Šta znače ostavke ministara u Ukrajini?

Veliku rekonstrukciju vlade je zapravo još početkom godine najavio predsednik Volodimir Zelenski, ali je ipak bilo iznenađenje kada su se početkom septembra počele nizati ostavke ministara. Ukrajinski parlament je bez mnogo buke uglavnom prihvatao njihove ostavke i imenovao nove članove vlade.

Predsjednik Zelenski se prošlog četvrtka obratio građanima i rekonstrukciju obrazložio time da „moramo sprovesti desetine veoma konkretnih zadataka" i da „svako na svom položaju mora ove jeseni pokazati određene rezultate." Kao neke od glavnih zadataka, predsjednik Ukrajine navodi veća ulaganja partnera u ukrajinsku industriju naoružanja i više truda u pripremi budućeg sporazuma o pristupanju Evropskoj uniji.

Među „novima" jedva ima nepoznatih lica, već se uglavnom sve svodi na rotaciju položaja u vladi i predsjedničkom kabinetu.

Ventil za nezadovoljstvo društva

Tako je sada već bivša ministarka integracije okupiranih područja Irina Vereščuk postala zamjenica načelnika predsjedničkog kabineta, dok je s tog položaja Andrej Sibiha prešao na čelo ministarstva spoljnih poslova. Još dva zvaničnika iz predsjedničkog kabineta su sada ušla u vladu: Oleksij Kuleba je postao zamjenik ministra za obnovu i regionalni razvoj, a Mikola Točicki je postao ministar za kulturu i strateške komunikacije.

Oleksandr Krajev iz Instituta za spoljnu politiku Ukrainian Prism objašnjava: „To je uobičajena strategija Zelenskog: on stalno mijenja ljude kako bi osobe koje odlaze sa sobom odnijele i negativnost koja se nakupila u medijima, omogućavajući nasljednicima da brže nastave rad svojih prethodnika. Često su ti 'novi' ljudi iz najbližeg kruga bivšeg ministra ili su bliski predsjedniku. Ali za društvo je to ventil da izrazi svoje nezadovoljstvo. Takođe, državni vrh daje utisak da drži situaciju pod kontrolom," smatra Krajev.

Slučaj Kuleba

Mnoge je iznenadila činjenica da će i ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba podnijeti ostavku i biti smijenjen. Prema ekspertima, talas gnjeva koji je Kuleba izazvao u Poljskoj krajem avgusta Zelenski je možda vidio kao „toksično" političko ponašanje.

Kuleba je na tribini u Olštinu, između ostalog, govorio i o operaciji Visla, u kojoj je „hiljade Ukrajinaca preseljeno iz ukrajinskih oblasti u razna mjesta u Poljskoj”.

Staljin je nakon Drugog svjetskog rata „premjestio" Poljsku više na zapad, prepuštajući joj dio Njemačke, ali je zato preuzeo dobar dio istočne Poljske. Godine 1947. naredio je preseljenje stanovništva, zbog čega su mnogi Poljaci morali napustiti svoje domove, koji su zatim naseljeni sovjetskim građanima – među njima i Ukrajincima.

Riječi diplomate protumačene su kao pretenzije Kijeva na poljske teritorije. Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine odbacilo je ovo tumačenje, ističući da je Kuleba prije svega mislio na zločin Sovjetskog Saveza, a ne na teritorijalne pretenzije.

Međutim, kijevski politikolog Petro Olišjuk smatra da je ova situacija možda poljuljala povjerenje predsjednika u Kulebu. Zato je odlučio da se brzo odvoji od njega, rekao je stručnjak.

„Niko nije očekivao da će Kuleba biti (ot)pušten tako brzo. Nedavno je postojala određena tenzija u odnosima sa Poljskom. Ali možda je ova odluka donijeta sa kumulativnim učinkom", kaže Olišjuk.

Previše nezavisni?

On ne isključuje da je Kuleba smijenjen zbog prevelike nezavisnosti u ophođenju sa zapadnim partnerima. To je naišlo na kritike u predsjedničkoj kancelariji.

Prema analitičarima, to je takođe verovatan razlog za smjenu Aleksandra Kubrakova, koji je bio potpredsjednik vlade za obnovu Ukrajine i ministar za opštinski, teritorijalni i infrastrukturni razvoj. Volodimir Kudricki, predsjednik državne kompanije Ukrenergo, možda je otpušten iz istog razloga.

Da li je premijer Šmihal sljedeći?

Ali zašto je smijenjena polovina, a ne cijela vlada na čelu sa premijerom Denisom Šmihalom? Stručnjaci se slažu da, iako je Zelenski nezadovoljan premijerovim učinkom, neće biti otpušten u bliskoj budućnosti. Da bi to uradili, svi ministri bi morali da podnesu ostavke, zajedno sa Denisom Šmihalom. Proces odobravanja novog premijera je takođe dugotrajan.

„Frakcija 'Sluga naroda', stranka kojoj je Zelenski nekada pripadao, sve teže skuplja glasove za inicijative i zakone u parlamentu. A oni su potrebni predsjedniku. Zato su odbili da smijene šefa vlade, a zatim smijenili 50 odsto vlade, to je sigurniji i brži način", kaže politički analitičar Igor Rajterovič.

Prema njegovom mišljenju, Zelenski želi da sačeka sezonu grijanja da bi smijenio premijera. Zbog značajne štete ukrajinskom energetskom sistemu izazvane ruskim razaranjima, zima će vjerovatno biti izuzetno teška. Zbog toga je ekspert uvjeren da bi Šmihalova vlada na proljeće mogla „pasti" kako bi „na sebe preuzela nezadovoljstvo građana nakon teške zime".

( Deutsche Welle )