Istočni Njemci i dalje sebe vide kao siromašne rođake

Istok Njemačke je, prema statističkim podacima, prilično dobro napredovao u sustizanju bogatijeg zapada tokom protekle decenije, ali taj uspjeh nije mnogo doprinio raspršivanju ekonomskog pesimizma, koji je podstakao uspon partija protiv establišmenta. Uoči izbora u tri istočne savezne države, koji se održavaju u nedjelju, dvije stranke - jedna krajnje desničarska i jedna ekonomski krajnje lijeva - zajedno imaju podršku između 40% i 50%, dok nedavna studija pokazuje da je polovina stanovnika istočne Njemačke uvjerena da njihov region ekonomski stagnira.

Studija, koju je sproveo ekonomski institut DIW, takođe je pokazala da petina ljudi na istoku osjeća da su zapostavljeni.

Međutim, ekonomski podaci govore drugačiju priču, ističe agencija Rojters. U protekloj deceniji, proizvodnja po glavi stanovnika više je porasla na istoku nego na zapadu, nezaposlenost je tamo opala, dok je na zapadu blago porasla, a plate radnicima na istoku su zabilježile veći rast.

Ipak, birači to ne vide na taj način.

“Ekonomija u Tiringiji je prilično slaba, posebno u Ajzenahu”, rekao je dvadesetogodišnji student Luis Hutig na trgu u Ajzenahu, dok je čekao događaj populističke stranke BSW, koja kombinuje socijalni konzervativizam s ljevičarskom ekonomijom. Ekonomisti kažu da narativ o bivšoj komunističkoj istočnoj Njemačkoj kao vječito siromašnom rođaku, čak i decenijama nakon ujedinjenja, više nije istinit.

“Ova stara priča da je istočna Njemačka ekonomski mnogo lošija od zapadne Njemačke je u velikoj mjeri prevaziđena”, kazao je za britansku agenciju glavni ekonomista Berenberga, Holger Šmiding.

Zašto onda mejnstrim stranke i centralna vlada u Berlinu ne mogu da promijene taj utisak kod ljudi?

Nije da nijesu pokušali. Političari iz glavnih stranaka posljednjih godina ističu napredak koji je region postigao, naglašavajući unapređenja javne infrastrukture i govoreći o njegovom “industrijskom preporodu” podstaknutim visokotehnološkim investicijama.

Jedan od razloga zašto takva poruka ne dopire do ljudi je taj što se jaz u prihodima i bogatstvu između zapada i istoka možda smanjio, ali nije nestao, a napredak je teže prikazati kada je komšija i dalje boljestojeći, piše Rojters.

Ekonomisti primjećuju kako su prosječne mjesečne plate porasle između 2014. i 2022. godine za 735 eura na istoku u poređenju sa 585 eura na zapadu, i kako niži troškovi života približavaju realne prihode. Međutim, bruto plata na istoku, koja iznosi 3.013 eura mjesečno, i dalje je niža od 3.655 eura koliko zarađuju radnici na zapadu.

“Plate su i dalje preniske u poređenju s platama na Zapadu za isti posao”, rekao je za Rojters Diter Laudenbah, kandidat krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD) za okrug Gera.

Nezaposlenost u istočnoj Njemačkoj takođe ostaje veća i iznosi 7,8% u poređenju sa 5,1% na zapadu, mada je opala za 1,7 procentnih poena od 2013. godine, dok je stopa nezaposlenosti na zapadu porasla za 0,2 poena. Razlika u akumuliranom bogatstvu takođe ostaje, s tim što se 98% svih poreza na nasljedstvo plaća na zapadu.

Još jedan faktor je zelena politika Berlina, koja dodatno smanjuje popularnost savezne koalicione vlade na istoku. Istočna Njemačka je ruralnija od ostatka zemlje, s više od 10% radne snage aktivne u poljoprivredi i šumarstvu, u poređenju sa nacionalnim prosjekom od 1,2%, a pritisak za čistu energiju se doživljava kao prijetnja poljoprivrednom sektoru.

Vjerovatno najveći izvor pesimizma je migracija s istoka na zapad nakon ponovnog ujedinjenja, što je stvorilo osjećaj napuštenosti kod onih koji su ostali, kazao je za Rojters Marsel Fracšer predsjednik ekonomskog instituta DIW.

“Najvažnije objašnjenje za snagu AfD-a i BSW-a u istočnoj Nemačkoj su demografski faktori”. rekao je on. Zapadni urbani centri kao što su Hamburg, Minhen, Frankfurt ili Keln, uprkos sopstvenim problemima, poput rasta kirija, i dalje privlače mlade i obrazovane ljude, što ostavlja ozbiljne posljedice za ključne javne službe.

“Tamo gdje mladi, kvalifikovani ljudi migriraju, škole i bolnice se zatvaraju, a udio glasova za AfD i BSW je mnogo veći”, rekao je Fracšer.

Nina Kizau, 28, koja radi kao konsultantkinja u oblasti razvoja, kazala je da je to razlog zbog kojeg je napustila Tiringiju i preselila se u Keln. “Nema dovoljno nastavnika u školama, a tu su i problemi s ljekarima”, rekla je za Rojters. “Mislim da mnogi ljudi strahuju da neće biti zbrinuti i imaju osjećaj da su napuštenii.”

Peter Pihl, 43, koji radi za AfD u Geri, kazao je da pokrajinska vlada treba da ponudi podsticaje za mlade profesionalce da ostanu barem pet godina nakon diplomiranja. “Mnogi mladi ljudi odlaze jer ovdje nema perspektive”, rekao je on.

Dok je populacija u zapadnoj Njemačkoj porasla za 10% na 68 miliona između 1990. i 2022. godine, ona je u istočnom dijelu opala za 15% na 12,6 miliona, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku.

Populacija na istoku je takođe brže starila: dok je udio onih mlađih od 20 godina opao sa 21% na 19% između 1990. i 2022. godine, na istoku je pao sa 25% na 18%.

Imigracija je još jedno vruće pitanje i označeno je kao najveća briga birača u Saksoniji i Tiringiji, pokazalo je nedavno istraživanje.

Mada prema posljednjem popisu iz 2023. stranci predstavljaju 7,9% populacije istočne Njemačke, dvostruko manje nego u zapadnoj Njemačkoj, i AfD i BSW se protive povećanju imigracije. Oni tvrde da bi, umjesto da pomognu u ublažavanju nedostatka radne snage, imigranti dodatno opteretili javne usluge.

Umjesto toga, AfD poziva na više profesionalne obuke i podsticaje za porodice kako bi se povećala stopa nataliteta. “Moramo se pobrinuti da želja za rađanjem djece ponovo dobije veću prioritet”, rekao je Rajnhard Ecrod, predstavnik AfD-a u lokalnoj vladi Gera.

Ekonomisti upozoravaju da bi, kao i neke druge ideje stranaka, njihov stav protiv imigracije mogao imati negativne posljedice. “Pobjeda AfD-a mogla bi uplašiti i odvratiti strane radnike od dolaska u ove pokrajine,” rekao je Karsten Brzeski, globalni direktor za makroekonomiju u ING Research.

( N.B. )