Većina primjedbi s javne rasprave o Nacrtu fiskalne strategije odbijena

Ministarstvo finansija u okviru javne rasprave o Nacrtu fiskalne strategije prihvatilo je predlog izdavača dnevne štampe da se zadrži stopa PDV-a od sedam odsto na dnevnu štampu, zatim predlog Američke privredne komore da se u ovaj dokument uvrsti poglavlje relevantnih makroekonomskih i fiskalnih rizika, kao i predlog Savjeta za konkurentnost da se prilikom omogućavanja elektronske registracije firme omogući plaćanje naknade za registraciju elektronskim putem.

To je navedeno u Izvještaju s javne rasprave o ovom nacrtu fiskalne strategije koji je juče objavio resor ministra Novice Vukovića.

Ključni zahtjevi koji su od Vlade traženi da se utvrdi minimalna zarada od 700 eura, da se odustane od akcize na mirna vina, da se ne uvodi jedinstvena stopa od 15 odsto na usluge pripremanja hrane i pića u ugostiteljskim i hotelijerskim objektima, te da se ne uvodi obaveza da se prihodi od igara na sreću oporezuju pri svakoj isplati dobitka po stopi od 15 odsto nijesu prihvaćeni.

Vlada je sredinom prošlog mjeseca utvrdila set predloga zakona koji su potrebni za sprovođenje mjera iz Fiskalne strategije i uputila ih u skupštinsku proceduru prije usvajanja konačnog Predloga Fiskalne strategije.

Primjedbe na Nacrt fiskalne strategije dostavili su Unija slobodnih sindikata, Privredna komora Crne Gore, Američka privredna komora, Savjet stranih investitora, Savjet za konkurentnost, više priređivača igara na sreću, Advokatska komora Crne Gore, Udruženje hotelijera, domaći proizvođači vina, Fidelity counsalting, NVO Institut Alternativa...

Vlada planira uvođenje dvije minimalne zarade od 600 eura za srednjoškolce i 800 eura za visokoškolce od 1. oktobra, a zahtjev da minimalac bude 700 eura nije joj prihvatljiv jer smatra da bi to ugrozilo poslovanje dijela poslodavaca.

“Dvije minimalne zarade mjera su kompromisa, ostvarenog s predstavnicima udruženja poslodavaca, postignutog u okviru vođenog socijalnog dijaloga, kako bi se zaštitili prije svega, mikro i mali privrednici i privrednici koji u strukturi zaposlenih imaju isključivo zaposlene koji primaju minimalnu zaradu, a kakvih je najviše u sjevernom regionu Crne Gore. Istovremeno, minimalna zarada koja zavisi od stepena kvalifikacije obrazovanja štiti zaposlene s visokim stepenom kvalifikacije obrazovanja koji trenutno u Crnoj Gori primaju minimalnu zaradu od 450 eura kao npr. nekvalifikovani radnik”, pojašnjeno je u Izvještaju Ministarstva finasija.

Milionski troškovi za advokate

Predlog Advokatske komore, piše u izvještaju, je da se iz povećanja minimalne zarade za visokoškolce izuzme povećanje minimalne zarade za pripravnike koji imaju VI i veći nivo kvalifikacije obrazovanja i koji po prvi put zasnivaju radni odnos, s akcentom na advokatske pripravnike, čiji pripravnički staž, po zakonu, traje tri godine.

“Da bi advokatski pripravnik stekao uslov da polaže pravosudni ispit, a zatim advokatski ispit, te posljedično tome stekne zvanje advokata i bude upisan u Advokatsku komoru, neophodan uslov za polaganje pravosudnog ispita je da kandidat ima završen pripravnički staž u trajanju od tri godine kod advokata, ili u trajanju od četiri godine kod nekog pravnog lica, radeći na pravnim poslovima. Naša sugestija bi se odnosila na visinu zarade visokoškolaca koji odrađuju pripravnički staž tj. advokatskih pripravnika, gdje pripravnički staž traje tri godine iz razloga što bi njihovo angažovanje predstavljalo ogroman teret za advokata da tokom tri godine neprekidno mjesečno izdvaja 930 eura, na bruto zaradu jednog advokatskog pripravnika, obrazloženje je Advokatske komore.

Iz ove organizacije navode da je logično očekivati da će advokati koji angažuju pripravnike, ili drastično smanjiti broj istih, ili pribjeći zapošljavanju već formiranih obučenih pravnika iz razloga ekonomičnosti, jer za sličan mjesečni trošak zarade advokati će angažovati zaposlene koji već imaju pravno znanje, pa će mogućnost da osoba ostvari pripravnički rad kod advokata biti direktno smanjena, te samim tim smanjen i broj pripravnika.

