Izgubljeni sporovi koštali državu 11,5 miliona
Zaštitnica je na zahtjev državnih organa koje zastupa u drugom kvartalu (april -jun) dala 22 pravna mišljenja iz različitih vrsta pravne problematike
Izgubljeni sporovi za prvih šest mjeseci ove godine koštali su državni budžet 11,5 miliona eura, pokazao je najnoviji izvještaj Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države Bojane Ćirović.
Za isti ovaj period Zaštitnica je dobila sporove u korist države koji su budžetu donijeli 14,3 miliona eura.
U izvještaju je Ćirović ukazala da državni organi nastavljaju s neizvršenjem donijetih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, zbog čega se uvećava iznos novca za troškove prinudne naplate provizije Centralne banke, kao i kamate, a na štetu državnog budžeta.
“Tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa su i u ovom izvještajnom periodu pristigle u velikom broju, podnošene uglavnom protiv Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane, ali i protiv svih ostalih državnih organa. U pitanju su sporovi iz rada i po osnovu rada, a radi naknade na ime faktičkog rada, prekovremenog rada, noćnog rada, rada u vrijeme vjerskih i državnih praznika, neiskorišćenih godišnjih odmora, neisplaćenih toplih obroka za avgust mjesec 2008. godine, 2009. godine, 2010. godine, granični - posebni dodatak za avgust mjesec 2008, 2009, 2010. godine, naknadu za putne dnevnice. Ovi sporovi i dalje dobijaju epilog pred sudom iako je u vezi s njima do sada utvrđena sudska praksa, na koji način se prouzrokuje dodatni odliv novca u vidu sudskih troškova, kamata i troškova prinudne naplate, a u odnosu na koje treba tražiti rješenje u pogrešnom obračunu zarada zaposlenima, te nepostupanju obračunskih službi u skladu sa zakonom. Na ovo Zaštitnik ukazuje bezuspješno u svim svojim kvartalnim i godišnjim izvještajima”, navodi se u izvještaju koji se odnosi na period od prvog aprila do kraja juna ove godine
Ćirović ukazuje da su podnijete i tužbe za naknadu materijalne štete po osnovu neisplaćenog specijalnog dodatka, koje za predmet imaju obavljen i faktički rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije, a da pritom nije donijeto rješenje kojim im se priznaje pravo na specijalni dodatak shodno Odluci o specijalnom dodatku.
“Pa se u parničnom postupku mora dokazivati da su pretežno tužioci kao službenici Uprave policije i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija postupali u predmetima organizovanog kriminala po nalogu Specijalnog tužilaštva odnosno po nalogu neposredno pretpostavljenih. lznosi koji se u ovim postupcima utvrđuju su prilično visoki”, naglasila je Zaštitnica.
Ona je istakla da su državni organi dužni da dobrovoljno i u racionalnom roku postupaju po presudama Upravnog suda Crne Gore, kojim presudama se dosuđuju i troškovi upravnog spora kako bi se izbjegla prinudna naplata i dodatno opterećenje budžeta.
“Međutim, državni organi ne uvažavaju ukazivanje Zaštitnika i ne isplaćuju dobrovoljno troškove dosuđene predmetnim presudama”, navela je Ćirović.
Zaštitnica je na zahtjev državnih organa koje zastupa u drugom kvartalu dala 22 pravna mišljenja iz različitih vrsta pravne problematike.
Tužbe pljušte iz mjeseca u mjesec
Prema podacima Zaštitnica je u drugom kvartalu (april - jun) ove godine primila ukupno 2787 tužbi kojima su pokrenuti parnični postupci pred osnovnim sudovima, Privrednim sudom i Vrhovnim sudom.
“Od ukupnog broja primljenih tužbi, kancelarija u Podgorici je primila 1317 tužbi,
u Kotoru 398 tužbi, u Bijelom Polju 1072 tužbi”, navodi se u izvještaju.
Ukazano je da broj zaprimljenih tužbi u ovom kvartalu u odnosu na prva tri mjeseca ove godine uvećan je za više od 100 odsto.
( Marija Mirjačić )