Kad nema vođe na lokalu, zovu "imena" u pomoć: Zašto su visoki državni funkcioneri na listama za lokalne izbore

To što partije stavljaju na liste za lokalne izbore ljude koje javnost prepoznaje po funkcijama s državnog nivoa, govori i o nedostatku stranačke infrastrukture na lokalu, koja bi, ako je stvarno jaka, morala da proizvede kadar dovoljno poznat i sposoban da napravi dobar izborni rezultat.

Tim riječima sociolog i programski direktor nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović, komentariše to što će na listama pojedinih stranaka, odnosno koalicija za predstojeće izbore u Podgorici biti i ministri, koji ne mogu stupiti na pozicije u lokalnoj vlasti (zbog nespojivosti funkcija), osim u slučaju da napuste državne fotelje.

Ovo nije prvi slučaj da politički akteri na taj način kroje liste, jer se to dešavalo u više navrata prethodnih godina, tokom različitih izbornih ciklusa na lokalnom nivou. To su, između ostalih, radili Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) 2018. godine na izborima u Podgorici, Građanski pokret (GP) URA i Socijalistička narodna partija (SNP) 2022, takođe na izborima u glavnom gradu, Bošnjačka stranka (BS) 2014. na izborima u Rožajama...

Takvu listu, na kojoj će biti više ministara, predali su sinoć Izbornoj komisiji glavnog grada Pokret Evropa sad (PES) i Demokratska Crna Gora (Demokrate), koji će zajedno nastupiti na izborima zakazanim za 29. septembar. Na spisku njihovih kandidata za odbornike su ministar policije Danilo Šaranović (Demokrate), ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (PES), ministar pravde Bojan Božović (PES), ministar zdravlja Vojislav Šimun (PES), ministar pomorstva Filip Radulović, dok je nosilac liste, koji nije na njoj, ministar energetike Saša Mujović (PES).

Podsjećajući da nema formalno-pravnih prepreka da funkcioneri izvršne vlasti budu na lokalnim listama i da je to davno uspostavljena praksa, Đukanović ocjenjuje da to ima dobrih i loših strana, “zavisno iz kog se ugla gleda”.

Navodi da je za partije ta praksa dobra, jer, kaže, one tako dobijaju na vidljivosti i ubjedljivosti kampanje, a što, dodaje, posljedično može voditi i većoj motivisanosti građana da glasaju, “pošto se tako simbolički daje veći značaj lokalnim izborima”.

S druge strane, ta praksa se, prema njegovim riječima, može gledati i kao dio mozaika funkcionerskih kampanja, kad se svjesno koriste državne funkcije radi sticanja partijskih poena, tj. za uskostranačke interese.

“Ministri, ukoliko su zaista posvećeni svom poslu, imaju dovoljno obaveza iz domena javnog interesa, a ovim se odvlače od toga. Uz to, takvim angažovanjem gubi se percepcija njihove nepristrasnosti i profesionalnog obavljanja funkcije za dobrobit svih građana. Takođe, a o tome se i ponajmanje misli u partijama - ovim se sužava prostor za promociju i djelovanje lokalnih lidera, koji bi trebalo da se istaknu rješenjima za lokalni nivo”, rekao je Đukanović “Vijestima”.

Upitan da li bi partije trebalo da se na lokalu “diče” rezultatima nekih drugih ljudi a ne ministara, koji se bave pitanjima s državnog nivoa, sagovornik odgovara da bi za građane bila najbolja varijanta kad bi se lokalne stranke određivale i vodile na tom nivou. Međutim, napominje da je slučaj Podgorice specifičan iz više razloga, počev od toga, kaže, da više od četvrtine birača živi u njoj i da ona predstavlja najreprezentativniji uzorak za rejting partija na državnom nivou, “zbog čega uvijek ima posebnu pažnju”.

“To što za lokalne izbore partije kandiduju ljude koji su po svom radu prepoznati na državnom nivou, ukazuje i na nedostatak partijske infrastrukture na lokalnom nivou, koja će, ukoliko je zaista dovoljno jaka, moći da proizvede lica koja su dovoljno prepoznata i kapacitirana da ostvare dobar rezultat na izborima”, poručuje Đukanović.

“Vijesti” su pitale PES i Demokrate zbog čega se na njihovoj listi nalaze ministri ako ne mogu biti na gradskim funkcijama sem ukoliko podnesu ostavke u Vladi, te misle li da time dovode birače u zabludu.

