Paf, paf i gotovo: Neviđeno brza gradnja, a još brža vožnja

Predsjednik Vlade Milojko Spajić obećao je da će u narednih pet do sedam godina završiti 18 dionica autoputeva i brzih cesti kroz Crnu Goru, ukupno dugih 480 kilometara, čija je vrijednost procijenjena na osam milijardi eura, kao i da takav investicioni ciklus nije viđen u Evropi od 60-ih i 70-ih godina.

Sagovornik “Vijesti” koji je učestvovao u ranijim projektima, navodi da sadašnja iskustva pokazuju da će zbog velikog broja žalbi i ponavljanja tendera biti potrebno značajno duže vrijeme za izbor projektanata idejnih projekata, da od 18 dionica samo jedna Mateševo - Andrijevica ima završen projekat, za jednu ima idejni projekat a za pet postoji idejno rješenje, za osam dionica su u toku tenderi za idejna rješenja, a za tri dionice nije započeto ništa.

“Ovi projekti se u prostornim planovima pominju već 40-50 godina, a tek je u posljednjih desetak godina počelo nešto ozbiljnije da se radi na pripremi projekata i njihovoj realizaciji. Kada bi oni mogli biti realno završeni teško je reći zbog svega onoga što sam nabrojao. I da imamo spreman novac, dovoljno projektanata i izvođača, realnije je da rokovi za njihov završetak budu makar duplo duži od onoga što je rekao premijer”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Prvi prostorni plan u kojem se pominje autoput u Crnoj Gori urađen je 1969. godine, a tek 53 godine kasnije završena je prva dionica od 41 kilometra.

Regionalni prostorni plan Južni Jadran, koji je obuhvatao najveći dio tadašnjeg jugoslovenskog primorja i njegovog zaleđa u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, i koji je završen 1969. godine, predviđao je prostor za autoput u zaleđu primorja, sa mogućnošću njegove dalje razrade i povezivanja sa drugim tada planiranim autoputevima u Jugoslaviji.

U 1986. godini završen je prvi Prostorni plan za Crnu Goru sa planom do 2000. godine. Ovaj plan, sa izmjenom iz 1991. godine, predviđao je četiri kraka autoputa kroz Crnu Goru - Jadransko-jonski u zaleđu primorja (od granice BiH do Podgorice), Bar - Beograd, Andrijevica - Peć i dalje ka Prištini i Nišu i od Podgorice ka Tuzima i Skadru. Ovaj plan predviđao je i brzu cestu duž Crnogorskog primorja, kao i razvoj drugih brzih cesti koje bi bile veze između autoputeva.

Odnosno, skoro sve ono što se i sada nalazi u planovima i o čemu se govori na konferencijama planirano je prije skoro 40 godina. Razvoj ovih planova spriječili su ratovi 90-ih godina, zatim su uslijedile političke krize i borba za nezavisnost,... Tek 2007. godine pokrenuta je priča o izgradnji autoputa uz obećanje da će radovi početi već naredne godine. Na početak izgradnje se ipak čekalo do 2015. godine, a umjesto četiri godine radovi su trajali sedam godina i tri mjeseca do konačnog otvaranja prve dionice od 41 kilometra 13. jula 2022. godine.

Premijer je u decembru prošle godine kazao da je u budžet za 2024, “ugurana” dionica autoputa Mateševo-Andrijevica.

“Ona treba da se gradi tek od kraja 2025, početka 2026. godine. Mi ne možemo da čekamo. Mi ćemo iz kapitalnog budžeta da to finansiramo, ići ćemo na brzi tender PAF PAF i 2024. godine u septembru, želim da vidim ašov u zemlji. I 2024. da se pokrene taj autoput i da se on napravi u rekordnom vremenu”, kazao je tada Spajić.

Međutim u aprilu ove godine saopšteno je da je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prihvatila da učestvuje u finansiranju izgradnje ove dionice, zbog čega Vlada mijenja plan, kako bi uštedjela novac, ali to znači i odlaganje početka izgradnje dok se ne završe tenderi kod EBRD-a.

“Izvođenje projekta će krenuti krajem ove ili početkom sljedeće godine, što je godinu i po dana brže od planiranog. Pokrenuta su idejna rješenja za 10 saobraćajnica. Ovo je vizija Crne Gore koju treba svi da podržimo. Kad izguramo ove projekte omogućili smo budućnost, ne samo ove, već i narednih nekoliko generacija. Razumijemo naše političke konkurente, da ne razumiju kako smo ovo uspjeli”, poručio je Spajić.

Nakon afera, priča o investicijama

Prije dva dana Spajić na vrlo širokoj temi konferencije za novinare, nakon niza kritika u javnosti zbog programa “Evropa sad 2”, putovanja u San Trope, afera iz oblasti bezbjednosti, povezivanja sa sumnjivim biznismenima,... ponovo pokreće priču o velikim investicionim projektima iz oblasti drumskog saobraćaja koji će preobraziti Crnu Goru.

