Divlje svinje "preorale" moračke njive i livade, mještani očajni
U borbi protiv divljih životinja ne pomažu nikakve mjere zaštite, poljoprivrednici ne mogu da nađu zajednički jezik sa lovačkim društvom koje gazduje lovištem u Morači
Krda divljih svinja ponovo “preoravaju” moračke njive i livade, a mještani tog dijela kolašinske opštine tvrde da sada gotovo nema načina da zaštite imanja.
Nemaju načina ni da, kako objašnjavaju, nađu zajednički jezik sa lovačkim društvom, koje gazduje lovištem u Morači.
Pojedini mještani “Vijestima” su ispričali da sada kao odbrana od životinja ne pomaže ni dvostruka ograda.
“Ne pomaže ni ograda ni “čobanica”, sve pokidaju i poruše. Ne pomažu ni psi, jer i njih napadaju i povređuju. Novina je da su komšije koje su dolazile da utvrde štetu tražile i da postavljamo zvučnu zaštitu, pa su se neki od nas dovijali i to obezbijedili, ali bez efekta. Jasno je, kao i prošle godine, da su se svinje toliko nakotile i “odomaćile” da nema načina da imanja od njih zaštitimo”, objašnjavaju Moračani.
Nekima smeta i što, kako kažu, iz Lovačkog društva “privatnu imovinu tretiraju kao svoje vlasništvo”. Objašnjavaju da su na nekoliko stabala na privatnim imanjima postavljene table sa natpisima “Lovište Morača”, a da vlasnici nijesu dali dozvolu za to.
Iz Morače ponavljaju tvrdnju “da je zakon na strani divljih svinja i lovačkih društava”. Apeluju na resorno ministarstvo da mijenja pravilnike i da uzme u obzir da je poljoprivreda jedna od strateških grana razvoja. Mještani vjeruju da postoji način da ratari sačuvaju svoje usjeve, a i da lovišta posluju održivo.
“Da nađu način na koji je to izvodljivo, valjda primaju zarade u Ministarstvu. Nedopustivo je da godinama imamo isti problem, trpimo sve veću štetu, da su divlje svinje sve brojnije, a sve manje sluha za naše muke. Neko treba da vodi računa o broju divljih svinja i o tome kako da se drže pod kontrolom. Neko treba i da plati trud i muku seljaka”, poručuju Moračani.
Iz lovačkog društva koje gazduje na tom području više puta su tvrdili da nijesu odgovorni za štetu koju nanose divlje svinje. Oni su i ranije kazali “Vijestima” da sličan problem postoji svuda gdje su lovišta. Podsjetili su i da se na jednoj trećini lovišta mora uspostaviti zabran. Mještanima su preporučili da, u skladu s propisima, zaštite svoja imanja.
Prema propisima, zahtjeve koji se odnose na štete koju pričini divljač mještani upućuju lovačkom društvu koje gazduje lovištem, Lovačkom savezu i Ministarstvu poljoprivrede. Prema članu 77 Zakona o divljači i lovstvu, za štetu koju pričini divljač, odgovoran je korisnik lovišta (lovačko društvo).
Međutim, na osnovu Pravilnika o mjerama za sprečavanje šteta i načinu i postupku za ostvarivanje štete od divljači, vlasnici zemljišta dužni su, između ostalog, da svoje zasijane površine i stogove sijena ograđuju drvenom ili žičanom ogradom “na način koji onemogućava prolazak bilo kakve dlakave divljači”.
Dio mještana nekoliko rovačkih i moračkih mjesnih zajednica u novembru prošle godine najavljivali su blokadu auto-puta ukoliko, kako su tada saopštili, resorno ministarstvo “ne uvede red u ponašanje lovačkih društava sa tog područja kolašinske opštine”.
( Dragana Šćepanović )