Država ne ulaže u skloništa posljednje dvije decenije: Glave u torbi ako zagusti
Reporteri “Vijesti” posjetili atomsko sklonište u centru Podgorice, u koje, kako kažu iz MUP-a, godinama nije ulagano, pa u jednom dijelu nema ni struje...
Atomska i javna skloništa u Crnoj Gori nijesu u funkciji i ne bi mogla da pruže utočište građanima u slučaju rata ili neke druge vanredne situacije.
“Vijestima” je iz Ministarstva unutrašnjih poslova potvrđeno da u skloništa ništa nije ulagano dvadesetak godina i da na mnogima nema ni vrata.
Riječ je o 183 skloništa, izgrađena u Crnoj Gori za vrijeme bivše Socijalističke Federative Republike Jugoslavije (SFRJ).
Crna Gora je NATO članica od 2017. godine, ali u posljednje dvije decenije nije uložila praktično ništa da atomska i javna skloništa adekvatno opremi i sačuva od daljeg propadanja.
NATO ne obavezuje države članice da grade skloništa, ali ima princip jačanja otpornosti koji je ukorijenjen u članu 3 Sjevernoatlantskog ugovora. U tom članu se navodi da će potpisnice ugovora, kako bi efikasnije postigli njegove ciljeve, ‘’pojedinačno i zajednički, putem kontinuirane i efikasne samopomoći i uzajamne pomoći, održavati i razvijati svoje pojedinačne i kolektivne kapacitete da se odupru oružanom napadu”.
I dok pojedine članice NATO-a grade nova i modernizuju stara skloništa nakon ruske agresije na Ukrajinu, u dijelu atomskog skloništa u srcu Podgorice nema ni struje. Nekada je u njemu bio trgovački centar.
Da je svaka svrha skloništa samo obris prošlosti, uvjerili su se reporteri “Vijesti” i posvjedočili stanju u kojem se ono danas nalazi. Oprema za zaštitu i spasavanje, prašnjava računarska kućišta, fascikle s dokumentima, kartonske kutije, ali i neraspakovani štampači u ogromnoj, poluosvijetljenoj prostoriji koja se osjeća na vlagu. Poneka manja arhivska prostorija s predmetima za otpis, kao i druge sobe, ono su što se krije iza godinama zaključanih spoljnih vrata atomskog skloništa u centru grada.
Otpaci, slomljeno staklo, prazne konzerve, limenke u prostoru skloništa, a taj problem, kako je rečeno novinarima, niko da riješi. Tokom obilaska, reporterima je rečeno da mogu obići samo jedan dio, jer se u drugom, kako su kazali vodiči iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ne može ništa vidjeti zbog nedostatka električne energije.
Podgoričko atomsko sklonište je jedno od mnogih u Crnoj Gori u koje, odgovorili su redakciji iz MUP-a, godinama nije ulagano, pa bi u slučaju nužde građani teško mogli da u njemu pronađu spas.
Mjesta za 27.500 ljudi, ali...
Na teritoriji Crne Gore su 183 atomska skloništa, a za vrijeme bivše SFRJ su “izgrađena 23 javna skloništa”.
U njima bi, da su funkcionalna, u slučaju potrebe bilo mjesta za više od 27.500 građana.
Nakon sagledavanja stanja skloništa u Crnoj Gori, konstatovalo se da na velikom broju nedostaju vrata, elektro i vodovodne instalacije, da su oštećeni ventilacioni sistemi, da nesavjesni građani odlažu velike količine smeća u i ispred skloništa...
Iz resora Danila Šaranovića “Vijestima” su, odgovarajući na pitanja, kazali da, što se tiče održavanja skloništa, do sada nijesu uložena finansijska sredstva da bi se bar dio njih priveo namjeni.
“U Crnoj Gori su izgrađena 23 javna skloništa sa oko 4.700 sklonišnih mjesta; 105 blokovskih i kućnih skloništa sa oko 16.277 sklonišnih mjesta; 46 skloništa u objektima privrednih društava, drugih pravnih lica i državnih organa sa oko 6.725 sklonišnih mjesta i porodična skloništa”, odgovorili su iz MUP-a.
Navode i da je Uredbom Vlade o izmjenama i dopunama uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, od septembra 2006. godine definisano preuzimanje poslova civilne zaštite od Ministarstva odbrane tadašnje Srbije i Crne Gore, kao i svih skloništa za koje je bilo nadležno prethodno Ministarstvo odbrane...
