Na "Purgatoriama" premijerno izvedena predstava "Ućutkivanje Sokrata"

Kroz priču o slobodnom i jakom intelektulcu koji stalno preispituje život i ne pristaje na trule inteklektualne i moralno ogavne kompromise, na scenu je još jednom iznesena ironična i tužna priča o ljudskoj civilizaciji,

1623 pregleda0 komentar(a)
Foto: Siniša Luković

Četvrta ovosezonska pozorišna produkcija Centra za kulturu Tivat - komad "Ućutkivanje Sokrata" koji je po tekstu Hauarda Brantona režirao Nebojša Bradić, premijerno je izvedena u u četvrtak veče u velikoj Sali CZK Tivat, u sklopu međunarodnog Festivala mediteranskg teatra "Purgatorije" koji se održava u tom gradu.

"Ućutkivanje Sokrata" Centar za kulturu Tivat uradio je u koprodukciji sa Bitef teatrom iz Beograda. U predstavi igraju Bojan Dimitrijević, Jugoslav Krajnov, Jelena Stupljanin i Sanja Ristić Krajnov.

Ovaj komad je praizvedba na eks YU prostorima drame "Cancelling Socrates" jednog od najpopularnijih modernih dramskih pisaca u Velikoj Britaniji, Hauarda Brentona. Utemeljen na motivima čuvene Platonove priče "Odbrana Sokratova i smrt", ovaj komad je osavremenjena antička priča o posljednjim danima i iskušenjima čovjeka kojeg su 400. godine prije nove ere, smatrali najmudrijim među ljudima u antičkoj Atini.

Kroz priču o slobodnom i jakom intelektulcu koji stalno preispituje život i ne pristaje na trule inteklektualne i moralno ogavne kompromise, na scenu je još jednom iznesena ironična i tužna priča o ljudskoj civilizaciji, uopšte. Ona naime, nemilosredno ubija, "jede" i uništava svakog ko postavlja "nezgiodna pitanja" ili previše duboko misli, ko preispituje nametnute društvene ili religijske norme. Iz primjera Sokrata kojeg je odigrao Bojan Dimitrijević, vidi se koliko prosječnost i sva ograničenja demokratije kao društvenog sistema od koga civilizacija do sada nije uspjela napraviti neki savršeniji, vladavina većine često intelektualno dubioznog kvaliteta, mogu biti pogubne za svakog ko teži moralu i vrlini kao takvoj.

Uz Dimitrijevića, kvalitetom i energičnošću svog nastupa odskočila je i Sanja Ristić-Krajnov kao Ksantipa. Dijalozi likova na sceni publiku stalno vode od humora do krajnje tragike od zaiovoljstva intelektualnom "pogođenošću" analize nekog problema i društvenog stanja, do rezigniranosti spoznajom da se to nešto identifikovano kao pogrešno i kao problem, zapravo nikada neće i ne može promijeniti i popraviti - zbog lošeg i zla u nama samima.

Pored reditelja Nebojše Bradića, autorski tim predstave "Ućutkivnje Sokrata" čine i kostimografkinja Marina Vukasović Medenica, kompozitorka i autorka crteža Aleksandra Vrebalov, lektorka Dijana Marojević, dok je dizajn svjetla uradio Radomir Stamenković.

"Publika je rekla svoje, dobili smo fantastičan komad sa vrlo dobrim glumcima, koji je jako bitan i sa filozofskog i sa psihološkog i sociološkog i etičkog aspekta, naročito u današnjem vremenu ozbiljnog društvenog i moralnog propadanja. Vjerujem da će ova predstava podstaći mnoge na razmišljanje. Možda neće u nekom globalnom smislu doprinijeti određenim promjenama, međutim ako se bilo koji pojedinac podstakne na razmišljanje i lično preispitivanje, mi smo postigli ono što treba, dakle vječita društvena pitanja, 400 godina p.n.e i danas, iste teme, vjera ili sumnja, porodica, država, demokratija, većina, slobodna volja, korupcija ili čast, bjekstvo ili pravda, sve su to civilizacijska pitanja kroz vjekove i stoljeća i nadam se da će makar pojedinac imati lični benefit", rezimirao je utiske nakon premijere, direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović.

foto: Siniša Luković

"Bilo je divno raditi ovako moćan tekst. Ako se izuzme klasika, s kojom povremeno imam kontakt, ovo je jedan od najboljih savremenih komada, koje sam imao priliku da radim. Bio je ogroman posao, ogroman zalogaj i sad kad je publika došla, utisci su zaista dobri", izrazio je zadovoljstvo Dimitrijević, koji je nadahnuto igrao Sokrata.

"Nama je zadovoljstvo da igramo, stvarno jeste. Nikome nije lako da igra Sokrata, jer je to takav um i čovjek, evo 2.400 godina nakon njegove smrti, iako nije ostavio nijednu rečenicu zapisanu, mi radimo predstavu o njemu. On predstavlja početak slobodne misli, početak filozofije, pa i psihologije, koji prevazilazi svakog od nas. Raditi tako nešto danas sa limitima svakog od nas je stvarno prekrupan zalogaj", istakao je Dimitrijević.

Direktor Bitef teatra Miloš Latinović istakao je da ga raduje nova koprodukcijska saradnja te kuće sa tivatskim Centrom za kulturu, te da je "Učutkivanje Sokrata" zanimljiva predstava koja će imati dug pozorišni život.

"Avangardnost ove predstave zapravo leži u njenom tekstu i načinu izvedbe. Vjerujem da će to predstavi donijeti dug život i da će saradnja biti plodonosna. Iako je finansijski uspjeh važan, ono što je zaista bitno je produkt koji je proizašao iz ove saradnje. Kvalitet predstave, odlični glumci, sjajan tekst i vrlo potentna režija, zajedno čine trojstvo u kojem smo pronašli tog Sokrata, koji nam, čini mi se, danas nedostaje svijetu", zaključio je Latinović.