Crna Gora na „crnoj listi” OECD-a

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u julu je Crnu Goru dodala na listu jurisdikcija (država i teritorija) koje ne ispunjavaju standarde poreske transparentnosti jer nije počela da automatski razmjenjuje informacije između poreskih vlasti u nastojanju da se smanji utaja poreza (AEOI), što je bila obavezna da se uradi do kraja 2023. godine.

To je navedeno u redovnom izvještaju OECD-a, koji je upućen ministrima i guvernerima centralnih banaka iz G20 grupe u koji “Vijesti” imaju uvid.

AEOI se odnosi na automatsku razmjenu informacija između međunarodnih poreskih vlasti u nastojanju da se smanji globalna utaja poreza i poveća poreska transparentnost. Ovo uključuje informacije koje se odnose na finansijske račune, podatke o kriptoimovini, poreska rješenja, prekogranične aranžmane i slično, pojedinaca i firmi

OECD je razvio AEOI standard 2014. godine.

Crna Gora je u oktobru 2019. godine potpisala protokol o pristupanju Multilateralnoj konvenciji o međusobnoj administrativnoj pomoći u oblasti poreskog sistema (MCAA) sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koji je stupio na snagu 1. maja 2020. godine, a kojim je jasno iskazana potreba za unapređenjem međunarodne saradnje, koja podrazumijeva i uspostavljanje sistema razmjene informacija uključujući i automatsku razmjenu informacija.

“Kako bi promovisali jednake uslove u pogledu standarda poreske transparentnosti, G20 je zatražila redovne izvještaje od OECD-a o jurisdikcijama koje ne ispunjavaju standarde poreske transparentnosti. Najnovije ažuriranje u ovom pogledu je dostavljeno u julu 2022. godine, kada se smatralo da postoje četiri jurisdikcije koje nijesu ispoštovale standarde poreske transparentnosti. Iako je postignut značajan napredak, tri jurisdikcije (Angvila, Niue i Sint Marten) uspješno sprovode neophodne mjere i uklanjaju se sa liste, dvije nove jurisdikcije (Jordan i Crna Gora) su sada dodate na listu jer nijesu ispunili svoju obavezu da započnu razmjenu AEOI do kraja 2023. Shodno tome, trenutna lista jurisdikcija za koje se smatra da nisu na zadovoljavajući način primijenile standarde poreske transparentnosti obuhvataju tri jurisdikcije: Jordan, Crnu Goru i Trinidad i Tobago. Globalni forum ostaje aktivno angažovan sa ovim jurisdikcijama, uključujući kroz izgradnju kapaciteta, tehničku pomoć i smjernice kako bi se olakšao njihov napredak ka potpunoj usklađenosti”, navodi se u izvještaju.

“Vijesti” čekaju odgovore od Poreske uprave, kojom rukovodi Sava Laketić na pitanja - zašto Crna Gora nije počela AEOI razmjenu podataka, šta konkretno nije urađeno da bi se ovi standardi poreske transparentnosti primijenili i kada PU očekuje da ispuni sve što treba da bi počela sa primjenom AEOI.

Vlada je u februaru 2023. usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja budžetskih sredstava za nabavku, implementaciju i održavanje informacionog sistema “automatske razmjene informacija-aeoi” u cilju pružanja međunarodne administrativne pomoći u oblasti poreskog sistema. Riječ je o sumi od 300.000 eura.

“Opipljive koristi od međunarodne poreska transparentnosti su evidentne - više od 130 milijardi eura dodatnih prihoda (porezi, kamate, kazne) su identifikovani od 2009. zahvaljujući razmjeni informacije, uključujući dobrovoljne programe obelodanjivanja, slične inicijative i ofšor poreske istrage”, navodi OECD, koji ukazuje da porezi predstavljaju najveći (i najstabilniji) izvor od prihoda za razvoj.

U izvještaju je konstatovano da razmjena informacija putem AEOI standarda kada su u pitanju zemlje u razvoju predstavlja veiki potencijal za povećanje domaćih prihoda i za suzbijanje utaje poreza.

“Zemlje u razvoju su prikupile blizu 80 odsto dodatnih prihoda putem razmjene informacija u prošloj godini. Povećana posvećenost AEOI od strane jurisdikcija u razvoju pokazuje efikasnost izgradnje kapaciteta i napora u širenju primjene AEOI Suzbijanje ilegalnih finansijskih tokova (IFF) je od ključne važnosti za jurisdikcije u razvoju, koje su nesrazmjerno pogođene ovim problemom. AEOI predstavlja snažan alat u ovoj borbi, promovišući poresku transparentnost, povećavajući prikupljanje prihoda i podstičući pravednije poreske sisteme. U 2023. godini AEOI nastavlja da bude moćan instrument za poresku transparentnost. Aktivnost u okviru AEOI ostala je visoka tokom 2023. godine, sa razmijenjenim podacima o preko 134 miliona finansijskih računa, što predstavlja gotovo 12 triliona eura u ukupnoj imovini. Ovo predstavlja ogromnu količinu informacija koja omogućava jurisdikcijama da uporede dobijene podatke sa svojim bazama podataka i istraže utaju poreza u inostranstvu”, navedi OECD.

U izvještaju je ukazano da zaštita povjerljivosti i pravilno čuvanje osjetljivih informacija koje se razmjenjuju od ključnog su značaja za standard AEOI.

“Globalni forum stoga nastavlja sa sprovođenjem programa procjene povjerljivosti i zaštite podataka kako bi osigurao da poreske administracije koje učestvuju adekvatno štite razmijenjene podatke. Većina procjena nakon razmjene podataka za jurisdikcije koje su započele razmjenu 2017-2018. godine je završena, dok će preostale biti dovršene do 2025. godine.U svjetlu brzog razvoja tehnologije i bezbjednosnih okruženja, Globalni forum razvija unaprijeđenu metodologiju za kontinuirane procjene od 2025. godine, uključujući novi mehanizam za praćenje stalne primjene ključnih mjera informacione bezbjednosti u jurisdikcijama. Rezultati ovih procjena nijesu objavljeni zbog njihove povjerljive prirode”, navodi se u izvještaju.

Formirana grupa za izvještavanje o kriptoimovini

U Izvještaju je ukazano i da je jedan od izazova suočavanje sa rizicima koje predstavlja kripto-imovina, te da je u tu svrhu formiran Okvir za izvještavanje o kripto-imovini (CARF)

“Nakon deklaracije lidera G20 u septembru 2023. godine, Globalni forum je formirao CARF grupu. Ova grupa, otvorena za sve zainteresovane članove (trenutno sa 49 jurisdikcija koje učestvuju, uključujući Evropsku uniju), ima za cilj da obezbijedi široku implementaciju CARF-a. Diskusije unutar CARF grupe su već u toku, sa fokusom na ispunjenje obaveza Globalnog foruma prema CARF-u do Plenarne sjednice 2024. godine. Ovo uključuje identifikaciju relevantnih jurisdikcija i uspostavljanje koordinisanog vremenskog okvira, pri čemu značajan broj jurisdikcija planira da započne razmjenu informacija prema CARF-u do 2027. godine. Pored toga, CARF grupa radi na pružanju smjernica i alata za jurisdikcije koje implementiraju CARF”, navodi se u izvještaju.

( Marija Mirjačić )