Dok se krade šljunak biće manje vode za primorje

Od puštanja u rad Regionalnog vodovoda 2010. godine počela je i intezivna eksploatacija šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta “Bolje Sestre”, gdje je to najstrožije zabranjeno što je znato uticalo na vodosnabdijevanje crnogorskog primorja.

To su kazali “Vijestima” iz tog preduzeća, uz napomenu da su tim povodom poslali više od 500 upozorenja i dopisa, ali da nije bilo adekvatne reakcije nadležnih državnih organa i institucija.

Pojašnjavajući tvrdnje iz teksta “Slavine suve zbog šljunka i neplanske gradnje” iz jučerašnjeg broja, oni su kao ilustraciju koliko je uticao takav nekontrolisani vid eksploatacije na izdašnost izvorišta “Bolje Sestre” naveli podatak da je ona tokom ljeta 2021. i 2022. godine iznosila samo 265 litara u sekundi vode na prelivnom pragu.

“Jednom riječju da je nastavljena dalja ekspoatacija šljuka i pijeska ovo izvorište bi najvjerovatnije bilo trajno uništeno”, poručili su iz Regionalnog vodovoda.

Problem urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja datira još od kraja šestdesetih i početka sedamdesetih godina. Nagli priliv stanovništva i ubrzani razvoj turizma doveli su do nestašice vode i uvođenja 1972. godine prvih restrikcija. Imajući u vidu da bez urednog vodosnabdijevanja nije moguće razvijati turizam niti obezbijediti životni standard građana na primorju tadašnje rukovodstvo Crne Gore se opredijelio na izgradnju Regionalnog vodovodnog sistema. Koncept je bio da on obezbijedi nedostajuću količinu vode koju ne mogu obezbijediti lokalni vodovodi iz svojih vodoizvorišta, posebno tokom ljetnjih turističkih sezona. Prilikom izbora vodoizvorišta sa kojeg će se napajati Regionalni vodovod na osnovu mišljenja struke Vlada je 2007. godine odlučila da to bude izvorište “Bolje Sestre” koje je po svim mjerenjima raspolagalo sa 2.600 litara u sekundi vode, što je garantovalo uredno vodosnabdijevanje na veoma dug period.

“Nažalost, od puštanja u rad Regionalnog vodovoda 2010. godine započelo se sa intezivnom eksploatacijom šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite izvorišta “Bolje Sestre”, gdje je to najstrožije zabranjeno. I pored brojnih upozorenja i dopisa, preko 500, nije bilo adekvatne reakcije nadležnih državnih organa i institucija”, istakli su iz RV.

Sve naučne studije i analize koje je RV su pokazale da je osnovni uzrok pada izdašnosti nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska.

“Zbog neadekvatnog reagovanja države, RV je krajem 2022. godine poslao oštro upozorenje Vladi i resornom ministarstvu da ne može i neće da snosi odgovornost za nestašicu vode na Crnogorskom primorju koja je posljedica nelegalne eksplotacije i neshvatljivog nereagovanja nadležnih državnih organa i institucija”, kazali su..

Napomenuli su da je Vlada prvi put reagovala početkom 2023. godine, odnosno zabranila dalju eksploataciju šljunka i pijeska, što je bio osnovni preduslov da se započne sa aktivnostima na saniranju posljedica, koje su, kako su naveli, nemjerljive, pa je njihovo saniranje veoma složen, skup i dugoročan proces koji zahtijeva preduzimanje mjera i aktivnosti kako na revitalizaciji izvorišta tako i na obezbijeđenju dodatnih količina vode.

“Očekuje se da RV sam vodi i finansira sve te aktivnosti. Međutim, taj proces ne može da realizuje sam Regionalni vodovod već zahtijeva maksimalnu angažovanost svih nadležnih organa i institucija i punu uključenost naučne zajednice”, poručili su.

Isporuka vode ka primorju zadnjih godina bila je uspješna, naveli su, jer se voda isporučivala u skladu sa zahtjevima lokalnih vodovoda i isporučivala se u znatno većoj količini od ugovorene.

Iako je ovo ljeto bilo jedno od najtoplijih u poslednjih 100 godina a padavina skoro da nije bilo, zahvaljujući zaustavljanju nelegalne eksploatacije i već drugu godinu realizaciji izgradnje pješčane ustave, RV je u datim uslovima imao do sada relativno bolju izdašnost izvorišta “Bolje Sestre” u odnosu na protekle godine.

“Zahvaljujući tome u ovom trenutku Regionalni vodovod isporučuje količinu vode koja je za 180 odsto veća od ugovorene”, zaključili su.

Kako funkcionišu kao jedna cjelina sa lokalnim vodovodima, do sada nijesu imali bilo kakvih primjedbi od lokalnih vodovoda osim vodovoda Bar.

Navode da vodovod Bar je za septembar mjesec ugovorio 40 liitara vode u sekundi dok mu se u prosjeku isporučuje preko 120 litara. Razumiju, kako su kazali, u cjelosti predstavnike vodovoda Bar koji zbog drastičnog pada izdašnosti izvorišta sa kojih se snabdijevaju i značajnih gubitaka na mreži imaju potrebu za većom količinom vode od one sa kojom Regionalni vodovod raspolaže.

“Međutim, kao što smo istakli mi sa svim lokalnim vodovodima imamo veoma dobru saradnju pa zajedno sa lokalnim vodovodom Bar i ovaj problem “peglamo” na dnevnom nivou”, poručili su.

Potreba za dodatnom količinom vode zbog navedenih razloga i većeg broja turista povećana je tokom septembra mjeseca. Taj problem u Regionalnom vodovodu prevazilaze na dnevnom nivou, a za desetak dana prestaće sa isporukom vode prema opštini Herceg Novi, pa će ta količina biti preusmjerena za potrebe kako Bara tako I drugih opština.

Budva prva po potrošnji, Bar drugi

Na jučerašnji dan, 6. sptembra, Regionalni vodovod lokalnim vodovodima u svim gradovima osim Herceg Novog isporučuje više vode nego što je dogovoreno za taj mjesec.

“Kada je Bar u pitanju, dogovoreno je 40 litara u sekundi, a isporučuje se 124 litara. Ulcinju se isporučuje 40 litara, duplo više od ugovorenih 20. Za Budvu ide 262 litara u sekundi umjesto ugovorenih 170 litara. Za Tivat 100 litara a dogovoreno je 65 litara u sekundi. Kotoru se isporučuje 120 litara u sekundi, 60 više nego dogovorenih 80. Izuzetak je Herceg Novi kojem se isporučuje dogovorenih 50 litara u sekundi”.

( Marija Pešić )