Dio zakona potrebnih za Fiskalnu strategiju, dobio zeleno svjetlo Odbora za ekonomiju

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet dao je zeleno svjetlo, na izmjene i dopune dijela poreskih zakona koji su neophodni za sprovođenje Fiskalne strategije.

Tako će se o izmjenama o Zakonu o porezu na dodatu vrijednost (PDV), na dobit pravnih lica i dohodak fizičkih lica, naknadno izjasniti poslanici u skupštinskom plenumu.

Poslanici su podržali i rebalans budžeta za 2024. godinu, o čemu će se takođe glasati u plenumu, a time će se između ostalog u sistem uvesti nova ministarstva formirana nakon što je 23. jula u Skupštini izglasana rekonstrukcija Vlade Milojka Spajića.

Ministar finansija Novica Vuković je pojasnio da se ove zakonske izmjene predlažu u cilju kompenzovanja izgubljenih prihoda države, po osnovu smanjenja poreskog opterećenja na plate.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović je dodao da se sada stopa PDV-a uvećava za sektor turizma, dok istovremeno goste dočekuju nespremne ulice i plaže. Istakao je da će Crna Gora ovim povećanjem imati jedan od najvećih poreza u Evropi.

"Šta ćemo sa velikim turističkim kompleksima koji planiraju svoje prihode u dužem periodu, i koji su svoje aranžmane prodali za sljedeću sezomu? Oni su to uradili po sniženim stopama, planirajući svoje prihode. Tokom sezone su najbolje radili trgovački lanci, fast fudovi, plaže su bile polu prazne i privatni smještaj. Praktično sa elitne turističke destinacije dolazimo na nivo sindikalnog turizma, tako da ova povećanja negativno utiču na turistički potencijal", istakao je Milović i dodao da Crna Gora zaostaje.

Vuković je dodao da će se kroz izmjene PDV-a uraditi reforme poreskih stopa, ukinuće se nulte stope PDV-a na isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskih objekata sa pet i više zvjezdica, energetskog objekta za prozvodnju struje jače od 10 megavata...

"Kroz prvu sniženu stopu prepoznati su proizvodi koji direktno utiču na standard građana, čije će se oporezivanje vršiti po stopi od sedam odsto. Kroz drugu sniženu stopu vrši se ujednačavanje stope PDV-a na smještaj, usluge pripremanja i usluživanje hrane i pića, osim alkoholnih pića, gaziranih, negaziranih sa dodatkom šećera i kafe. Uvodi se snižena stopa za frizerske usluge", naveo je Vuković i dodao da mjere ne donose brzo, da nemaju veze sa predstojećim izborima, te da su o svim koracima promisili.

Kroz izmjene PDV-a Vlada planira uvesti srednju stopu PDV-a od 15 odsto, čime se stopa poreza sa sadašnjih sedam na 15 odsto povećava za hotelske usluge, knjige i publikacije, na autorska prava, na usluge iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti, na ulaznice za bioskop, pozirište, utakmice, koncerte, na korišćenje sportskih objekata, na solarne panele i na usluge u marinama.

Vuković je naveo i da turistička privreda nije snizila cijene, iako su prije nekoliko godina dobili poreske olakšice. Dodao je da se oslobađaju od poreza na dobit kompanije koje ulažu novac od dobiti, u poljoprivredne projekte ali i onima koji ulažu u druge subjekte u ovom sektoru, tako što im se porez umanjuje na osnovu uloženog novca.

Uvažiti stav Centralne banke

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je istakao da se predlažu zakoni za fiskalnu strategiju, iako taj dokument još nije usvojen. Dodao je i da je Centralna banka tek danas mišljenje na fiskalnu strategiju pa bi trebalo i njihovo mišljenje uvažiti, a ne žuriti pred lokalne izbore.

