Žrtve nijesu imale vremena da nađu sklonište
Desetine mrtvih u ruskom napadu na vojni institut u ukrajinskom gradu Poltava, vlast u Kijevu na meti kritika da ne čini dovoljno da zaštiti vojne objekte
Najmanje 51 osoba je poginula, a 235 ih je povrijeđeno u jučerašnjem ruskom napadu na vojni institut u ukrajinskom centralnom gradu Poltavi. Napad, koji je izveden sa dva balistička projektila, izazvao je bijes na ukrajinskim društvenim mrežama nakon što su se pojavili nepotvrđeni izvještaji da je cilj bila vojna ceremonija koja se održavala na otvorenom. Mnogi korisnici društvenih mreža okrivili su neodgovorno ponašanje zvaničnika koji su dozvolili da se događaj održi uprkos prijetnji od ruskih napada.
Na fotografijama objavljenim na društvenim mrežama vide se tijela nekoliko mladih muškaraca na tlu, prekrivenih prašinom i ruševinama. Ukoliko broj žrtava bude potvrđen to će biti najsmrtonosniji pojedinačni ruski napad na Ukrajinu ove godine.
“Ruski ološ će definitivno odgovrati za ovaj napad”, objavio je predsjednik Volodimir Zelenski na aplikaciji Telegram. Naložio je potpunu i brzu istragu, rekavši da je napad oštetio zgradu Vojnog instituta za komunikacije.
Zvaničnici nijesu odmah otkrili identitet žrtava, ali ukrajinski vojni blogeri sugerisali su da bi neki mogli biti kadeti ili mobilisani muškarci koji su prolazili obuku. Kasnije sinoć, ukrajinske kopnene snage saopštile su da su u napadu na Institut u Poltavi poginuli pripadnici vojske. U saopštenju na Telegramu navodi se da je u toku istraga kako bi se utvrdilo da li je učinjeno dovoljno da se zaštite osoblje u obrazovnoj ustanovi pogođenoj raketom. Dodali su da će mjere bezbjednosti u vojnim objektima biti pojačane.
Marija Bezugla, poslanica koja redovno kritikuje vojno rukovodstvo zemlje, optužila je visoke zvaničnike da ugrožavaju vojnike dopuštanjem ovakvih događaja. “Ove tragedije se stalno ponavljaju. Kada će to prestati?” napisala je na Telegramu.
Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da je upotreba balističkih raketa - koje pogađaju ciljeve stotinama kilometara udaljene u nekoliko minuta nakon lansiranja - značila da su žrtve imale malo vremena da potraže zaklon nakon što se oglasila uzbuna za vazdušnu opasnost.
Portparol Ministarstva odbrane Dmitro Lazutkin rekao je na nacionalnoj televiziji da su nastava u institutu bila u toku u trenutku napada. Rekao je da su se sirene oglasile u 09:08 po lokalnom vremenu, nakon čega su se ljudi uputili u sklonište.
“Nekoliko minuta nakon alarma, začule su se eksplozije”, rekao je on, dodajući da u tom trenutku nijesu bile u toku nikakve parade.
“Ovo je šokantna tragedija za cijelu Ukrajinu. Neprijatelj je pogodio obrazovnu instituciju i bolnicu”, napisala je prva dama Ukrajine, Olena Zelenska, na mreži X.
Pojedini Ukrajinci su ostavljali poruke na Fejsbuk stranici instituta tražeći informacije o svojim voljenima.
“Jedna od zgrada instituta je djelimično uništena, a mnogi ljudi su se našli zarobljeni pod ruševinama”, saopštilo je ministarstvo odbrane na Telegramu.
Rusija je intenzivirala svoje napade raketama i dronovima na Ukrajinu dvije i po godine nakon početka invazije.
Prošle nedjelje Ukrajina je bila pogođena najtežim bombardovanjem do sada, a u ponedjeljak su balističke i krstareće rakete pogodile Kijev, uzrokujući velike eksplozije.
Ukrajina je takođe napala Rusiju sa više od 158 dronova tokom vikenda, oštetivši rafineriju nafte blizu Moskve i elektranu.
Borbe su se intenzivirale tokom prošlog mjeseca, s ruskim snagama koje napreduju u istočnom dijelu Ukrajine, dok su trupe Kijeva izvele svoj prvi veliki prekogranični napad u Rusiju. Moskva je obećala da će uzvratiti na upad u region Kursk.
Zelenski je i juče ponovio svoje zahtjeve za više zapadnih sistema protivvazdušne odbrane i pozvao saveznike da dozvole upotrebu oružja dugog dometa za napade dublje u rusku teritoriju kako bi zaštitili Ukrajinu.
“Stalno govorimo svima u svijetu koji imaju moć da zaustave ovaj teror: sistemi protivvazdušne odbrane i rakete su potrebni u Ukrajini, a ne negdje u nekom skladištu. Napadi dugog dometa koji nas mogu zaštititi od ruskog terora su potrebni sada, a ne kasnije. Nažalost, svaki dan kašnjenja znači gubitak života”.
( N.B. )