Kriza "Folksvagena" test za njemački ekonomski model

Nakon što je izgubio jeftinu energiju iz Rusije i suočen s neizvjesnošću zbog nekada unosnih trgovinskih veza s Kinom, veliki njemački biznis se sada suočava s kritičnim trenutkom zbog trećeg sastojka svoje dugogodišnje formule za uspjeh - konsenzualnih industrijskih odnosa.

Agencija Rojters piše da su lideri njemačke industrije, sindikati i političari decenijama zajednički tražili i pronalazili sporazum o proizvodnji i radnim odnosima, što je pružalo osnovu za poslijeratni ekonomski razvoj zemlje.

Prijetnja da “Folksvagen” (VW) prvi put zatvori njemačke fabrike direktno testira da li taj model konsenzusa može preživjeti i nastaviti da funkcioniše u globalnom okruženju koje neki smatraju egzistencijalno izazovnim, navodi se u Rojtersovoj analizi.

“Deindustrijalizacija se dešava u Njemačkoj”, rekla je ove nedjelje šefica radničkog savjeta Folksvagena Daniela Kavalo, zahtijevajući rješenja kako bi se osiguralo “da će industrijskih radnih mjesta u Njemačkoj biti i u budućnosti”.

Proizvodnja i dalje čini 27 odsto ukupne zaposlenosti u Njemačkoj - što je manje od 32 odsto prije 20 godina, pokazuju podaci Međunarodne organizacije rada, ali je još uvijek daleko veći udio nego u većini naprednih ekonomija.

Rojters navodi da je oko 120.000 od 200.000 radnika brenda VW zaposleno u Njemačkoj.

Iste konsenzualne strukture za radne odnose koje su godinama donosile industrijski mir i pružale sigurnost radnih mjesta sada će biti korišćene u pregovorima između menadžmenta i sindikata koji počinju sljedeće sedmice.

Ti pregovori se održavaju dok se “Folksvagen” i drugi evropski automobilski giganti, uključujući “Stelantis” i “Reno”, bore s visokim troškovima rada i energije, kao i sve većom konkurencijom jeftinijih azijskih rivala koji šalju sve više automobila u taj region, ističe se u analizi.

Činjenica da predstavnici radnika imaju polovinu glasova u nadzornom odboru VW otežava toj grupi da nametne zatvaranja. Sindikalni lideri žele rješenje putem pregovora, ali menadžment kaže da razmjere izazova znače da nešto mora da se žrtvuje.

“Ako nastavimo ovako, nećemo uspjeti u transformaciji”, rekao je glavni finansijski direktor Arno Antlic radnicima u sjedištu kompanije u Volfsburgu.

“Naša je zajednička odgovornost da poboljšamo ekonomičnost njemačkih pogona”.

“IG Metal” je naveo da bi mogao razmotriti prelazak na četvorodnevnu radnu sedmicu kao alternativu zatvaranjima. Taj potez je uveden 1990-ih i trajao je više od decenije kao dio ranije akcije smanjenja troškova koja je uključivala manje smanjenje plata. “Folksvagen” se nije izjasnio da li bi ovo moglo funkcionisati u današnjem okruženju.

Rojters kao poseban segment navodi ulogu koju bi država trebalo da odigra.

Postoji nedostatak javnih investicija za pomoć u razvoju tržišta, rekao je Olaf Liz, ministar ekonomije Donje Saksonije, gdje se nalaze sjedište “Folksvagena” i većina fabrika pogođenih okončanjem programa sigurnosti radnih mjesta.

Država je takođe drugi najveći akcionar “Folksvagena” i ima dva od 20 mjesta u nadzornom odboru kompanije.

“Ovo stavlja mnoge kompanije, a time i Njemačku kao poslovnu destinaciju, u vrlo tešku situaciju”, rekao je Liz za Rojters.

Ovo nije promaklo koaliciji kancelara Olafa Šolca u Berlinu. “Sve što se odnosi na industrijsku proizvodnju koja odlazi, neće se vratiti”, rekao je Rojtersu izvor iz koalicije.

I ministar ekonomije Robert Habek i ministar finansija Kristijan Lindner priznaju da Njemačka kao poslovna lokacija ima strukturne probleme, ali se ne slažu oko toga šta treba učiniti - čak i u vezi s ulogom električnih vozila (EV) u budućnosti Njemačke.

Dok Habek, iz ekološke stranke Zeleni, kaže da političari moraju ponuditi državne garancije kako bi podržali tranziciju ka EV, Lindner, protržišni slobodni demokrata, ove nedjelje je opisao “fiksaciju” na EV kao grešku i odbacio vladine mjere za pomoć tom sektoru.

Nepopularna Šolcova koalicija, čije su stranke upravo pretrpjele poraz od krajnje desnice na istočnonjemačkim regionalnim izborima, suočava se sa opštim izborima sljedeće godine. Potez “Folksvagena” vrši pritisak na njih da konačno postave jasnu politiku, smatraju neki.

“Ako takav industrijski teškaš zaista mora da pooštri svoj program štednje i zatvori fabrike, to je možda prekasni poziv na buđenje da ekonomske mjere donijete do sada treba značajno pojačati”, rekao je Karsten Brezki, globalni šef makroekonomije u ING korporaciji.

Rojters piše da “Folksvagen” nije usamljen te da je “Tisenkrup”, koji je decenijama izbjegavao veliku restrukturaciju svog čeličnog sektora zbog snažnog otpora radnika, takođe promijenio kurs.

Novi izvršni direktor Miguel Lopez je odustao od strategije prethodnika koji su održavali stabilne odnose s “IG Metalom” kako bi zahtijevao sveobuhvatnu reformu koja je, kako kaže, odavno bila potrebna.

Slično tome, izvršni direktor hemijskog giganta BASF Markus Kamiet rekao je da niz fabrika ima konkurentske poteškoće. “Stoga moramo razmotriti i dalje zatvaranje postrojenja”.

Zasada, međutim, čak i oni koji tvrde da su njemačke firme prekasno uočile trendove u globalnoj ekonomiji da bi brzo reagovale, insistiraju da je prerano proglasiti propast “Deutschland AG” i njegovih industrijskih teškaša.“Potrebne su nam inovativne ideje”, rekla je Kristijan Bener, predsjednica “IG Metala” na nacionalnom nivou. “VW je preživio teške situacije i ranije”.

( A.Š. )