"Spajić je u januaru najavio da će izmjene PDV-a biti kozmetičke, radi usklađivanja sa EU direktivama. Šta mi imamo danas? Predložite povećanje stope PDV-a za smještaj u turizmu, apartmanima, restoranima, služenje pića i hrane... sa sedam na 15 odsto, to je povećanje veće od 100 odsto. Ovo će da doprinese povećanju cijena i inflacije, koje je već neizdrživo a premijer je prije osam mjeseci rekao da neće biti povećanja", naveo je Konatar i dodao da će ove greške plaćati građani.

Predsjednik Odbora Boris Mugoša je naveo da se značajno uvećava porez, te da mu nije jasno ko je smislio povećanje cijena ulaznica za bioskop, utakmice, za internet kupovinu i turizam, i da je ovaj korak bez ekonomske logike.

"Zašto smo išli na korigovanje stopa PDV-a bez analiza? Nelikvidnost je velika, da ne radimo mjere da mali propadaju, da veliki postaju veći i zašto ovako brzo? Rekli ste biće, ali niste rekli kako će biti", istakao je Mugoša i dodao da podržava olakšice za reinvestiranje u poljoprivredu.

Potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović je dodao da za hotele sa četiri ili pet zvjezdica, 80 odsto prometa čini smještaj, te da će veći PDV na promet negativno uticati na njihovu konkurentnost.

"Na neki način kažnjavamo sektor turizma i nisam siguran da će to dugoročno pomoći ekonomiji. Svaka korekcija ide na štetu privrednika jer ugovore sa turoperatorima za narednu godinu, ne mogu mijenjati", istakao je Vujović.

Iz Demokratske Crne Gore su pojasnili da turistička privreda stagnira zbog decenijskog nečinjenja, te da se do sada oporavila od krize izazvane koronavirusom.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Dražen Petrić je kazao da je turistička sezona po podacima bila bolja nego 2023., ali da i dalje ima prostora za poboljšanje. Istakao je i da je Spajić u januaru govorio da nema povećanja opšte stope PDV-a. Komentarišući podatak da 60 odsto domaćih građana ne može da priušti ljetovanje, Petrić je naveo da će nakon uvećanja plata, i oni to sebi moći da priušte.

"Smanjenje opterećenja na zaposlene se odnosi i na one na primorju, pa će i zarade biti veće. Radi se o setu zakona, setu reformi, kojima se neće poremetiti konkurentnost privrede", istakao je on i dodao da se ovi zakoni moraju posmatrati povezano.

Njegov kolega iz PES-a Tonći Janović je dodao da stanje u turizmu nije dobro te da se radi o naslijeđenim problemima, ali i da se javne finansije neće ugroziti.

Oporezuju građane, a ne kladionice

Ministar Vuković je pojasnio da se usvojenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, između ostalog planirano širenje poreskog obuhvata, odnosno na prihode od igara na sreću, video igara i prihode ostvarene preko interneta. Porez na dohodak od prihoda preko interneta i video igara oporezuje po godišnjoj stopi od 15 odsto a pri svakoj isplati dobitka od igara na sreću 15 odsto.

"U okviru prihoda o samostalnoj djelatnosti predlaže se da se poresko oslobođenje za one koji otpočnu obavljanje djelatnosti u privredno nerazvijenim opštinama, može koristiti pored može koristiti u sektorima primarne proizvodnje, poljoprivrede i ribarstva. Želimo da podstaknemo poljoprivrednu proizvodnju u nedovoljno razvijenim opštinama", naveo je Vuković.

Iz resora finansija su ranije saopštili da žele jednak i pravičan sistem oporezivanja.

Lucija Anđelić Kukuljac iz Udruženja za priređivača igara na sreću "Montenegrobet", navela je da se predloženim koracima ne oporezuju kladionice, nego građani.