“Ovo je 18 dionica autoputeva i brzih cesti koje planiramo da izgradimo. Autoputevi se ne grade 100 puta, oni se grade samo jednom. Njemačka je Njemačka zbog infrastrukturne povezanosti i ima stratešku lokaciju”, naveo je Spajić i istakao da se Crna Gora ponaša kao da nema slično tržište i poziciju”.

“Svaki od 18 projekata ima suštinski tri velika koraka do realizacije, ukupno imamo 54 koraka da bismo zaokružili saobraćajnu i drumsku infrastrukturu u Crnoj Gori, što se tiče autoputeva i brzih saobraćajnica. Od 54 koraka, znate li koliko je bilo završeno do 44. Vlade? Nula, nula je bilo završeno. Današnjim danom imamo osam koraka završenih, do kraja godine ćemo imati 24 koraka ili 23, do kraja 2025. ćemo imati oko 30 koraka, do kraja 2026. ćemo imati 25 koraka završenih... I polako ćem zaokruživati infrastrukturu Crne Gore”., kazao je tada Spajić.

On je naveo da je za početak radova prvo potrebno idejno rješenje, ali da to nije postojalo.

“Svi političari do sada su samo pričali o idejnim rješenjima, nikada ih nisu imali, to je bila bajka, bla bla priča sve ovo vrijeme. Niko nikada nije imao nijedno rješenje, od svih tih političara, sada imamo neka od idejnih rješenja. A imaćemo ih mnogo više, do kraja godine praktično sva idejna rješenja biće završena. Znači imaćemo trase kuda prolaze svi ti putevi, intenzivno komuniciramo sa mještanima i ne želimo da gazimo preko mrtvih da bismo izgradili infrastrukturu u Crnoj Gori, želimo u saradnji sa lokalnim zajednicama da zajednički gradimo jer je to za njih, u njihovu korist”, kazao je Spajić prije dva dana.

On je naveo da će za završetak ovih dionica biti “potrebno 5 do 7 godina.

“Svakoj zemlji je potrebno toliko. Do kraja 2030. gro ovih projekata će biti završen, to je nešto što niko nije mogao ni da sanja. Ovaj investicioni ciklus je neviđen u Evropi od 60-ih, 70-ih godina”, kazao je Spajić.

Procedure kod Monteputa i EBRD-a

Trenutno su kod Monteputa i EBRD-a, kao suinvestitora, u toku procedure za izbor izvođača sljedeće dionica od 24 kilometra od Mateševa do Andrijevice, kao i za izbor konsultanta za implementaciju projekata prema uslovima EBRD-a i za nadzor nad izradom projektne dokumentacije i izvođenja radova.

Ranije je najavljeno da bi ove procedure kod EBRD-a mogle biti završene do kraja godine, kada bi bio poznat izabrani izvođač. Na pretkvalifikacionom tenderu za izvođača, koji je završen krajem juna, prijavilo se osam ponuđača - pet kompanija i tri konzorcijuma. U toku je pregledanje tih prijava u skladu sa EBRD kriterijumima, a ponuđači koji ih prođu učestvovaće u završnom konkursu gdje će predavati konkretne ponude sa cijenom izgradnje, rokovima i drugim uslovima. Ranije je najavljeno da bi izgradnja ove dionice trebalo da bude završena za četiri godine.

Kod Monteputa u toku je osam tendera za razne faze projektovanja isto toliko dionica autoputeva i brzih cesti. Na nekim tenderima bili su izabrani budući projektanti, ali su uslijedile žalbe pa su postupci ponavljani.

Ponuda za tri idejna rješenja pod žalbom

Podgorička kompanije “Via project” izabrana je kao najpovoljnije na tri tendera za izradu idejnih rješenja za dvije dionice budućih brzih saobraćajnica i jednu buduću dionicu autoputa, uz ponuđenu cijenu za te poslove od 360.000 eura.

To se odnosi na brze saobraćajnicu od Danilovgrada do Nikšića i od Bijelog Polja preko Pljevalja do granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i za dionicu autoputa od Andrijevice do Čakora (granica sa Kosovom). Ova firma će te poslove obavljati sa podugovaračima “GP team”, “CDS project” i “Geo project”.

Sredinom avgusta je na sve ove tendere podnijeta žalba putem sistema Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CeJN).

I Andrijevica - Boljare na popravnom

Monteput će morati ponovo da bira kompaniju koja će raditi idejni projekat za dionicu autoputa Andrijevica-Berane-Boljare, nakon što je Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki zbog žalbe poništila odluku po kojoj je taj posao pripao konzorcijumu “Monte Tim”.

