Vlada tjera zaposlene da dodatno štede za penziju
Umjesto uplate obaveznih doprinosa što je bio slučaj do sada, iznos za koji će im sada formalno biti povećana neto zarada, uposleni bi morali da ulažu u štednju kako bi imali od čega živjeti kada budu penzioneri
Smanjenjem doprinosa za penziono osiguranje a povećanjem minimalne zarade, Vlada na mala vrata uvodi drugi i treći penzioni stub, odnosno tjera zaposlene da iznos za koji će im sada formalno biti povećana neto zarada, ulažu u štednju kako bi imali od čega živjeti kada budu penzioneri, saopštili su "Vijestima" iz Udruženja penzionera Crne Gore "Za život dostojan čovjeka".
Većinu članova ovog udruženja čine penzionisani univerzitetski profesori, nekadašnji privrednici i javni funkcioneri.
Oni navode da se ovi krucijalni zakoni za sadašnje i buduće generacije usvajaju bez potrebnih analiza, pa i bez rasprava na Socijalnom savjetu.
"Umjesto uplate obaveznih doprinosa što je bio slučaj do sada, ovim predlogom se sva odgovornost prebacuje na zaposlene - buduće penzionere. Na njima je da odluče da li će i ako imaju od čega da štede za 'stare dane', ili će sve odmah da potroše, što je imajući u vidu visinu njihovih zarada vjerovatniji ishod, dakle u korist vlastite štete", navode iz ovog udruženja.
Oni istuču da će se zbog smanjenja doprinosa stvoriti rupa u budžetu od godišnje 350 miliona eura, ne uzimajući pri tome porast cijena, kretanje zarada, potrošačke korpe i drugo.
"Danas zaposleni čak više nego penzioneri, imaju mnogo više razloga za zabrinutost nakon predloga Fiskalne strategije kojom je predviđeno da se ukinu izdvajanja zaposlenih koja se tiču doprinosa za PIO i svedu na svega 10 procenata, te da se potpuno ukinu izdvajanja poslodavaca za iste namjene. Budući da se navedenim predlogom bitno mijenjaju uslovi za sticanje, a time, što je još važnije dovodi u pitanje utvrđivanje visine penzije budućih penzionera ukoliko ove izmjene budu usvojene, logično je bilo da Socijalni savjet razmotri ovaj predlog i da o svojim nalazima i predlogu, utemeljenim na stručnoj analizi, obavijesti javnost Crne Gore", navode iz ovog udruženja.
Oni kažu da s obzirom na to da se ovaj predlog nije uopšte našao na dnevnom redu Socijalnog savjeta, "teško da o poboljšanju socijalnog dijaloga uopšte može biti riječi na način kako to saopštava ministarka Naida Nišić".
"Naslov koji je osvanuo prije koji dan u dnevnim medijima 'Socijalni dijalog nikad jači, kraj je jednoumlju', autorizovan od ministarke Nišić, na prvi pogled nas penzionere je asocirao na države sjevera Evrope, tzv. 'države blagostanja'", kazali su iz ovog udruženje.
Smatraju da se novim predlogom o ukidanju doprinosa poslodavcma daju olakšice čak i kada to oni nisu tražili.
"Unija slobodnih sindikata u svojim komentarima na nacrt fiskalne strategije decidno kaže da: 'osim toga, minimalna je ušteda koju će dobiti poslodavci ukidanjem doprinosa PIO na teret poslodavca, u okviru čega smo posebno istakli da se takvom mjerom 'nagrađuju' poslodavaci u Crnoj Gori koji će, ničim izazvano, dodatno povećati svoj profit na štetu budžeta Fonda PIO, a stvarnu pomoć neće dobiti oni poslodavci kojima je ona najpotrebnija (mikro i preduzeća u ekonomsko manje razvijenim područjima)". I drugo, u potrazi za valjanim razlogom zašto su poslodavci objeručke prihvatili navadene izmjene Zakona, ne treba ići predaleko. Ovim je očito da se kreću utabanom stazom svojih prethodnika od kojih su se pojedini uhljebili na savjetničkim, ambasadorskim pozicijama, članstvom u odborimaŠta direktora pojedinih preduzeća i slično", navode iz ovog udruženja.
Oni kažu da su zatečeni "nesuvislim izjavama kojima čelnici Fonda PIO ovih dana zamajavaju građane Crne Gore da neće biti umanjenja visine penzija".
"Da su ćutali pomislili bi da bar razumiju problem, ali da ne smiju da se oglase. Međutim, stvari, ipak, stoje bitno drugačije, posve na štetu penzionera i što je još gore zaposlenih… Tako, nije valjda moguće da u Fondu PIO ne znaju da iznos penzije za svakog zaposlenog zavisi od ličnog koeficijenta osiguranika. Konkretnije, ukoliko ovaj 'ekonomski izum' naslovljen kao 'prosječna minimalna zarada' bude usvojen tada će zaposleni koji sada imaju neto zarade preko 800 eura (visoka stručna sprema), kao i zaposleni sa srednjom stručnom spremom koji primaju zarade od 600 do 800 eura, imati značajno niže koeficijente za obračun, tj. utvrđivanje visine penzije", naveli su iz Udruženja.
Omogućiti ulazak penzionera u Socijalni savjet
Iz ovog udruženja ističu da je na Socijalnom savjetu bila više formalna rasprava o ovim zakonima, dok predlog izmjena doprinosa za PIO uopšte nije bio na dnevnom redu Savjeta.
Koliko je sada ozbiljan rad Socijalnog savjeta, kako kažu, pokazuje njihov sajt, gdje nema predloga odluka, zaključaka, zapisnik, kao članovi se navode oni iz bivšeg saziva, dok je posljednja objava iz decembra 2022.
“Ako je suditi prema podacima iz medija u sadašnjem sazivu Savjeta osam predstavnika Vlade čine četiri ministra i četiri državna sekretara, koji time prvo sebe ‘posavjetuju’ i nakon toga na Vladi potvrđuju sami sebi svoje odluke. Ovim je jasnije da je čitav socijalni dijalog već godinama osmišljen na način da siromašni, a to su penzioneri i zaposleni, ostanu u siromaštvu, a da se kvazi preduzetnici i razni drugi domaći i bjelosvjetski ‘rentijeri’ do daljeg bogate upravo od rada siromašnih”, naveli su iz ovog udruženja.
Oni predlažu da se izmjeni član 13 Zakona o socijalnom savjetu, kako bi njegovi članovi bili predstavnici države koji ne mogu biti javni funkcioneri i koji nisu zaposleni u državnoj administraciji, reprezentativni predstavnici poslodavaca koji u najvećoj mjeri ispunjava propisane uslove u pogledu reprezentativnosti, reprezentativni predstavnici sindikata koji ima najveći broj članova, predstavnik najvećeg granskog sindikata, reprezentativni predstavnici penzionera “nakon što postojeći Savez penzionera bude radikalno reformisan i u potpunosti brizi o njihovom statusu”, te predstavnik civilnog društva.
Ukoliko ovaj ‘ekonomski izum’ naslovljen kao ‘prosječna minimalna zarada’ bude usvojen tada će zaposleni koji sada imaju neto zarade preko 800 eura (visoka stručna sprema), kao i zaposleni sa srednjom stručnom spremom koji primaju zarade od 600 do 800 eura, imati značajno niže koeficijente za obračun, tj. utvrđivanje visine penzije.”
( Goran Kapor )