Iz PES-a nisu odgovorili na upit koji im je poslat mejlom, ali je Saša Mujović sinoć, nakon predaje liste, rekao, odgovarajući na pitanje novinara “Vijesti”, da je on nosilac “ne da bi sjedio na dvije stolice, već da bi postao gradonačelnik”.

“Naša želja je da pokažemo jedinstvo, da su ministri podržali ideju da Podgorica bude bolja. Oni će se vratiti na ministarske funkcije, ali šaljemo poruku da su zainteresovani”, poručio je.

Iz Demokrata su “Vijestima” odgovorili da nije ni prvi, ni posljednji put da se na listi nađu kandidati koji obavljaju i druge funkcije, te da se to desilo nebrojeno puta.

“Potpuno je prirodno da se neko ko je bio zamjenik gradonačelnice (Šaranović), nosilac aktivnosti Demokrata u Podgorici i nosilac lokalne izborne liste Demokrata, nađe na listi, jer je ministar ujedno i partijski funkcioner. S druge strane, brojni drugi funkcioneri s državnog nivoa nijesu na listi, već su ustupili mjesta drugim kandidatima”, rekao je portparol Demokrata Mitar Paunović.

On je dodao da nije logično da “nosilac izborne liste bude predsjednik države”.

“Što se, nakon Mila Đukanovića, ponovilo i Jakovu Milatoviću”, naveo je Paunović.

Formalno-pravno, saglasno Zakonu o izboru odbornika i poslanika, nosilac je lice navedeno u nazivu liste.

Milatovićevo ime je u nazivu liste “Za bolju Podgoricu”, koju čine njemu blizak Pokret za Podgoricu (PzPG), Građanski pokret (GP) URA i Pokret za promjene (PzP), a čiji je nosilac funkcioner GP URA Luka Rakčević. Šef države nije odgovorio na pitanja “Vijesti” o tome zašto je njegovo ime u nazivu ako ne može, sem u slučaju ostavke, biti na gradskim funkcijama, te smatra li da tako obmanjuje građane.

U nazivu liste BS-a je ime lidera te partije, odnosno potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Petar Đukanović kaže da je dio koalicije “Za bolju Podgoricu” Milatoviću blizak PzPG, i da se čini da je dio dogovora da “svako ponešto uloži”, a da je ulog predsjednika - njegovo ime iza liste. Ocjenjuje da birači tu “teško da mogu imati ‘zabluda’, jer je svima jasno da predsjednik neće s državnog ići na lokalno nivo”.

“Već da se radi o političkoj podršci u promotivne svrhe, za razliku od slučajeva kad liste nose ime kandidata na listi, koje, u konačnom, ni nema namjeru da preuzme funkciju koja ga možda može sljedovati. To je, nažalost, nešto što je još pitanje lične i političke odgovornosti tih ljudi, a o čemu bi upravo birači trebalo da sude”, konstatuje sagovornik.

Sinoć je istekao rok za predaju lista za izbore u glavnom gradu, a do sada je potvrđeno njih šest - pokreta “Naprijed”, Evropskog saveza, doskorašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, Stranke evropskog progresa bivšeg premijera Duška Markovića, Milatovićeve koalicije, te lista Crnogorske građanske akcije.

Predato je još sedam lista, o čijem potvrđivanju tek treba da se odlučuje. To su liste Preokreta, Crnogorske evropske partije, DPS-a, Pokreta podstanara, Bošnjačke stranke, koalicije PES-Demokrate, kao i lista koju predvode stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta - “Za budućnost Podgorice”.

Na izborima neće učestvovati albanske partije.

Đukanović: Bilo je transfera s visokih državnih funkcija na lokalne

Na pitanje ombanjuju li partije birače ako na listu stavljaju ljude za koje je izgledno da neće biti na funkcijama na lokalu, Đukanović odgovara da ne mora nužno da znači da ti ljudi neće preuzeti funkcije u opštinama ako budu u mogućnosti.

Podsjeća da je bilo primjera da je “lokal-patriotizam prevagnuo” u nekim slučajevima.

“Stoga, u periodu kad je ASK (Agencija za sprečavanje korupcije) te funkcije smatrao nespojivim, imali smo veliki broj ostavki na poslaničkim funkcijama, čak i od nekih prepoznatljivih profila, kako bi ti ljudi mogli preuzeti ili nastaviti vođenje opština”, navodi programski direktor CGO-a.

( Nikola Dragaš )