"Kapetani i jedrenjaci Prčanja" - sjećanje na vjekove bokeške slave i moći na moru

Knjiga „Kapetani i jedrenjaci Prčanja“, autora pokojnog Petra Palavršića, bivšeg dugogodišnjeg kustosa pomorsko-tehničke zbirke u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, a koju je za objavljivanje priredio Željko Brguljan, predstvaljena je javnosti u petak u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore.

Ovaj naslov objavljen je u izdanju Pomorskog muzeja Crne Gore, a na skoro 150 strana donosi vrijedne podatke o više stotina prčanjskih kapetana, patruna, brodovlasnika i pomorskih preduzimača koji su od 16. do početka 20.vijeka širom svijeta, promijeli slavu ovog malog bokeljskog mjesta. Dio njih ostavio je i živote u morskim dubinama, prkoseći olujama napadima pirata, gusara ili brodova neprijateljskih država koje su ratovale sa deržavama u čijem je Prčanj bio ssatavu – prvenstveno Mletačkom Republikom i Austrijom, odnosno Austro-Ugarskom. Mnogi prčanjski kapetani tokom vjekova učinili su na moru fascinantne vojničke ali i praktične poduhvate, zbog kojih su im odlikovanja i priznanjja, čak i plemićke titule dodjeljivale države pod čijim su zastavama plovili. Najpoznatiji od njih, svakako je bio kapetan Ivo Visin koji je 1852-1859. svojim malim bridkom “Splendido” od samo 311 tona nosivosti, oplovio zemaljsku kuglu, postavši prvi južni Sloven koji je cirkumnaviugaciju obavio kao zapovjednik broda, odnosno 42. osoba po redu na planeti kojoj je uspio takav pomorski poduhvat. Za ovo dostignuće kojim se upisao zlatnim slovima u istorju bokeljskog i jadranskog pomorstva, kapetanu Ivu Visinu uz najveća odlikovanja, asutrijski car Franjo Jospi I je dodijelio i jedinu ikad uručenu, austrijsku počasnu bijelu zadstavu za pomorske zasluge “Merito Navali”.

U knjizi “Kapetani i jedrenjaci Prčanja” koja je suštinski izuzetno vrijedan skup podataka o ličnostima i brodovima koji su pronijeli slavu Prčanja diljem svijeta, a tom malom mjestašcetu omogućili nevjerovatan ekonomski i kulturološki uspon čemu svjedoče brojne ovdašnje sačuvane kapetanske palate, samostan Svetog Nikole i iznad svih najveća crkva na Južnom Jadranu – monumentalni hram Rođenja Prestrave Bogorodice, sublimirani su rezultati dugogodišnjeg marljivog rada Petra Palavršića. On je desetljećima pasionirano iz publikacija poput “Annuaria Maritima”, evidencija Lučke kapetanije u Rosama i drugih arhivskih dokumenata, sakupljao podatke o biografiji znamenitih prčanjskih pomoraca, brodovima u vlasništvu Prčanjana, kao i njihovim nesvakidašnjim pomorskim, poslovnim i vojničkim poduhvatima.

Knjiga je interesantna i sa etnografskog stanovišta jer donosi i podatke o porijeklu i sudbini ukupno 36 prčanjskih familija čiji su članovi obilježili pomorsku, političku i kulturnu prošlost ovog kraja. Među njima po brojnosti kapetana i brodovlansika koje su dale, odnosno ekonomskoj snazu koje su imale zahvaljujući pomorstvu i prekomorskoj trgovini kojima su se bavile, najznačajnije su porodice Verona, Luković, Visin, Sbutega, Florio i Lazari. Neki Prčanjani poput konta Antona Lukovića (1832-1911.) koji je bio brodovlasnik i vlasnik ugljenokopa u Velsu u Velikoj Britaniji, uzdigli su se do najvišiih položaja admirala drevne Bokeljske mornarice, odnosno potpredsjednika britanske Privredne komore sa sjedištem u Londonu.

Palavršić je sakupio i vrijedne podatke o gotovo svim većim i značajnijim prčanjskim jedrenjacima i njihiovim sudbinama, uključujući i neke od najslavnijih ovdašnjih brodova poput barkova „Columbus“ i „Conte Oskar L.“ koji su redovno stizali do obala Južne Amerike i Australije, te barka „Isabella“ i nave „Libertas“ koji su u drugoj polovini 19.vijeka redovno prevozili robu i putnike na transatlantskim rutama između Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike.