Od ukupnog broja, u vlasništvu MUP-a je 18 skloništa, dok o ostalima treba da brine, kako kažu, Uprava za imovinu.
Podgorička područna jedinica obuhvata opštine Podgorica, Cetinje, Danilovgrad i Kolašin i ima ukupno 57 skloništa. Nikšićka područna jedinica obuhvata 19 skloništa, dok ih bjelopoljska ima nešto manje - 13. Pljevaljska područna jedinica broji 23, a barska 30 skloništa. Hercegnovska ima 32 skloništa, a najmanje ih broji barska područna jedinica - svega devet.
“Tokom prethodnog perioda, u nekoliko navrata je izvršen detaljan pregled skloništa u Crnoj Gori, s ciljem detaljnog sagledavanja stanja skloništa i predlaganja njihove buduće namjene. Nakon sagledavanja stanja skloništa u Crnoj Gori, konstatovalo se da na velikom broju istih nedostaju vrata, elektro i vodovodne instalacije, oštećeni su ventilacioni sistemi, veliko se smeće odlaže u i ispred skloništa od strane nesavjesnih građana...”, kažu iz MUP-a.
Dodaju da skloništa u vlasništvu MUP-a služe za smještaj opreme i sredstava za djelovanje u slučaju različitih vrsta elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća.
Magacin za opremu i sredstva za zaštitu i spasavanje
Prilikom obilaska, ekipi “Vijesti” potvrđeno je da sklonište trenutno služi kao magacin, a iz Ministarstva su kazali da se tu “skladišti oprema i sredstva za zaštitu i spasavanje”.
Nadležni, prema njihovim riječima, konstantno obilaze i provjeravaju u kakvom se stanju nalazi sklonište u centru grada.
“Direktorat za zaštitu koristi navedena skloništa kao magacinski prostor što podrazumijeva konstantan uvid u njihovo stanje, dok za skloništa koja su u vlasništvu Uprave za imovinu nemamo informaciju”, objasnili su “Vijestima”.
Da sklonište u centru grada godinama nije održavano na adekvatan način, potvrđuju i iz MUP-a.
“Nažalost, od vremena njihove izgradnje održavanje skloništa nije rađeno na adekvatan način kako bi služila svrsi zbog kojih su izgrađena. Da bi se privela namjeni, neophodno je napraviti detaljnu analizu koja bi dala jasniju sliku o njihovom stanju i visini materijalnih sredstava neophodnih za njihovu adaptaciju ili rekonstrukciju”, naglasili su.
Skloništa u zakup, ali da budu spremna za 24 sata, ako zatreba
Odgovarajući na pitanja “Vijesti” da li se skloništa mogu dati u zakup i kakva je nekad bila situacija, iz Ministarstva poručuju da se mogu izdati “nakon procedure koja podrazumijeva javno nadmetanje”.
“Nakon sprovedene procedure s odabranim zakupcima sačinjavaju se ugovori koji su potpisani od strane ministra unutrašnjih poslova, u ime Ministarstva s jedne, i zakupaca s druge strane. Ugovorom se uvijek precizira da se u slučaju potrebe sklonište mora dovesti u prvobitno stanje u roku od 24 sata, kako bi služilo osnovnoj namjeni”, istakli su iz MUP-a.
Objasnili su da se kopija potpisanih ugovora prosljeđuje Ministarstvu finansija, na čijem je čelu Novica Vuković, koji je, kako kažu, nadležan za praćenje uplata zakupaca.
“Do sada smo imali nekoliko zahtjeva od strane zainteresovanih lica za izdavanje pojedinih skloništa na teritoriji Glavnog grada Podgorice. Jedan dio zainteresovanih lica je odustao nakon sagledavanja stanja u kom se nalaze skloništa”, zaključili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
NATO: Nacionalna odgovornost i kolektivna obaveza
Na sajtu NATO-a piše da je otpornost nacionalna odgovornost i kolektivna obaveza.
‘’Svaki saveznik mora biti dovoljno pripremljen i prilagodljiv da se suoči s cjelokupnim spektrom kriza koje predviđa Alijansa. Istovremeno, individualna posvećenost svakog saveznika održavanju i jačanju svoje otpornosti smanjuje ranjivost NATO-a u cjelini’.’
Kako se dodaje, vojni napori za odbranu teritorije i stanovništva NATO-a moraju biti dopunjeni snažnom civilnom pripravnošću, kako bi se smanjile potencijalne ranjivosti i rizik od napada u miru, krizi i sukobu.
( Nikola Saveljić, Slavko Radulović )