"Nedavno je pokrenuta građanska inicijativa koju je podržalo 20.000 građana za tri dana. Sam predlog zakona je neprimjenjiv i nepravedan. Neprimjenjiv je jer u smislu zemaljskih kladionica, generalno se ne mogu legitimisati dobitnici, jer zaposleni nemaju zakonska ovlašćenja da provjere lične karte. Kada su u pitanju kazino i slot mašine, gotovo je nemoguće pratiti sve dobitke na dnevnom nivou, ta mogućnost ne postoji. Nepravedno je jer nam tada ostaje samo sportsko klađenje onlajn koje će se oporezivati, samim tim će se i smanjiti sportsko klađenje. Povećaće se i znatno nelegalni sajtovi, koji su i danas dostupni i koji ne uspijevaju da se riješe 20 godina", navela je ona i dodala da će igrači preći na strane nelegalne sajtove, a ne one registrovane u Crnoj Gori, te da država tada uopšte neće moći da naplati poreze.

Dodala je da dobitak i isplata nije isto, jer se dobitak realno gleda na rok od šest mjeseci i procjenjuje da li je igrač u plusu.

"Nama 41 odsto igrača ima male dobitke, a samo 1,1 odsto ima godišnji pojedinačni dobitak preko 1.000 eura, dok 0,4 ima dobitak preko 2.000 eura. Svakako da treba da se oporezuju ali da se postavi stopa od koje će se to raditi, recimo 2.000 eura. Postoje stvarni dobici ali oni čine jedan odsto igrača", istakla je Anđelić Kukuljac.

Vujović je dodao da je privrednicima problematično jer im šteti budžetima, te da tvrde da će se primjenom mjere više izgubiti nego dobiti.

"Postoji kolizija između Zakona o dohotku fizičkih lica i Zakonu o igrama na sreću. Kod različitih oblika igara na sreću se dešava da igrač dobitak na jednu, preusmjeri na drugu igru, stoga je veliki tehnički problem kako izračunati ukupan iznos uloženih sredstava. U igrama na sreću dobitak se vezuje za događaj, dok u Zakonu od dohotku fizičkih lica predstavlja oporezivi dohodak, umanjen za iznos prenosog gubitka. Nemogućnost obračuna se javlja usljed nejasne definicije šta se smatra ulogom", naveo je on i dodao da postoji opasnost od rasta sive ekonomije i da apeluju da se zakon vrati na nivo stručne rasprave i nađe pravi model.

Đurović je dodao da se nelogičnost stvara kada se čuju obje strane, te da je možda bilo bolje oporezovati direktno kladionice nego građane.

Vuković je pojasnio da su već imali više sastanaka sa priređivačima, da oni već plaćaju poreze, te da se ovim koracima ide dalje u uređenju igara na sreću, odnosno poštuju mjere Svjetske banke. Istakao je i da će se amandmanski djelovati, pa će se oporezovati oni koji zarade više od 300 eura.

"Ovdje govorim o MANIVAL-u, vrlo je važno tu da se detektuju sva lica. Mi idemo ka tome da uvedemo SEP-u. Kada je bila fiskalizacija, svi su bili u obavezi da to učine. ", naveo je Vuković.

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Jovana Nišavić je navela da su amandmanski djelovali nakon razgovora sa priređivačima, te da konačni dobitak oporezuju tek kada se isplaćuje korisniku. Pojasnila je i da će se Koordinaciono tijelo pozabaviti sivom ekonomijom ovog sektora.

Mugoša je istakao da mu nije jasno da li će novac uplaćivati igrač ili priređivač i kada, te da ne zna da li je rješenje zaokruženo

DPS vjeruje da će biti još rebalansa

Rekonstrukcijom Vlade 23. jula, dio izvršne vlasti su postale Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, kao i Bošnjačka stranka. Rekonstruisana vlada ima 32 člana od čega 26 ministarstava, sedam potpredsjednika od kojih su dva istovremeno i ministri.

Vuković je pojasnio je da je rebalans budžeta predložen radi usaglašavanja sa novom državnom upravom, uravnoteženja budžeta, korekcija kod kapitalnog budžeta...

