Bivši članovi Savjeta ASK-a primili 48.711 eura više nego ih je sljedovalo

Zakon o sprečavanju korupcije propisivao je da predsjednik i član Savjeta ima pravo na mjesečnu naknadu u visini 50 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, ali su prethodni sazivi odlučili da vrednuju svoj rad prema drugim propisima

42447 pregleda23 komentar(a)
Sa jedne od ranijih sjednica novog saziva Savjeta ASK-a, Foto: Boris Pejović

Prethodni petočlani saziv Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije je primio gotovo 50.000 eura više u odnosu na to što im je po tada važećem Zakonu o sprečavanju korupcije pripadalo.

Zbog toga je novi saziv tokom jučerašnje elektronske sjednice van snage stavio Odluku o utvrđivanju visine naknade za rad predsjedniku i članovima Savjeta Agencije iz 2017, u kojoj se tadašnja predsjednica Goranka Vučinić poziva na Zakon o zaradama u javnom sektoru, a ne na matični Zakon o sprečavanju korupcije.

Zakon o zaradama u javnom sektoru predviđa da naknada predsjedniku organa upravljanja ne može biti veća od jedne prosječne zarade zaposlenih u tom pravnom licu u prethodnoj godini, dok član može primiti najviše 70 odsto te plate.

Zakon o sprečavanju korupcije, koji je važio od januara 2016. do 12. juna ove godine, propisivao je da predsjednik i član Savjeta ima pravo na mjesečnu naknadu u visini 50 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

Savjet Agencije je odluku Vučinić juče stavio van snage, a prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, uz taj sporni dokument dostavljen im je i presjek stanja u odnosu na naknade isplaćene prethodnom sazivu.

Prema toj dokumentaciji, prethodni saziv Savjeta u sastavu Momčilo Radulović, Vučinić, Gavrilo Čabarkapa, Rifat Hadrović i Zlatko Vujović, tokom četvorogodišnjeg mandata prihodovali su 48.711,31 euro više u odnosu na ono što je propisivao Zakon o sprečavanju korupcije.

Za 2019, stoji u dokumentaciji, ovaj sastav je prihodovao 4.452,5 eura više nego je trebalo, a za 2020. godinu 12.682,92 eura više nego što predviđa Zakon o sprečavanju korupcije.

Tokom 2021. primili su 11.242,68 eura više nego što predviđa matični propis, a 2022. godine 11.223,54 eura više.

Za sedam mjeseci 2023. godine, koliko su bili na funkciji do isteka mandata, primili su 9.109,67 eura više.

Sličan prekršaj utvrdila je početkom godine i Budžetska inspekcija, koja je u svom nalazu naglasila da je Agencija prethodnom sazivu Savjeta nezakonito isplaćivala naknade i nagrade. U izvještaju stoji i da je uplaćivala duplo više novca nego ih je sljedovalo po propisima…

Taj izvještaj je Ministarstvo finansija dostavilo Specijalnom tužilaštvu, nakon čega je, sredinom aprila, uhapšena bivša direktorica Jelena Perović. Ona je u kućnom pritvoru zbog sumnje da je zloupotrijebila položaj, a kako je ranije saopšteno iz Specijalnog državnog tužilaštva, tužioci sumnjaju i da je oštetila državni budžet za više od 100.000 eura.

Upravo je Perović, u postupku pred Centrom za alternativno rješevanje sporova, po zahtjevima zaposlenih tvrdila da je, kad su zarade u pitanju, “Zakon o sprečavanju korupcije lex specialis”.

Ona je razriješena prošle sedmice, a početkom ove tražila je da u narednih godinu prima funkcionersku naknadu, a Savjet je, kako je juče saopštio potpredsjednik tog tijela novinarima, bio jednoglasan u odluci da taj njen zahtjev odobri.

Drakić vršilac dužnosti direktora

Savjet je na jučerašnjoj sjednici za vršioca dužnosti dirrektora odredio Dušana Drakića.

Drakićfoto: Boris Pejović

Za takvu odluku, rečeno je “Vijestima” glasali su predsjednik Pavle Ćupić, članice Dragana Šuković i Slavica Mirković, dok je Mladen Tomović tražio da se izuzme iz glasanja, jer je u određenom periodu bio zastupnik Drakića u sporovima koji su se vodili pred Agencijom. Aleksandra Vukašinović bila je uzdržana.

Prema statutu ASK-a, koji je donesen 19. avgusta, a u Službenom listu objavljen dan kasnije, v. d. direktora Agencije bira se prostom većinom - glasovima tri od pet članova Savjeta.

Tomović je juče novinarima rekao da je Drakić službenik sa najdužim stažom u antikorupcijskom sistemu Crne Gore.

Naglasio je i da su tri kandidata bila u opticaju, ali da je na kraju nakon upita da se obavi intervju, ostao jedan kandidat - Drakić.

Tomovićfoto: Nikola Saveljić

Tomović je, upitan da prokomentariše navode da je Drakić do sada radio nezakonito u određenim situacijama, naveo da je to objavljeno u pojedinim medijima, te da su na intervjuu sa kandidatom dobili odgovore na optužbe.

“Prijava je podnesena od strane jednog zaposlenog. Svi članovi Savjeta upoznati su sa inicijativom. Svi smo dobili odgovore na navedena pitanja. Tim povodom ćemo zakazati posebnu tematsku sjednicu Savjeta... Biće pozvana sva ona lica za koja Savjet smatra da su relevantna”, kazao je Tomović, naglašavajući da se ne vodi krivični postupak protiv Drakića.

Drakić je bio načelnik Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. Od juna prošle godine je predsjednik Sindikalne organizacije Agencije.

Ubrzo po osnivanju Sindikalne organizacije, protiv njega je pokrenut prvi u nizu disciplinskih postupaka, suspendovan je početkom avgusta 2023, a do kraja godine pokrenuti su disciplinski postupci i protiv ostalih članova Sindikalne organizacije. Drakić radi u oblasti antikorupcije od 2007, a kroz godine je učestvovao u izradi zakona i više strateških dokumenata.