Državni Monteput je tender za izradu idejnog projekta za ovu trasu raspisao 31. januara, a njegova procijenjena vrijednost bila je 4,95 miliona eura.

Početkom maja je kao najpovoljnija izabrana ponuda konzorcijuma “Monte-tim” vrijedna 4.865.748 eura, ali je na tu odluku postojala mogućnost žalbe. Ovaj tender još nije ponovljen.

Put preko Boke crtaju Makedonci

“Monteput” je kao najpovoljniju na tenderu za idejno rješenje za dionicu brze ceste, koja će prelaziti Bokokotorski zaliv i povezivati Herceg Novi i Budvu, izabrao ponudu vrijednu 144.900 eura koju je dala kompanija “Građevinski Institut Makedonija”. Ova firma će posao obavljati sa dva podgorička podugovarača, preduzećima “Geotest Engineering” i “lnstitut za građevinarstvo”.

Zadatak projektanta je da analizira sve varijante povezivanja ova dva primorska grada, posebno s obzirom na ograničenja u području Kotora. Ovaj tender, odnosno dokumentacija je osnov za opredjeljenje položaja ovog koridora u predlogu Prostornog plana Crne Gore (PPCG), a služiće i kao plan za buduća ulaganja Vlade u saobraćajnu infrastrukturu.

Čekaju se projektanti za Bar - Sukobin i Smokovac - Božaj

Monteput je 22. jula raspisao tender za izradu Idejnog rješenja Jadransko - jonskog autoputa, dionica Bar - Ulcinj - Sukobin. Ovaj tender je trajao do 7. avgusta.

Projekat, dužine 42 km, kako je saopšteno iz Monteputa, ima ključnu ulogu u unapređenju saobraćajne infrastrukture i povezivanju južnog dijela Crne Gore sa Albanijom, čime će se doprinijeti ekonomskom i turističkom razvoju regiona.

Monteput je 5. juna raspisao gotovo 97 hiljada eura vrijedan tender, za izradu idejnog rješenja za brzu saobraćajnicu Smokovac - Tuzi - Božaj, kako bi se našla optimalna trasa, razvio ovaj dio Crne Gore, a autoput spojio sa susjednom Albanijom. Taj tender je, po podacima sa sajta Crnogorskih elektronskih javnih nabavki, trajao do 4. jula.

Početak dionice Smokovac - Tuzi - Božaj biće na postojećoj petlji autoputa na Smokovcu, nakon čega će se pružati do petlji u naseljima Dinoša i Vuksanlekići u opštini Tuzi, i završavati u širem pojasu graničnog prelaza Božaj. Ova trasa duga je oko 23 kilometra.

Spajić bi vozio preko ograničenja

Spajić je prije dva dana najavio i “šta konkretno znače za građane” ovi projekti.

“Podgorica- Beograd autoput će biti tri sata vožnje, lagane vožnje da se čovjek ne umori, ljudi će ići za vikend do Beograda i iz Beograda dolaziti mnogo brže i jednostavnije”, kazao je Spajić.

Prema podacima iz projekta dužina autoputa od Podgorice do Beograda biće 370 kilometara. To znači do bi se ta razdaljina mogla preći za tri sata ako bi prosječna brzina bila 123 kilometra na sat, bez stajanja i bilo kakvog zadržavanja na graničnom prelazu.

Prema sadašnjim projektima maksimalno dozvoljene brzine na ovom autoputu biće od 80 do 130 kilometara na sat.

Brzine od 130 kilometara na sat dozvoljavaju se na ravnim i pravim dionicama, koje već sada postoje na dijelu od Beograda do Čačka, maksimalne brzine od 100 kilometara predviđena je na dionicama sa manjim usponima, a od 80 km na sat na dionicama sa većim usponima ili mjestima gdje su mogući jaki udari bočnog vjetra.

Na sadašnjoj dionici Podgorica - Mateševo, gdje se nadmorska visina od hiljadu metara savlada za 41 kilometar, maksimalna dozvoljena brzina je 100 km, a na nekim djelovima je ograničena na 80 kilometara na sat.

S obzirom da nedostaje dionica od Mateševa do Požege u Srbiji, koja će većinom prolaziti kroz brdsko-planinski predio, većina trase će biti ograničena na brzinu od 100 ili 80 kilometara na sat.

Ukoliko bi prosječna brzina na putu od Podgorice do Beograda bila 100 km na sat, putovanje bi trajalo tri sata i 41 minut.

Premijer je kasnije nabrajao za koliko će biti skraćeno putovanje do gradova u Crnoj Gori, ali i regionu.

“Ovo su egzaktne brojke, koje su konzervativne, koje ne podrazumijevaju maksimalnu dozvoljenu brzinu nego neku prosječnu brzinu”, naveo je tada Spajić.

( Mirko Kotlaš, Goran Kapor )