"Kontinuirano snažan rast tokom 2024. godine i značajn rasta prihoda iznad plana, uslovili su potrebu revidiranja procjena postavljenih u Zakonu o budžetu. Predloženim rebalansom ukupni prihodi su veći za 55,4 miliona eura, izvršena je revizija procjene ostvarenja naplate prihoda budžeta u odnosu na porez na dobit pravni lica, čija je naplata premašila godišnji plan u aprilu. Sa druge strane, donacije su uvećane za 15 miliona eura, dok su prihodi od kapitala planirani na 13 miliona eura, shodno očekivanim uplatama po osnovu raspodjele dividende od državnih kompanija. Rashodi su uvećani za 56,7 miliona, od čega uvećanje zarada 20,8 miliona dominatno za oblast prosvjete, obezbjeđenje nedostajućih sredstava za isplate subvencija poslodavaca koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom 14 miliona, nedostajući novac za kamate 10,3 miliona i 10 miliona po osnovu naslijeđenih obaveza za bivše zaposlene "Radoje Dakić"... Planirani deficit je 237 miliona eura", istakao je Vuković i dodao da je 60 odsto Kapitalnog budžeta realizovano 60 odsto od plana.

Vuković je dodao i da ovu godinu obilježava rast privrede.

Konatar je kazao da je predloženo da se rasprava o rebalansu budžeta objedini sa ostalim tačkama dnevnog reda, ali da se to ne može učiniti te da se Zakonom izmjene zakona o doprinosa na obavezno socijalno opsiguranje, kako tvrdi, prelazi crvena linija dugoročne stabilnosti javnih finansija.

"Zakon o otpisu kamate na dospjele kamatne obaveze, tu moramo da vidimo jer se radi o preko 100 miliona eura kamata koje treba da otpišemo. Ne možemo to sabiti da o tome ne razgovaramo. Suština rebalansa je rekonstrukcija Vlade, a njime je jedna stvar slikovita - povećavaju se tekući izdaci budžeta i umanjuje Kapitalni budžet. Mi imamo glomaznu Vladu, mislim da je druga po brojnosti u svijetu", kazao je Kontar i da je dobro što je naplata prihoda 50 miliona eura veća od planirane, ali da spori kako se taj novac planira potrošiti.

Iz opozicionog DPS-a su kazali da su u posljednje godine jedino uvećana zapošljavanja, ministarstava, brojevi sekretara... Tvrde da su sada veći nameti, dok je inflacija već pojela povećanje plata. Pojasnio je da su prihodi od PDV-a zadnjih godina veći zbog veće lične potrošnje, stranaca u Crnoj Gori...

"Mislim da rebalans neće biti posljednji ove godine, mislim da ćemo imati potrebu za još jednim. Obećanje Spajića je bilo da će stope rasta biti više, da će standard porast, da će se inflacija smanjiti. Danas imamo potpuno drugačiji izgled ekonomije iako se pokušava predstaviti da smo ostvarili veće prihode", kazao je Milović.

Mugoša je naveo da je izostala i reforma javne uprave, da se broj zaposlenih uvećao sa 50.000 na 80.000 u posljednje četiri godine, da su uvećani rashodi u odnosu na prihode, te da se sada umanjuje i kapitalni budžet

"Polako svodimo ekonomiju na PDV, ukidamo sve druge važne prihode, vrlo sam zabrinut na taj tretman naše ranjive ekonomije. Mi ništa ne radimo da smanjimo diskrecionu potrošnju. Zašto se sve obaveze moraju vraćati novim zaduženjima?", pitao je on.

Poslanik NSD-a Dejan Đurović se takođe usprotivio objedinjenoj raspravi o ovim tačkama. Istakao je da je se sada žanju rezultati koje posijao DPS i da je Crna Gora danas zato tu gdje je.

Petrić je naveo da je opozicija do sada iznijela mnoge kritike i predviđanja, ali da novih zaduženja nije bilo, ni prodaje EPCG te da se očekuje stopa rasta ekonomije u 2025. Naglasio je i da Crna Gora trenutno ima fiskalnu održivost.

Poslanica Demokrata Zdenka Popović je istakla da je riječ o tehničkom usaglašavanju budžeta, te da je brojke govore za sebe, dok je Slađana Kaluđerović iz Socijalistične narodne partije (SNP), dodala da je raduje uvećanje plata, posebno za sektor prosvjete.

( Mirko Kotlaš )