Pobjeda AfD-a na izborima uzdrmala njemačku politiku

U posljednjim godinama bilo je mnogo izbornih uspjeha ekstremno-desničarskih populista u Europi sa strankama koje su se ne tako davno smatrale neprihvatljivima za većinu glasača, koje su završile prve u mnogim zemljama, ušle u vladu, a ponekad ih čak i vodile.

Međutim, pitanje je da li je uspjeh Alternative za Njemačku (AfD) u nedjelju bio jedan od simboličnijih.

Po prvi put u historiji Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, krajnje desna populistička stranka završila je prva na državnim izborima. I to što se dogodilo 1. septembra, na dan 85. godišnjice otkako je nacistička Njemačka napala Poljsku i pokrenula svjetski rat s genocidnim posljedicama, ima značaj.

Uistinu, pobjeda AfD-a u saveznoj pokrajini Tiringiji u istočnom dijelu Njemačke bila je potpuno očekivana.

Stranka je bila u vodstvu u svim anketama koje su prethodile izborima i uvjerljivo je pobijedila, osvojivši 32,8 posto glasova - gotovo deset postotnih bodova više od drugoplasirane stranke, desno-centrističke Kršćansko-demokratske unije (CDU).

S odazivom od 73 posto, najvišim u tri desetljeća, rezultat se ne može objasniti kao opći nedostatak interesa.

AfD najvjerovatnije neće završiti u vladi pokrajine unatoč uspjehu, budući da su sve druge političke stranke obećale da će izbjeći savez s njom. No, moć AfD-a će otežati formiranje koalicije i može blokirati imenovanja sudaca i ustavne promjene.

Noć je mogla biti i bolja za AfD da je završio na prvom mjestu na drugim pokrajinskim izborima održanim istog dana u susjednoj Saskoj.

Ovdje je CDU, s prednošću od 1,3 postotna boda (31,9 posto naspram 30,6 posto), nadmašio AfD, ali je AfD ipak skočio za tri postotna boda od prethodnih izbora održanih 2019. Istina, bio je to CDU-ov najlošiji izborni rezultat u državi u kojoj je politički dominirao od ponovnog ujedinjenja Njemačke prije 34 godine.

Momentum je očito bio na strani ekstremne desnice.

Nije se, međutim, samo slavilo među pristašama AfD-a. Još jedna populistička organizacija, Savez Sahra Wagenknecht (Bündnis Sahra Wagenknecht, BSW), koja je proizašla iz etablirane krajnje Lijeve stranke početkom 2024., završila na trećem mjestu u obje države (11,8 posto glasova u Saskoj i 15,8 posto u Tiringiji). Ona, kao i AfD, protivi se Europskoj uniji, kao i naoružavanju Ukrajine, ali gaji simpatije prema Kremlju.

Međutim, za razliku od drugih ljevičarskih stranaka na Starom kontinentu, ona je i glasni kritičar povećane imigracije. Unatoč mnogim izraženim sličnostima, neće doći do političkog saveza između krajnjih strana ljevice i desnice. Bar ne sada. BSW će umjesto toga nastojati postati težak koalicijski partner s etabliranim strankama u Saskoj i Tiringiji, iako će biti izazov vidjeti oko čega se mogu dogovoriti i koliko dugo će stvarno moći vladati.

Među tri stranke koje čine saveznu vladu u Berlinu - ljevičarski SPD, Zeleni i liberalni FDP, posljednji nije prešao prag od pet posto u nijednoj od saveznih pokrajina. Zeleni su jedva preživjeli u Saskoj, a nekada moćni SPD će imati predstavništvo u oba doma, iako nije uspio dobiti dvocifrenu podršku ni u ijednoj pokrajini.

S obzirom na to da je do saveznih njemačkih izbora ostala još samo godina, to je alarmantno za koaliciju koja je već opterećena tolikim unutarnjim sukobima.

Može li izdržati još 12 mjeseci?

Dva su načina spasa. Prvi, 22. septembra dolaze treći pokrajinski izbori u Brandenburgu, još jednoj istočnonjemačkoj pokrajini. Ovdje je AfD trenutno na vrhu anketa, ali mu je CDU za petama, a još važnije - i SPD. Ova utrka će biti zanimljiva za pratiti.

Drugi način spasa jeste da će biti onih koji će reći da rezultat ne treba shvaćati previše ozbiljno. Izbori (i nadolazeći u Brandenburgu) održani su u državama bivše Njemačke Demokratske Republike i, iako se ujedinjenje Njemačke dogodilo još 1990., još postoje podjele na istok i zapad, kako u ekonomskom tako i u političkom smislu.

Na istoku, veliki dio biračkog tijela je antizapadnjački nastrojen i ima sklonosti prema autoritarizmu. AfD, kao i BSW, znatno su manje popularni u cijeloj Njemačkoj. Oni sljedeće godine neće preuzeti vlast u Berlinu. Ali za sada će njihov izborni uspjeh imati hladan učinak na politiku u Berlinu. Jesen u Njemačkoj bit će puna tjeskobe.

(slobodnaevropa.org)

( Rikard Jozwiak )