglasnost da se Exim Kina banci izmiri dug od oko 4,3 miliona eura po osnovu kredita za kupovinu brodova jer Crnogorska i Barska plovidba nijesu u mogućnosti da plate dospjele rate”.

“Vlada je usvojila informacija o izmirenju obaveza dospjelih 21. jula 2024. godine u okviru kreditnih aranžmana zaključenih između Crnogorske plovidbe i Exim Kina banke, kao i Barske plovidbe i Exim Kina banke, za koje je država izdala garancije. Vlada je prihvatila zahtjev banke za izmirenje dospjelih obaveza, po osnovu garancija izdatih za te kredite, a imajući u vidu da pomenute kompanije nisu u mogućnosti da izmire svoje obaveze, u skladu sa planom otplate kredita. U tom cilju, Vlada je dala saglasnost da se Exim Kina banci izmiri iznos od ukupno 4.269.843 američkih dolara od čega 2.441.683 dolara za obaveze dospjele u okviru kreditnog aranžmana sa Crnogorskom plovidbom i 1.828.160 dolara, za obaveze dospjele u okviru kreditnog sa Barskom plovidbom”, saopšteno je tada iz Vlade.

Izvor “Vijesti” pojašnjava da je tačno da je većinu svih dosadašnih rata za brodove Kinezima platila država koja je bila i garant tog aranžmana, ali je tačno i da država taj novac sada potražuje od Crnogorske plovidbe koja je njeno vlasništvo.

“U januaru 2025. biće isplaćena i posljednja rata kredita Kinezima što je od ogromnog značaja jer “Kotor “ i “Dvadeset prvi maj” tada konačno postaju “čisti” i neopterećeni obavezama prema ovom kreditoru, a što znači da na konto tog, Crnogorska plovidba može odmah širiti flotu i time ojačati i osigurati svoju tržišnu poziciju. Kada imate dva broda koja nisu opterećena hipotekom, vrlo je lako naći kreditora koji će vam dati povoljan aranžman da nabavite treći, a onda i četvrti brod”, kazao je izvor “Viijesti”, dodajući da je to upravo ono na čemu je Vlada posljednih godina insistirala tvrdeći da sva četiri prekookeanska teretna broda sa kojima trenutno raspolažu brodarske kompanije, zbog racionalnosti poslovanja, treba skoncentrisati u jednoj, a ne u dvije kompanije.

Uvećali bi i kapital privatnih dioničara

“I mi se slažemo sa logikom da je lakše poslovati floti od četiri a ne floti od samo dva broda, samo ne mislimo da treba gasiti Crnogorsku plovidbu i njene brodove dati Barskoj, posebno ne sada kada će kompanija od januara biti slobodna od kineskog kredita i tako moći da sama širi svoju flotu. Barska plovidba sa druge strane, u takvoj poziciji neće biti još najmanje nekoliko godina koliko još traje njena obaveza vraćanja kredita kineskoj Exim banci za gradnju njenih brodova “Bar” i “Budva”. Uz to, u Crnogorskoj plovidbi je država jedini vlasnik, a u Barskoj to nije slučaj pa je nelogično da država eventualnim gašenjem Crnogorske plovidbe i prenošenjem njenih brodova u Barsku, tako uvećava ne samo svoj, već i kapital privatnih dioničara. U Crnogorskoj plovidbi gdje je ona jedini vlasnik, Vlada može sama da donosi sve poslovne odluke, dok u Barskoj to ne može bez saglasnosti privatnih manjinskih akcionara”, kazao je izvor “Vijesti”.

Na pitanje da li su do sada završili izradu ekonomske analize prebacivanja sva četiti aktuelna crnogorska prekookeanska trgovačka broda u jednu od dvije pmorske kompanije, i što je ona pokazala, iz Ministarstva pomorstva su kazali da je to ministarstvo “u intenzivnoj komunikaciji sa Odborom direktora i menadžmentom Crnogorske plovidbe i aktivno je radilo na stvaranju preduslova za izradu ekonomsko-finansijske analize crnogorskih brodarskih društava i ubrzo se očekuje da počne izrada iste”.

“Rezultati ekonomsko-finansijske analize crnogorskih brodarskih kompanija će u velikoj mjeri opredijeliti Ministarstvo pomorstva i Vladu kada je u pitanju donošenje strateških odluka o budućem modelu poslovanja Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe. Ministarstvo pomorstva u ovom momentu ne razmatra stečaj ili likvidaciju Crnogorske plovidbe. Svakako, kada dobijemo rezultate ekonomsko-finansijske analize, pažljivo ćemo sagledati sve predložene modele poslovanja ovih kompanija, nakon čega ćemo predložiti donošenje odgovarajućih odluka, sa čijom sadržinom ćemo blagovremeno upoznati javnost”, saopštili su iz ministarstva.

Brodovi dnevno zarađuju više od 8.000 dolara

Prema riječima izvora “Vijesti” iz vrha Crnogorse plovidbe kompanija i sada pozitivno posluje i sa dva broda svakodnevno ostvaruje čistu dobit od nešto iznad osam hiljada dolara na dan.

“Brod ‘Kotor’ je prije desetak dana zaključen u novi tajm-čarter ugovor na period od četiri do šest mjeseci, sa najrenomiranijim svjetskim unajmiteljem – multinacionalnom kompanijom ‘Cargill Ocean Transportation’, po cijeni od 11.000 dolara na dan. Činjenica da je ‘Cargill’ uzeo naš brod u čarter nam je odlična referenca jer je to najugledniji svjetski unajmitelj koji svakodnevno angažuje oko 700 brodova širom svijeta, od čega su 149 tzv. ‘handysize bulk carrieri’ kakav je naš ‘Kotor’. Drugi brod ‘Dvadeset prvi maj’ trenutno plovi u najmu danskog unajmitelja ‘Clipper Bulk’ za dnevnu vozarinu od 11.200 dolara, a njegov najam ističe u novembru mjesecu”, istakao je sagovornik “Vijesti”.

On je dodao da su svi dnevni operativni troškovi brodova Crnogorske plovidbe između 6.500 i 7.000 dolara po brodu, što znači da kompaniji sa ova dva trenutna čartera, svakog dana ostaje čista zarada u iznosu od nešto preko 8.000 dolara.

“Trenutno su dnevni najmovi koje imamo sa ‘Cargillom’ i ‘Clipperom’ veći od onih koje je u drugoj polovini prošle godine plaćao tadašnji unajmitelj, kompanija ‘Global American Transport’ iz Čikaga a koji su se kretali od 7.150 do 8.000 dolara dnevno. S obziorom na prilike na tržištu koje bilježi lagani, ali stabilan rast, za očekivati je da po isteku aktuelnih čartera, i ‘Kotor’ i ‘Dvadeset prvi maj’ budu zaključeni u novi najam po još većim vozarinama od aktuelnih”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

On je rekao i da je 2022. kompanija obavila obavezne redovne petogodišnje remonte i dokovanja oba svoja broda što joj daje relaksiranu poziciju do 2027. kada ponovno dolazi na red ova vrlo skupa intervencija koja značajno utiče na finansijske bilanske kompanije.

( Siniša Luković )