Obraćajući se publici koja je dio posljednjeg mjesta ispuila galeriju Pomorskog muzeja, ditrektorica te ustanove mr Maja Uskoković, podsjetila je na život i djelo pokojnog Palavršića. On je kao diplomirani inženjer pomorskog saobraćaja, iskusan pomorac koji je plovio širom svijeta i čak ribar na velikim ribarskjim brodovima, u Pomorskom muzeju nekoliko decenija proveo na mjestu kustosa pomorsko-tehničke zbirke, ostavljajući svojim znanjem i strašću koju je nosio prema bokeškoj pomorskoj baštini, neizbrisiv trag, kako kod kolega, tako i posjetilaca muzeja. S kolegom bibliotekarom Pomorskog muzeja Slavkom Dabinovićem Palavršić je napisao knjigu “Plovidba kapetan Iva Visina oko svijeta”, dok je samostalno 2018.godine objavio i kapitalno svoje životno djelo – knjigu ““Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog” kojom je bukvalno ostavio istorijsko-literarni i dokumentaristički spomenik pomorstvu novskog kraja – svog zavičaja.

“Zahvaljujući Petru Palavršiću svi mi i generacije koje će doći, imamo na dlanu istoriju pomorstva Boke, ispričanu riječima koje imaju moć da je ožive. Petar Palavršić je sačuvao sjećanja na bokeške kapetane i njihove jedrenjake i na taj način i sebe upisao u istoriju koju je cijelog života, znalački istraživao.”-istakla je Uskoković.

Dugogodišnja Palavršićeva koleginica, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica u Pomorskm muzeju Radojka Abrmovič govorila je o bogatoj i slojevitoj pomorskoj prošlosti Prčanja istakavši da se ona počela graditi u 16.vijeku kada su mletačke vlasti prepoznale vještinu i hrabrot prčanjskih pomoraca i veliku bbrzinu njihovih tada malih brodova gajeta, feluka i fusti, te im povjerile vrlo opasan ali i važan posao prenosa državne pošte između Kotora, Zadra i Venecije. To je dovelo i do dodjela brojnih povlastica ovoj maloj bokeškoj komuni koje su Prčanjani kasnije znalački iskoristili i izgradili jednu od najjačih trgovačkih flota na Jadranu te stekli veliko materijalno bogatstvo.

“Velika i slavna prošlost prčanjskih jedrenjaka i njihovih posada, potopljenih po raznim okeanima i morima svijeta u svojim plavim grobnicama nijemi su svjedoci svoje burne istorije. Na njih podsjećaju samo svetionici koji u tamnim noćima osvjetljavaju put mornarima u raznim lukama svijeta. Na Prčanju se sjećanje na slavno doba prčanjskih jedrenjaka čuva na brojnim portretima pomorskih kapetana, slikama jedrenjaka prikazanih u plovidbi po mirnom moru, olujnim noćima i brojnim okršajima na moru, dokumentima.” – istakla je Abramović dodajući da je 1805.godine ovo malo mjesto imalo čak 170 patentiranih pomorskih kapetana. Prčanj je od 1807. do 1880. godine raspolagao trgovačkom flotom od čak oko 200 brodova sa ukupnom nosivošću od preko 52.000 tona.

Knjigu “Kapetani i jedrenjaci Prčanja” za objavljivanje je priredio Prčanjanin koji živi I radi u Zagrebu – profesor, pjesnik, slikar i publicista Željko Brguljan sam kojim je Palavršić I krenuo u izradu ove kapitalno važne knjige, ali je na žalost, nije dospio završiti jer je preminuo u ljeto 2020. Svoje rukopise sa do tada sakupljenim podacima on je ostavio Brguljanu - velikom zaljubljeniku u istoriju Prčanja koji je i sam autor više knjiga o pomorskoj, društvenoj i kulturno-umjetničkoj prošlosti tog malog bokeljskog mjesta sa ogromnom maritimnom baštinom.

“U odabiru i formiranju rukopisa, Petru je izuzetno pomogao svojim prethodnim radom jedan Prčanjanin. Pomorstvo ovog mjesta je decenijama istraživao pokojni konte Mario Luković, formirao je kartoteku prčanjskih kapetana, te u nju unio sve podatke iz brojnih dokumenata nekadašnje prčanjske crkvene opštine. Srećnim slučajem, dio ove kartoteke je prilikom prodaje palate Florio-Luković na Prčanju, spašen upravo zahvaljujući Petru. Izražavam posebno zadovoljstvo da smo večeras imali čast, uz prisustvo Petrove familije, prisjetiti se dragog prijatelja i poštovanog kustosa ove institucije, te i ovom knjigom skrenuti pažnju na njegov vrijedan i predan rad. Ako će ova knjiga uploviti u biblioteke pomorskih institucija, stručnjaka i ljubitelja pomorstva, trud će biti opravdan, a izdanje će tako doprinjeti trajnom sjećanju na autora Petra Palavršića koji je veliki dio svog života posvetio pomorskoj prošlosti Boke Kotorske, djelatnosti koja je i Prčanj uzdigla uz bok najznačajnijih pomorskih centara Jadrana i Sredozemlja.”- istakao je Brguljan.

( Siniša Luković )