“Ovako formulisana norma navodi na zaključak da će sva lica sa VI i većim nivoom stručne kvalifikacije imati pravo na minimalnu neto zaradu od 800 eura, odnosno na 924,90 eura bruto, što je povećanje izdataka za advokata kao poslodavca prema licima s pomenutom stručnom spremom i advokatskim pripravnicima predstavlja uvećanje u iznosu od 359,30 eura prema jednom licu na mjesečnom nivou. Kod ovakvog stanja stvari ukazujemo da advokati i advokatske kancelarije zapošljavaju isključivo visokokvalifikovani kadar, pa će se navedenom fiskalnom strategijom značajno uvećati rashodi kako advokata tako i advokatskih kancelarija, na oko tri miliona na godišnjem nivou isključivo u okviru Advokatske komore, što će predstavljati značajno opterećenje za advokate i advokatske kancelarije”, naglasili su iz Advokatse komore.

Na vrijeme uključiti privredu u radne grupe

Iz Američke privredne komore su naveli da prilikom izrade ili izmjene dokumenata od značaja za poslovni ambijent, neophodno je blagovremeno uključivanje poslovne zajednice što podrazumijeva učešće predstavnika privrede u odgovarajućim radnim grupama zaduženim za izradu ili izmjenu istih, ili mogućnost da se daju komentari na prve draftove dokumenata koji su rezultat rada radnih grupa.

“lako cijenimo održavanje javne rasprave kao instrumenta dijaloga, Američka privredna komora se zalaže za mnogo ranije uključivanje poslovne zajednice koje je i ovom prilikom izostalo. Blagovremeno uključivanje bi povećalo kvalitet fiskalne strategije i omogućilo njenu kvalitetniju primjenu. Ujedno, poslovna zajednica bi imala priliku da ranije sagleda sve planirane izmjene i pripremi se za njihovu implementaciju, što dodatno povećava predvidivost poslovnog ambijenta”, naveli su iz ove ogranizacije.

Ministarstvo finasija u odgovoru Američkoj privrednoj komori je pojasnilo da su proces pripreme Fiskalne strategije počeli u februara ove godine.

“Krajem februara pozvana je zainteresovana javnost da dostavi predloge i sugestije za izradu ovog dokumenta. Poziv je trajao tri nedjelje i u tom procesu Ministarstvo finansija nije dobilo predloge i sugestije od zainteresovanih strana”, navodi Ministarstvo finansija.

Vlada treba da utvrdi Predlog fiskalne strategije i da ga uputi Skupštini na usvajanje.

Pojedini hotelijeri se već preregistrovali u privatni smještaj

Iz Udruženja hotelijera su naveli da je povećanje poreske stope sa sedam na 21 odsto na usluge pripremanja hrane i pića u hotelima od 1. januara ove godine već rezultiralo preregistracijom pojedinih hotela u privatni smještaj, a kategorizacijom njihovih restorana kao zasebnih poslovnih jedinica.

“Takođe, jedan dio hotela nije ni podnio zahtjeve za produženje odobrenja za rad u ovoj godini. Do ovog trenutka, ne postoje tačni podaci, a samim tim ni analiza negativnog efekta takve odluke”, ukazali su hotelijeri u svojim primjedbama.

Priređivači igara na sreću su naveli da Ministarstvo finansija predlaže poresku stopu na prihode ostvarene od igara na sreću koja je u saglasnosti s poreskim stopama iz ostalih izvora prihoda, te su mišljenja da ne treba izdvajati poresku stopu za dobitke od igara na sreću od ostalih stopa iz Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

“Analizom uporedne prakse i efikasnosti primjene zakona predloženo je da oporezivanje dobitaka od igara na sreću funkcioniše po principu poreza po odbitku. Na taj način će biti obezbijeđena efikasna naplata poreskih prihoda, ali će biti i zaštićeni i dobitnici od igara na sreću na način da nemaju obavezu da podnose poresku prijavu i iz ukupnog dobitka plaćaju porez”, stav je Ministarstva finansija.

Moguće favorizovanje srednjoškolaca

Iz Savjeta stranih investitora su naveli da će zbog uvođenja dvije minimalne zarade poslodavci možda imati tendenciju da zbog ovog rješenja i novih troškova favorizuju srednju stručnu spremu kao potrebne kvalifikacije umjesto visoke stručne spreme.

“Postoji mogućnost uvođenja trenda umanjivanja kompleksnosti određenih poslova što može dovesti do pada stručnosti na kompleksnijim pozicijama, ili da ljudi sa završenim fakultetom masovno prihvataju mjesta sa srednjom školom, što može uticati na motivaciju za dodatnim obrazovanjem nacije”, stav je Savjeta stranih investitora.

Iz Ministarstva finasija navode da se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa članom 5 stav 1 tačka 9 Zakona o radu kod poslodavca utvrđuje unutrašnja organizacija, radna mjesta, posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa (kompetencije, znanje, vještne i radno iskustvo, kvalifikacija nivoa obrazovanja, odnosno stručna kvalifikacija...) i da prilikom zasnivanja radnog odnosa lice treba da ispuni posebne uslove za radno mjesto koje se traži ovim aktom, a da je u dijelu kontrolisanja primjene mjera i zakonskih rješenja, svakako aktivna inspekcija rada, kako bi se mogle provjeriti i suzbiti eventualne nepravilnosti.

( Marija Mirjačić )