Zašto Rusi ne gase u Crnoj Gori: Politizacija i administrativne prepreke
Kao što je ranije, u ponedjeljak, izjavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, poslat je zahtjev za međunarodnu pomoć u borbi protiv požara
Ministarstvo za vanredne situacije Rusije nije uključeno u gašenje požara na Balkanu zbog politizacije tog pitanja i administrativnih barijera, kazao je za RIA Novosti direktor rusko-srpskog humanitarnog centra (RSGTS) u Nišu, Vjačeslav Vlasenko.
Kao što je ranije, u ponedjeljak, izjavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, poslat je zahtjev za međunarodnu pomoć u borbi protiv požara i to za mehanizaciju civilne zaštite Evropske unije. Državi, što je i potvrđeno od strane vlasti, nedostaju hitne službe i oprema za gašenje požara na Jadranu i u predgrađu glavnog grada - Podgorice.
Međutim, kako su saopštili za RIA Novosti iz RSGTS, zahtjeve za pomoć nijesu dobili.
"Postoje određeni politički momenti koje ponekad negativno utiču. Na primjer, prošle godine, kada je gorjelo u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj, Ministarstvo za vanredne situacije Rusije je nudilo svoju pomoć, ali su je te zemlje odbile, rekavši da se se sa problemom nositi sopstvenim snagama. U ovom trenutku, an primjeru požara u Bosni i Hercegovini, žele da koriste vojne helikoptere, helikoptere i snage UN-a, a nama se još uvijek nisu obraćali," rekao je Vlasenko agenciji.
Članice NATO-a Hrvatska i Crna Gora, na čijim su obalama posebno jaki požari, mogu da ih gase sa samo nekoliko aviona Canadair, Airtractor i helikopterima vojske i policije
U 2012. godini, kada je gorjelo u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ovdje u zračnoj luci u Nišu od Rusije su dobili IL-76, Be-200 i Ka-32. Došli su dovoljno brzo, za samo par dana, ali naravno, na zahtjev lokalnih vlasti i ukoliko postoji međudržavni sporazum o saradnji u vanrednim situacijama, rekao je direktor RSGTS Vlasenko.
On je kazao da centar u Nišu svakodnevno dobija informacije iz Nacionalnog kriznog centra Ministarstva za vanredne situacije o situaciji u regiji „uključujući termo tačke”. Podaci se zatim šalju u sektor MUP-a Srbije.
S drugim zemljama u regiji nema međudržavnih sporazuma o saradnji u vanrednim situacijama.
"Naš centar u Nišu nudi svim državama da potpišu protokol, jednostavni dokument koji će omogućiti makar brzu razmjenu informacija, ali, nažalost, do sada nemamo nikakvog napretka. Pitanje politizacije iam veoma negativan uticaj na sve to a požari ne poznaju administrativne granice. Može da gori I u Srbiji i po Bosni i po Hrvatskoj, ali u stvarnosti postoje administrativne prepreke," rekao je Vlasenko.
Rusko-srpski humanitarni centar je međuvladina organizacija koja reaguje u vanrednim hitnim situacijama u Srbiji i na Balkanu. Sjedište je u gradu Nišu.
Za godinu, koliko postoji, centar i Ministarstvo za vanredne situacije Ruske Federacije u više navrata su pomogli zemljama regije tokom poplava i šumskih požara. Ruski dužnosnici i Srbija u više navrata i javno su demantovali optužbe o „špijunskoj” funkciji centra, pozivajući druge zemlje da učestvuju u njihovom radu.
(Ria novosti) Sa ruskog prevela Jelena Martinović
( Vijesti online )