Milatović nije "produžio" raspust
Aktuelni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju predviđa da školski kalendar donosi ministar prosvjete na početku školske godine Zakonska rješenja nisu švedski sto sa kojeg predsjednik bira i odbija u skladu sa svojim hirovima, poručila je poslanica PES-a Jelenka Andrić. Više NVO ponovilo stav da direktore treba da biraju i razrješavaju školski odbori, a ne ministar
To što je predsjednik Jakov Milatović vratio Skupštini Crne Gore Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju neće uticati na početak školske godine, pa će đaci, kako je i planirano, u klupe sjesti 2. septembra.
Izmjene propisa, pored vraćanja izbora direktora u nadležnost ministra, predviđale su i da školska godina umjesto četiri ima dva klasifikaciona perioda - polugodišta. Milatović je vraćanje tog propisa parlamentu obrazložio strahom da će proces u kome ministar imenuje direktore ustanova biti dodatno centralizovan, a njegova transparentnost umanjena.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelenka Andrić, koja je sa još četvoro kolega predložila izmjene, poručila je da bi predsjednik morao da razumije da “zakonska rješenja nisu švedski sto sa kojeg on bira i odbija u skladu sa svojim hirovima”.
“Do početka nove školske godine ostalo je svega desetak dana, pa smo imajući to u vidu, poslanici postupili ažurno i odgovorno, i već predali zahtjev za novo vanredno zasjedanje i izjašnjavanje o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Očekujem da će ista sjednica biti zakazana u najkraćem mogućem roku, a to je prva sedmica septembra, ako imamo ono zakonsko ograničenje 15 dana, očekujem da će ista biti 4. septembra”, kazala je.
Iz Ministarstva prosvjete ponovili su da školska 2024/2025. godina počinje u ponedjeljak - 2. septembra, a završava se u petak, 13. juna 2025. godine.
“Zbog nepotpisivanja i vraćanja izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju na novo odlučivanje, Školski kalendar će biti objavljen početkom školske godine, u skladu sa zakonskom regulativom”, naglašeno je iz resora Anđele Jakšić Stojanović.
Aktuelni Opšti zakon predviđa da školski kalendar donosi ministar prosvjete, na početku školske godine.
Grupa NVO juče se ponovo osvrnula na rješenje o izboru direktora, ocjenjujući da “centralizovani izbor direktora škola ponovo omogućava dominaciju političke podobnosti u vaspitno-obrazovnom sistemu”.
“POLITIČKA SEBIČNOST IZNAD JAVNOG INTERESA”
“Ustavno pravo predsjednika države jeste da ne potpiše ukaz o proglašenju zakona, ali bi moralo da bude izraz određenog kontrolnog mehanizma, ne sredstvo kojim se se politička sebičnost stavlja iznad javnog interesa”, poručila je Andrić.
Prema njenim riječima, iz obrazloženja “proizilazi jasna namjera da se ospori značaj novog zakonskog rješenja, zbog načina izbora direktora obrazovnih ustanova”.
“Tako predsjednik države zanemaruje činjenicu da novim rješenjem nije izmijenjen samo način izbora direktora obrazovnih ustanova, već se u vaspitno-obrazovni sistem uvodi mnogo važnih novina sa namjerom da se ostvare bolji rezultati u obrazovanju…Debata u javnosti traje već neko vrijeme, pa ako je predsjednik imao potrebu, mogao je da se uključi, a ne da uradi to što mi roditelji i nastavnici opravdano možemo doživjeti kao opstrukciju i možemo shvatiti kao prekoračenje ovlašćenja”, naglasila je Andrić.
Istakla je da “predloženo zakonsko rješenje nije idealno, ali je nužno u ovom trenutku”.
“Praksa nam je pokazala da je veliki broj obrazovno-vaspitnih ustanova u našoj državi bio pod kontrolom nesavjesnih pojedinaca koji su kršili zakone ove države. Školski odbori su u više navrata štitili nesavjesne pojedince, a obrazovanje je trpjelo. Odgovornost školskih odbora nije mjerljiva, a šteta koju su činili svojim činjenjem ili najčešće nečinjenjem, jeste. Ministarstvo je nadležno i odgovorno za rad i nerad, a prethodnim zakonskim rješenjem ni na koji način nije moglo da utiče na rad ustanova, niti da ih kontroliše”, ocijenila je Andrić, dodajući da je potrebno zaustaviti praksu na osnovu koje školski odbori štite pojedince, a ne interese djece i prosvjetnih radnika.
“Škole i djeca moraju biti iznad političkih obračuna. Uz to, radna grupa Ministarstva prosvjete traži nova rješenja i očekujemo da će se njihov predlog izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju uskoro naći na javnoj raspravi. Dakle, svi zainteresovani politički subjekti, građani i građanke će imati priliku da daju sugestije, pa zašto ne i predsjednik... Ono što sam apsolutno prihvatila kao negdje činjenicu, jedno zakonsko rješenje ne može biti idealno”, zaključilal je Andrić.
NVO: INSISTIRAMO NA PRETHODNOM RJEŠENJU
U zajedničkom saopštenju, organizacije Akcija za ljudska prava, Juventas, Udruženje Roditelji, Prima, Forum MNE i CAZAS navode da su svjesni da u radu školskih odbora postoje brojni propusti i zloupotrebe.
“Međutim, ti se problemi mogu i moraju rješiti adekvatnim unapređenjem i preciziranjem zakonskih odredbi, umjesto vraćanja točka istorije unazad i nametanja prosvjeti nove političke kontrole”, ističe se u saopštenju.
Naglasili su da je u toku rad na izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju da se radna grupa, koju je oformilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, intenzivno od juna bavila pripremom nacrta izmjena.
“Postavlja se pitanje čemu onda služe stručne radne grupe i javne rasprave, kada se ovako ozbiljna zakonska rješenja mijenjaju na prečac u parlamentu, samo na osnovu političkih dogovora”, kaže se u saopštenju.
Iz grupe NVO su rekli da imaju predstavnicu u toj radnoj grupi, koja će insistirati da se vrati pređašnje rješenje - da direktore biraju i razrješavaju školski odbori.
Oni su ocijenili da predlog poslanika PES-a “omogućava promociju partijskih poslušnika, umjesto samostalnih stručnjaka, koji bi morali da obezbijede konkurentnost novih generacija školovanih u Crnoj Gori, u Evropskoj uniji”.
“Isto retrogradno rješenje uvela je Vlada pod vođstvom Demokratske partije socijalista 2010, kao odgovor na višemjesečne proteste u Cetinjskoj gimnaziji 2009, do kojih je došlo jer je ministar odbio da potvrdi odluku školskog odbora o izboru direktora”, podsjetili su.
U prilog nedostataka takvog rješenja navode i primjer odluka bivše resorne ministarke Vesne Bratić da smijeni oko 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, a da je u većini slučajeva utvrđeno da su razrješenja nezakonita.
( Tina Popović )